Broj tražitelja azila u Hrvatskoj u ovoj godini raste. Kako, naime, pokazuju novi podaci euro-statističara, krajem ožujka u postupku traženja azila u našoj zemlji bilo je 425 osoba, što je 25 ljudi, ili 6,25 posto više nego krajem prošle godine.
Riječ je o broju ljudi koji zatražili azil i čije zahtjeve vlasti još razmatraju. Iako se Hrvatska po broju tražitelja azila nalazi pri samom dnu na popisu članica EU, rast broja tražitelja azila zanimljiv je već i zbog toga što najveći dio azilanata dosad nije želio ostati u Hrvatskoj, odnosno gledao je u njoj samo tranzitnu zemlju prema nekoj od većih i bogatijih članica Unije. Mijenjaju li se sada postupno takvi stavovi azilanata, pokazat će vrijeme. No, posljednji događaji na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, najprije na području Srba u Lici, a sada i u neposrednoj blizini Velike Kladuše, pokazuju da Hrvatska svakako ostaje na migrantskoj ruti, bilo kao tranzitna, bilo kao odredišna zemlja.
Krajem ožujka u EU je na odobrenje azila, pokazuju podaci Eurostata, čekalo više od 892.000 ljudi. To je 10 posto manje nego krajem ožujka prošle godine te četiri posto manje nego krajem prosinca 2017. Gotovo polovica azilanata, njih više od 420.000, ili 47 posto ukupnog broja, azil traži u Njemačkoj, no velik broj njih, više od 143.000, želi u Italiju, a preko 51.000 u Austriju.
U prvom ovogodišnjem tromjesečju novih azilanata u EU bilo je oko 131.000, ili 15 posto manje nego krajem prošle godine, kada je novih azilanata bilo 154.000. Među ljudima koji traže azil u EU, najviše je Sirijaca, za kojima lsijede Iračani, Afganistanci i Nigerijici. I novi azilanti kao destinaciju uglavnom biraju Njemačku, za kojom slijede Francuska i Italija, pokazuju podaci Eurostata.