Ja sam Ismet Kamal, član Instituta ovlaštenih računovođa Engleske i Walesa... Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, tužitelj, naložilo mi je da kao neovisni stručnjak sastavnim izvještaj u vezi s kaznenim progonom Ivice Todorića i drugih, u predmetu broj K-DO-161/17. Predmet se odnosi na aktivnosti Agrokora d.d. i drugih povezanih društava i pojedinaca tijekom duljeg razdoblja, koje je završilo kada je Agrokor 7. travnja 2017. godine pokrenuo postupak izvanredne uprave.
U pregledu materijala i pripremi ovog izvještaja pomogao mi je tim iz KPMG-ja, koji sam nadzirao i vodio te koji me izvještavao o odrađenom poslu, a koji sam ja pregledao. Članovi mog tima su izvorni hrvatski govornici i tečno govore engleski, a neki čak i njemački jezik. Mišljenja iznesena u ovom izvještaju su moja - naveo je ukratko vještak Ismet Kamal iz poljske podružnice ugledne revizorske kuće KPMG na početku svojeg knjigovodstveno-financijskog vještačkog nalaza u predmetu Agrokor.
Nalaz, odnosno izvještaj, kako ga on naziva, zaključen je 19. lipnja 2019. i ima 390 stranica. U drugom dokumentu, od 126 stranica, prilozi su i dodaci koji čine sastavni dio njegova vještačkog nalaza. Inače, Ismet Kamal nekada je vodio tvrtke KPMG Hrvatska i KPMG BiH.
Vještak u svojem nalazu uglavnom potvrđuje zaključke revizora PricewaterhouseCoopersa (PwC) u nalazu revizije za financijsku godinu 2016. napravljenom po nalogu izvanredne uprave. A na taj način vještačenje KPMG-ja Poljska podupire i sve ključne teze optužbe u predmetu protiv Todorića i ostalih, odnosno inkriminacije teške više od milijardu kuna.
Podsjetimo, zagrebačko je tužiteljstvo potkraj 2017. pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ante i Ivana, zeta Hrvoja Balenta te njihovih bivših suradnika u samom vrhu Agrokora Ivice Crnjca, Ljerke Puljić, Piruške Canjuga, Tomislava Lučića, Damira Kuštraka, Ivice Sertića, Mislava Galića, Alojzija Pandžića i Marijana Alagušića te Agrokorovih prijašnjih revizora iz Baker Tillyja, Olivija Discordije i Sanje Hrstić. Tereti ih se za kaznena djela zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službenih isprava te povredu obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.
Središnja točka istrage odnosi se na lažiranje financijskih bilanci Agrokora od 2006. do 2015. godine i neosnovanu isplatu dividende Ivici Todoriću i njegovoj nizozemskoj tvrtki Adria Group Holding BV. A izrađeno vještačenje u tom je dijelu posve jasno - Agrokor je, zapravo, kroz cijeli taj period poslovao s gubicima, tako da nije bilo mjesta za isplatu dividende vlasniku Ivici Todoriću. Radi se o ukupno 710 milijuna kuna.
Da je Agrokor u svojim financijskim izvješćima pravilno primjenjivao međunarodne računovodstvene standarde, godišnja financijska izvješća ne bi bila pozitivna, nego bi “kumulativni akumulirani gubici na dan 31. prosinca 2015. iznosili 3,4 milijarde kuna”.
- Premda je Ivica Todorić bio glavni krajnji vlasnik Agrokora, nepravilnosti koje sam otkrio, u transakcijama Agrokora s njim, kao i u ostalim okolnostima, negativno utječu na interese ostalih interesnih skupina koje primarno čine vjerovnici (i financijski vjerovnici i dobavljači), ali i manjinski dioničari i ostale interesne skupine poput zaposlenika. Neki od mojih nalaza su da su određene transakcije rezultirale koristima Ivici Todoriću na štetu tvrtke te u tom pogledu napominjem da su Agrokor kao dioničko društvo i njegovi direktori bili podložni korporativnom zakonodavstvu koje, između ostalog, zahtijeva da direktori djeluju u najboljem interesu kompanije - navodi vještak.
Korištenje neprikladne računovodstvene politike, koja nije bila u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, rezultiralo je pogrešnim prikazivanjem u financijskim izvješćima. Na taj su način likvidnost i profitabilnost Agrokora prikazane boljima nego što su stvarno bile te su stoga “služile kao paravan za prikrivanje stvarne veličine financijskih problema”.
Agrokor AG Zug
Jedan od zanimljivijih dijelova njegova vještačenja odnosi se na poslovanje Agrokorove tvrtke kćeri u Švicarskoj, Agrokor AG u Zugu, ili, bolje rečeno, na odnose Ivice Todorića i njegove obitelji s tom tvrtkom. Tužiteljstvo Todorića tereti da je sredstva Agrokora AG godinama koristio za privatne potrebe te da je za sebe izvukao najmanje 64 milijuna kuna.
Agrokor AG inače je bila tvrtka za centraliziranu nabavu cjelokupne Agrokor Grupe, i to radi ostvarivanja boljih ugovornih uvjeta prilikom kupnje raznih roba, ali i zbog mogućnosti korištenja povoljnijih kreditnih linija koje su nudile švicarske banke. Protok sredstva preko njihova računa stoga je bio velik. Ivica Todorić, ali i članovi njegove obitelji tu su činjenicu naveliko koristili i djelomično raspolagali sredstvima kao da su njihova osobna. Kako je utvrdio vještak, činili su to na tri načina - podizanjem gotovine s računa Agrokora AG, plaćanjem privatnih troškova kreditnim karticama tvrtke te podmirivanjem privatnih obiteljskih troškova s računa švicarske tvrtke, koji su djelomično zavedeni kao troškovi reprezentacije.
Od 2009. do 2016. godine Ivica Todorić tako je s računa Agrokora AG u gotovini preuzeo ukupno 9,2 milijuna švicarskih franaka, odnosno 55,6 milijuna kuna.
Čak 8,8 milijuna franaka ili nepunih 50 milijuna kuna bili su troškovi po kreditnim karticama koje su koristili članovi obitelji Todorić, a koje je podmirio Agrokor AG. Riječ je o razdoblju od 2007. do 2016. godine.
Tu je i 2,8 milijuna franaka, odnosno oko 19 milijuna kuna drugih privatnih troškova obitelji Todorić, koje je podmirio Agrokor AG knjižeći ih kao potraživanje prema hrvatskom Agrokoru.
Svakako treba napomenuti da je dio spomenutih troškova, prije svega učinjenih po kreditnim karticama, podmiren Agrokoru AG od strane trećih pravnih osoba, a dio njih podmirio je hrvatski Agrokor.