Veliki zamah

U iduće četiri godine u hrvatske hotele uložit će se najmanje 1,2 milijarde dolara

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.5.2018. u 9:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.5.2018. u 9:33

Rovinj, 240518.
Izgradnja hotela Park.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelić / CROPIX

Izgradnja hotela Park, Rovinj

Ako je vjerovati podacima konzultantske tvrtke Ernst&Young, investicijski zamah u domaće hotele do 2022. trebao bi iznositi minimalno 1,2 milijardi eura (8,8 milijardi kuna), a kroz narednih pet godina značajno bi se trebalo promijeniti i podrijetlo investitora, i to u korist dalekih, istočnjačkih tržišta.

Riječ je o podacima iz istraživanja “Investicije u hotelske projekte od 2018. do 2022. godine” autorice i menadžerice u Odjelu za turizam EY Marije Noršić koja je, na temelju dostupnih informacijama o investicijama te najavama investitora, napravila pregled investicijskih aktivnosti hotelijera u narednih pet godina.

Obilati popis

Velik dio investicija koje čine ovih 1,5 milijardi eura tako se odnosi na već dobro znane hotelske projekte - poput, recimo, Kupara, Brizenice bay, rovinjskog hotela Park ili Valamarovih investicija u Rapcu, no popis otkriva i neke dosad nepoznate investicije.

Primjerice, istraživanje otkriva da Jako Andabak, osim već znanih investicija, planira uložiti i 45 milijuna eura u brački hotela Borak, a obnovljeni hotel otvoriti 2020. godine.

Laguna Novigrad dotad namjerava 15 milijuna eura uložiti u gradnju posve novog hotela u Novigradu koji će brojati 200-tinjak soba, a popis obiluje i priličnim brojem nepoznatih investitora koji zasad nisu bili spremni otkrivati previše detalja.

Zna se samo da će anonimni ulagač investirati 15 milijuna eura u izgradnju novog hotela od 65 soba na splitskim Bačvicama, novi hotel od 100-tinjak soba gradit će se i u Zadru, a otok Krk trebao bi do 2022. godine biti bogatiji za dva manja hotela, ukupne investicije od 22 milijuna eura te sve zajedno 84 novih ključeva.

Podaci otkrivaju i da će se najveći dio najavljenih investicija dogoditi tijekom 2018. (točnije, od 83 projekta u ovoj godini planirano je njih 42), no Noršić upozorava kako to nikako ne znači da u Hrvatskoj svjedočimo usporavanju ulaganja.

 - Broj projekata koji bi mogli biti aktualni u razdoblju od 2020. do 2022. je daleko veći, no zbog složenosti svakog pojedinačnog projekta i velikih razmjera u investicijskoj vrijednosti jednog ključa unutar hotela, bilo bi nezahvalno procjenjivati vrijednost svih potencijalno aktivnih projekata u tom razdoblju.

6000 novih soba

Navedena aktivnost koja je veća od 1,2 milijarde eura jest kotacija koju su investitori bili spremni podijeliti. U ovom trenutku nipošto ne možemo govoriti o usporavanju rasta tržišta zbog manjeg broja objavljenih projekata u drugom dijelu petogodišnjeg razdoblja, već o volji investitora da objavljuju razvojne planove za razdoblje u kojem još nisu spremni objaviti koncept svojeg projekta, nisu osigurali izvore i sudionike financiranja, ili su u postupku izdavanja dozvola - napominje Noršić.

Istraživanje tako otkriva kako će do 2022. u Hrvatskoj na hotelskom tržištu biti dostupno 6 tisuća potpuno novih i 3700 renoviranih soba.

Noršić procjenjuje da će se do 2022. značajno promijeniti i podrijetlo glavnih investitora u našu zemlju jer će, najavljuje, 42 posto investicija činiti ulaganja azijskih igrača. Ipak, ovdje treba uzeti u obzir da su među njih ubrojani i investitori iz Ruske Federacije i Turske.

- Investitore iz Turske i Ruske Federacije zbog većeg dijela svog teritorija u Aziji tretirali smo kao azijske investitore. Svako od tih tržišta je specifično, kao također i nastup investitora i njihova očekivanja  - završava Noršić.

Kako će izgledati hotelsko tržište u brojkama

Prosječno ulaganje u sobu sa 4 zvjezdice: 140 tisuća eura

Prosječno ulaganje u sobu sa 5 zvjezdica: 370 tisuća eura

Podrijetlo investitora iz Azije: 42 posto

Podrijetlo investitora iz Hrvatske: 42 posto

Podrijetlo investitora iz Europe: 13 posto

Podrijetlo investitora iz SAD-a: 3 posto

Brendovi novih hotela: 47 posto brendiranih hotela, od čega 64 posto nacionalnih, a 17 posto internacionalnih