Što čeka turistički sektor?

'Sve ono što su bili naši nedostaci u odnosu na konkurenciju, sada ide nama u korist'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2020. u 18:08

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.4.2020. u 18:08

HANZA MEDIA

Što će točno biti nitko ne zna. I baš zbog toga svi razgovori o mogućem ili nemogućem turističkom prometu u Hrvatsku ove sezone zbog pandemije izazvane koronavirusom su ili izrazito katastrofični ili izrazito optimistični. No, jedino je realno da nitko ne zna može li turistički sektor išta očekivati ili ne. Svi se potiho nadaju da je Hrvatska sada u prednosti jer nije izrazito aviodestinacija, da joj velik dio smještajnih kapaciteta čini privatan smještaj, a to znači odvojenost od drugih gostiju, a i i što je blizu.

- Sve ono što su bili naši nedostaci u odnosu na konkurenciju, sada su prednost. A to je činjenica da nismo aviodestinacija i da imamo jako puno privatnog smještaja. Blizu smo i sigurni, pa tako vjerujem da ako se budu otvarale granice da će gosti izabrati baš Hrvatsku, posebno Istru, ističe vlasnik umaške turističke agencije Plavo more Michele Bassanese. Veli nam da je o turizmu u situaciji kada su granice zatvorene nezahvalno govoriti, ali vjeruje da bi se moglo naći rješenje da se ubere nešto deviza preko ljeta da bi se bar moglo preživjeti do iduće godine.

- Kada bi se uspostavili koridori za dolazak turista u Hrvatsku, posebno onih iz zemalja koje nisu toliko pogođene pandemijom, kako to predlaže udruženje čeških turističkih agencija, to bi bilo dobro. Mogli bismo spasiti barem dio sezone i imati novaca da preživimo godinu. A nije da se to ne može. Može se svakako, samo je pitanje dobre volje. Vjerujem da bi se moglo putovati već 15. lipnja, a ako ne bar 1. ili najkasnije 15. srpnja. To bi za sve nas bilo dobro. A mi smo u mogućnostima gostima ponuditi ljetovanje bez ikakvog kontakta. Ne bi trebali dolaziti u agenciju i garantiramo im da su u smještaju sami. A puno ljudi bi sigurno htjelo doći jer su sada dva mjeseca bili zatvoreni u kuće, nisu trošili, žele se opustiti i uživati, ističe Bassanese. Svakako je zanimljiv ovaj preokret situacije u korist apartmana i kuća za odmor, smještajnih kapaciteta koji su se često zbog bujanja bili na meti kritika.

- Svakako će ovaj tip smještaja imati prednost ako se promet bude uspostavio. No, treba vidjeti što će biti. Teško je to reći bilo kome, a svi se nekako nadamo najboljemu, ističe nam Ivan Milotić iz agencije MyIstria koja bukira smještaj u luksuznim vilama i kućama za odmor u Istri. Vjeruje da bi se dio prometa mogao ostvariti, ali i dalje se jako boji situacije u Europi.

- Ono čega se bojim je činjenica da će te zemlje „pozvati“ svoje građane da ljetuju kod kuće. To bi moglo biti loše za nas. S druge strane nije tu samo pitanje epidemije kao zdravstvene krize, nego i činjenice što ona nosi u ekonomiji za sobom. Puno će ljudi izgubiti posao, smanjivat će se plaće i ljudi si neke stvari neće moći priuštiti. Znamo da i najmanji poremećaj na tržištu nosi manjak prometa. Samo najava Brexita svojedobno je bila Britance ostavila kod kuće, a ovo sada će imati velike razmjere. Britanci i Nijemci tako reagiraju na svaku krizu. Bojim se onoga što bi moglo biti iduće godine, ističe Milotić. On strahuje da se ljudi zbog  straha od krize i nesigurnosti neće htjeti odlučivanja za odmore, a još i manje u inozemstvu.

- No, s druge strane, sada je svima poznato od kuda dolazi kriza, što mnogima nije bilo jasno 2008. Sada imamo jasnog neprijatelja protiv kojega se borimo i vjerujem da ćemo se puno brže iz svega izvući, ističe Milotić.

Za razliku od agencija, privatni iznajmljivači nisu baš toliko pozitivni. Doduše, brojne rezervacije za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan još nisu ni otkazane. Čak nisu otkazane ni neke za svibanj. Nekadašnji predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić kaže da ne otkazuju zbog nade, ali da je ta nada lažna.

- Neotkazivanje rezervacija za glavnu turističku sezonu govori o silnoj želji naših vjernih gostiju da nam se vrate. Nakon izolacije i karantene ta je želja još više pojačana. U nekim slučajevima se radi o nerealnoj želji s obzirom na teško materijalno stanje, gubitak posla, neizvjesnost o mogućnostima napuštanja prebivališta, regije, zemlje, ulaska u stranu zemlju... Međutim, ovo je dobra vijest jer pokazuje da imamo svoju vjernu publiku koja će nam se vratiti čim međunarodne okolnosti to budu dopuštale. No, od ove sezone ne možemo očekivati potreban volumen prometa za preživljavanje. Bez velike pomoći države turistički sektor ne može preživjeti u slijedećih 18 mjeseci. Pojedini smještajni objekti mogu imati neki manji turistički promet sa domaćeg tržišta, ali to će biti vrlo malo, veli Pinezić. Toga su svjesni svi turistički djelatnici na obali. Ni dosad taj volumen nije bio toliko velik da bi Hrvatska poput nekih drugih jakih turističkih sila u Europi mogla se osloniti sama na sebe. A tu su i otežavajuće okolnosti, ističe Pinezić, pad ekonomije, zatvaranje radnih mjesta, smanjenje prihoda mikro poduzetnika i smanjenje plaća u realnom sektoru koje će slijediti i u javnom sektoru.

- Osim toga najpotentnije domaće tržište - grad Zagreb - dodatno je pogođeno katastrofalnim zemljotresom. Pored ostaloga oštećeno je i više od 10.000 stambenih objekata koje će morati popravljati sami vlasnici vlastitim sredstvima. Umirovljenici nemaju prihode dovoljne niti za golu egzistenciju, a kamoli za putovanja. Svi kojima je onemogućen rad ova dva mjeseca, neće moći koristiti godišnji odmor u ljetnim mjesecima, već će morati raditi, realan je ovaj iznajmljivač s Krka. Ali zato on smatra da će se sve prebaciti iduću sezonu kada će u podizanju hrvatskog turizma veliku ulogu odigrati upravo privatan smještaj.

- Hrvatski turizam će imati novi početak iduće godine baš u obiteljskom smještaju. Iz jednostavnog razloga što obiteljski smještaj ima najviše lojalnih gostiju. Ti ljudi su posebno povezani sa svojim domaćinima, smještaj kod domaćina smatraju svojim drugim domom. Valja se podsjetiti da smo imali sličnu situaciju i nakon Domovinskog rata. Upravo su gosti obiteljskog smještaja najviše pomagali oko prikupljanja humanitarne pomoći u jeku rata i prvi su se kao turisti vratili svojim domaćinima, veli on.

A svi oni koji se ipak odlučuju za otkazivanje rezervacija, najčešće ne dobiju povrat predujmova. Prvi razlog je taj što se nisu osigurali. No agencije ni iznajmljivači u ovoj teškoj situaciji nisu bili nekorektni prema gostima.

- Riječ je o 30 posto iznosa koji ne vraćamo jer smo dio uplatili iznajmljivačima, dio smo platili državi za poreze, a dio je ostao nama. Kada bismo taj novac vratili, slobodno bismo mogli zatvoriti tvrtku i ići u stečaj. No, našim gostima smo zauzvrat ponudili vaučere u tom iznosu koji mogu upotrijebiti za bilo koji drugi termin odmora i oni su to prihvatili. Nitko se nije bunio. Inače, do izbijanja krize popunili smo bili 50 posto kapaciteta, ističe Milotić. To i subvencije države, ističe, pomoći će im da ne potonu ovu godinu.

- Od profita smo se ove godine odavno pozdravili. A pomoć države je bila fantastična. Mi zapošljavamo 18 ljudi i sada ih ne moramo otpuštati. Imamo osigurano poslovanje za godinu dana. To nam je pomoglo da se u ovoj situaciji održimo, zaključuje Milotić.