Lani najveće plaće u 16 godina

U Hrvatskoj su najbolje plaćeni radnici Microsofta, Johnson & Johnsona i Adrisa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.7.2018. u 14:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.7.2018. u 14:25

Tom Dubravec / Hanza Media

Ilustracija

Najveće plaće u realnom sektoru u Hrvatskoj imaju zaposlenici Microsofta. Kako, naime, pokazuju novi podaci Fine, prosječna mjesečna neto plaća 52 zaposlena u hrvatskoj podružnici te multinacionalne IT kompanije lani je iznosila za hrvatske prilike vrlo visokih - 41.428 kuna!

I drugu po veličini prosječnu mjesečnu neto plaću, 40.710 kuna, u 2017. su imali zaposlenici ovdašnje podružnice jedne multinacionalke. Radi se o tvrtki Johnson & Johnson, koja u Hrvatskoj zapošljava 93 ljudi. Treće mjesto po visini plaća drži Adris Grupa, odnosno njena matična kompanija s 27 zaposlenih: prosječna mjesečna neto plaća u njoj je lani iznosila 38.415 kuna, pokazuju podaci Fine. Visoko četvrto mjesto drži hrvatska podružnica Huawei Technologies: na tekuće račune njenih 14 zaposlenika lani je mjesečno u prosjeku 'sjedalo' 34.671 kuna.

Među top 20 tvrtki po visini prosječnih plaća u prošloj godini, čak 16 je u stranom vlasništvu. Od ukupno 20 tvrtki s najvećim prosječnim plaćama u Hrvatskoj, 18 je u privatnom vlasništvu, a jedna, Končar - Elektroindustrija, u mješovitom vlasništvu. Prosječna plaća 43 zaposlena u Končaru EI lani je, prema Finim podacima, iznosila 21.615 kuna.

Samo jedna državna tvrtka

Samo jedna od top 20 tvrtki s najvećim plaćama u vlasništvu je države. Radi se o Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, čijih je 726 zaposlenih lani u prosjeku primalo mjesečnu neto plaću od 24.793 kune.

Analiza Fine obuhvaća razdoblje od 2001. godine i pokazuje konstantan rast plaća. Dok je, primjerice, prosječna neto plaća u realnom sektoru 2001. iznosila samo 3.068 kuna, u prošloj je godini ona iznosila 5.372 kune, što je 75 posto više nego u 2001. godini. Iznos prosječne mjesečne neto plaće od 5.372 kune u 2017. godini bio je nominalno 4,3 posto veći nego godinu ranije, dok je realni rast, onaj umanjen za inflaciju, u istom razdoblju iznosio 3,2 posto.

Plaće su, naravno, porasle i u bruto iznosu, pa je prosječna mjesečna bruto plaća u realnom sektoru lani iznosila 8.501 kunu. Usporedbe radi, 2001. bila je više nego upola manja, samo 4.176 kuna.

Rast plaća posljednjih godina u velikoj mjeri se može pripisati nedostatku radne snage, što je opet posljedica masovnog iseljavanja iz Hrvatske. Poslodavci u nizu sektora - od poljoprivrede, preko graditeljstva, brodogradnje, turizma i ugostiteljstva, pa do IT-ja, sve teže pronalaze radnu snagu, pa postojeću nastoje zadržati i povećanjem plaća. Veće plaće, nadaju se poslodavci, trebale bi privući i nove radnike.

Znatan dio i dalje na minimalcu

No, u brojnim sektorima plaće su i dalje niske. Tako u Fini ističu da su u trgovini i građevinarstvu prosječne mjesečne neto plaće i dalje manje od prosjeka, dok su u prerađivačkoj industriji tek neznatno više od prosjeka. Pritom valja voditi računa o tome da ta tri područja zapošljavaju više od polovice zaposlenih u realnom sektoru gospodarstva. Naravno, to ne znači da plaće u tim sektorima također ne rastu, ali one su još daleko od plaća zaposlenih u bolje plaćenim sektorima. Tako je, prema podacima Fine, prosječna mjesečna neto plaća u prerađivačkoj industriji lani iznosila 5.382 kuna, u trgovini 5.166 kuna, a u građevini 4.702 kune.

Znatan dio radnika i dalje radi na minimalcu. Minimalna je plaća u Hrvatskoj lani u bruto iznosila 3.276 kuna, te je bila 19,3 posto veća nego godinu ranije.

Analiza Fine obuhvatila je ukupno 120.081 poduzetnika u Hrvatskoj u prošloj godini. Ta brojka ne obuhvaća financijski sektor. U tim je tvrtkama lani bilo zaposleno ukupno 882.884 zaposlenih. Iako je to manje zaposlen ih nego 2008., kada ih je u realnom sektoru radilo 933.625, u Fini ističu da broj zaposlenih od 2014. ponovno bilježi lagani rast.