Upozorenje za turizam

Usporavanje tržišta natjeralo velike hotelijere da do 2021. smanje investicije za 33 posto

Najveća rezanja od 84 posto mogla bi biti u segmentu turističkih naselja, a iznimka su kampovi
Panorama Rovinja, hoteli Montemulini i Lone
 Goran Šebelić / CROPIX

Neizvjesnost na tržištu, najave slabijeg ranog bukinga s njemačkog tržišta, kao i usporavanje rasta prihoda, hotelijere je natjeralo na oprez koji bi se itekako mogao odraziti na kompetitivnost domaćeg turizma.

Kako je jučer pojašnjeno na predstavljanju prve kvartalne publikacije Hrvatske udruge turizma “Turistički impuls”, najveći domaći hotelijeri za ovu godinu najavljuju smanjenje investicija u iznosu od 20 posto, no do 2021. godine investicijske bi aktivnosti mogle biti niže i za trećinu, što posebno zabrinjava sektor.

Situacija

Najveća smanjenja investicija, u iznosu od 84 posto, pritom bi mogao zabilježiti segment turističkih naselja, a smanjenje investiranja u hotele predviđa se na razini od 36 posto, s iznimkom kampova, u kojima bi investicije i dalje trebale rasti, i to za trećinu.

Brojke su prikupljene prilikom anketiranja 11 najvećih domaćih turističkih kompanija, a Sanja Čižmar iz tvrtke HD Consulting, koja je surađivala na izradi ovog izvještaja, upozorava da je situacija na razini cijelog sektora zasigurno i nešto gora.

- Tržište stagnira, a godine dvoznamenkastog rasta su iza nas. Kad su u pitanju investicije hotelijerskog sektora, u situaciji u kojoj, s jedne strane, imate usporavanje rasta prihoda te smanjenje rasta dobiti logično je, s druge strane, računati na izmjene nekih planova, a to su u ovom slučaju investicijski planovi. Treba reći da je ukupni investicijski potencijal sektora tri milijarde eura, no pitanje je koliko će se od toga u konačnici ostvariti - rekao je direktor Udruge Veljko Ostojić.

Pad bukinga

Analiza sektora tako pokazuje da najveće turističke kompanije u 2019. godini očekuju smanjenje rasta prihoda za 11,4 posto u odnosu na 2018. godinu te pad dobiti od 4,8 posto, no paralelno se predviđa kumulativni rast troškova rada od 18,4 posto, što sve utječe na konačne račune prihoda i dobiti društava. Osim predviđenih poslovnih rezultata, ništa manje razloga za zabrinutost ne daju ni prve najave s naših najjačih emitivnih tržišta, koja ove godine bilježe slabiji rani buking, prije svega tržišta Njemačke.

Ukupan kumulativni pad bukinga s ovog tržišta u prva tri mjeseca 2019. govori o smanjenju od 1%, što nije razlog za paniku, ali jest upozorenje da ćemo se morati boriti za svakog gosta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 11:49