Ratko Bajakić iskusni je domaći burzovni investitor i direktor ICF-a, jedne od kompanija nastale podjelom SN Holdinga.
Već neko vrijeme vrlo aktivno ulaže i u kapital malih kompanija, onih koje još nisu zanimljive bankama ni rizičnim fondovima, a to rado čini preko crowdinvesting platforme Funderbeam, gdje je upravo u tijeku kampanja Fresh Island male domaće tvrtke A4, koja organizira festivale. Bajakić je vodeći ulagač, kao i u nekoliko drugih domaćih kompanija koje su “izlistane” na Funderbeamu, pa nas je zanimalo kako je osmislio tu svoju mikroulagačku strategiju.
Fresh Island traži od ulagača 500.000 eura, odaziv pokazuje da je interes znatno veći, a kampanja traje do kraja listopada. Učinilo nam se neobičnim da ste se odvažili baš na investiranje u kompaniju koja organizira festivale na Zrću.
- To je avangardan iskorak, ali u tome je budućnost industrije zabave. Milenijci danas više ne žele na odmoru samo sunce, more i ležaljku, nego žele doživljaje, a Fresh Islands, odnosno osnivači kompanije A4 u tom su poslu više od 20 godina. Iza njih je hip-hop festival Fresh Island, koji je i osmu godinu održan na Zrću, a više od 80 posto klijenata je iz EU i angažiraju se velike svjetske zvijezde. Imaju i novi festival, koji se zove Fresh Mountain, a održava se u Alpama u Francuskoj. Organizacija događaja ima potencijala da se izgradi jako velik biznis, a u ovoj smo fazi odlučili razvijati tri: Isla Locu, reggaeton i latino festival na Zrću, jačati Fresh Mountain te pokrenuti gaming festival u Areni u Zagrebu, i to s najvećom mađarskom tvrtkom, Play IT, na čije festivale dolaze stotine tisuća ljudi.
Koliko ste sada uložili i koja je, zapravo, vaša zadaća?
- ICF će uložiti u kampanji na Funderbeamu 350.000 eura, a moja je zadaća da uspostavim korporativnu infrastrukturu, sustave kontrole razvoja projekata, unapređenja prodaje, marketinga i sve ono što bi od njih moglo stvoriti korporaciju sposobnu da bez problema paralelno vodi najmanje deset festivala ili događaja godišnje. Riječ je o butik-festivalima, na koje dolazi maksimalno desetak tisuća ljudi. Oni su najtraženiji.
Do 2023. godine kompanija bi trebala, prema objavljenom poslovnom planu, imati milijun eura dobiti. Lani su imali otprilike toliko prihoda. Koliko je to realno?
- Lani su imali oko devet milijuna kuna prihoda. Ove će godine prihod biti malo manji, blizu milijun eura, jer su morali pomicati datum festivala na Zrću i onda nisu mogli dobiti izvođače koji dovedu najviše gostiju, pa se još dogodio požar, ljudi su odustajali... Sve loše što im se moglo dogoditi, dogodilo se, ali su sve držali pod kontrolom i sjajno odradili. Bio sam ljetos na Zrću, vidio kako rade i baš su pravi ‘mačci’. S pet uhodanih događaja, taj će profitni cilj biti moguće ostvariti u 2023. godini. Međutim, Fresh ne želi stati samo na tome, nego se razvijati u srednje velikog europskog organizatora butik-događaja.
Kada očekujete da ćete od tog ulaganja početi zarađivati?
- Kampanja završava u listopadu, investicija će se odraditi idućeg mjeseca, što znači da je 2020. zapravo startna godina. Već 2021. Fresh Island će isplatiti 10 posto dividende na uložena sredstva. Godinu nakon toga platit će 12,5 posto, a 2022. i nadalje po 15 posto dividende. Cash flow to će dopustiti.
Ratko Bajakić
Na Funderbeamu ste već ulagali u Pivovaru Medvedgrad i Sense consulting, sada u Apsolon. Jeste li ulagali i u neke strane kompanije?
- Jesam, nedavno sam uložio u jednu islandsku - Lava Cheese. Proizvodi krekere od sira, na Islandu i u Švedskoj, i jaka je na skandinavskom tržištu. Sa 250.000 eura, ICF je najveći ulagač. Jako mi se sviđaju dva mlada poduzetnika koja su pokrenula Lava Cheese, a njihov proizvod je jako dobro primljen u trgovinama.
A kako ste zadovoljni prvim ulaganjima na toj platformi, onima iz 2017. i 2018. godine, u Pivovaru Medvedgrad i Apsolon? Pivovara je prikupila milijun eura za razvoj, a konzultantska tvrtka 670.000 eura.
- Medvedgrad je investicijom nabavio strojeve i otvorio novu pivovaru u Zagrebu. Rade dobro, ove su godine prvi put isplatili dividendu od 6 posto, a iduće će godine isplatiti 8 posto. Tek će 2020. biti prva prava godina, ona u kojoj će skuhati pivo u novoj pivovari, te tada očekujem velik pomak. Apsolon već drugu godinu isplaćuje dividendu. Razvoj se odvija točno onako kako smo prezentirali investitorima, prihodi i dobit rastu, a iduće će godine isplatiti 8 posto dividende. Rado koristim njihove usluge u ostalim investicijama.
Čini se da ste jako dobro iskoristili platformu Funderbeam.
- Jesam. Omogućava mi da strukturiram poslove tako da zaštitim ulog najviše što mogu i istodobno imam prinose i prihode od toga. Infrastruktura platforme je takva da se može kreirati instrument u koji se ulaže, u pitanju je drukčija vrsta ulaganja u vlastiti kapital koji ima određene preferencijalne statuse, dogovore među dioničarima. Ona omogućuje ulaganje malim investitorima pod jednakim uvjerima, a putem platforme se udjeli mogu i prodati.
Te pakete posebno krojite za svaku kompaniju u kojoj ste vodeći ulagatelj?
- Da. Postupak je vrlo jednostavan. Čujem priču, a ako me zaintrigira, obavim kratki due diligence te nakon toga dajem ponudu za vođenje kampanje koja sadrži uvjete po kojima ćemo ju voditi. Kad skupština društva odlukom odobri kampanju i uvjete za dokapitalizaciju, krećemo. Nakon toga, kad dođe novac, nema puno rasprave, sve je već dogovoreno.
Niste još realizirali ‘exit’?
- Ne, ja tražim dividendu koja se plaća svake godine za trajanja investicije. Sve moje investicije su takve, moraju osigurati godišnji prinos u kešu. Recimo, Pivovara Medvedgrad će od 2023. godine isplaćivati dividendu od 13 posto na uložen iznos - što je jako dobar godišnji prinos i bez izlaska iz investicije.
Kakav vam je plan za daljnja ulaganja, gledate li prilike na Zagrebačkoj burzi?
- Projekti koje trenutno radim premali su za burzu. Ja gledam mala, mikropoduzeća kojima najviše nedostaje vlastitog kapitala za razvoj. Neki od njih imaju i po desetak milijuna kuna prihoda, ali ne mogu dobiti razvojno, projektno financiranje, bankama je to prekomplicirano i prerizično, a iznosi su premali za ulaganje rizičnih fondova. To je niša koja će u sljedećem investicijskom razdoblju nuditi dobru profitabilnost investicija.
Prihode od prodaje LRH oplođivat ćemo i dalje
ICF je bio među vlasnicima Liburnia Riviera Hotela, zajedno s Darkom Ostojom i Ksenijom Juhn Bojađijev, koji su nedavno prodali većinski paket dionica njemačkom Gitone Adriaticu. Iznos nije objavljen, ali u pitanju su stotine milijuna kuna. Gdje ćete ih uložiti?
- ICF je drugi najveći vlasnik SNH Bete, koja je imala 57.000 dionica Liburnia Riviera Hotela. Ujedno sam bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora tvrtki SNH Alfa i SNH Beta, koje su zajedno držale 50 posto Liburnije. Prihode od prodaje i dalje ćemo oplođivati, tražit ćemo lukrativne projekte.
Znači, SNH Beta će postojati i nakon prodaje dionica LRH, nećete izvući novac? Poznato je da je kompanija nastala podjelom SN Holdinga.
- Da, te su dionice bile jedina imovina. U planu nam je i dalje ulagati u dobre ulagačke projekte.
Kako ste došli do Nijemaca, sada većinskih vlasnika LRH, koji su u međuvremenu dali i ponudu za preuzimanje ostalim dioničarima?
- Oni su došli k nama, dugo se tražio strateški partner. Posljednjih je godina bilo dosta ozbiljnih ponuda, ali jedino smo s njima stvar doveli do kraja. U pitanju je njemačka obitelj koja se bavi brodogradnjom, a sada, čini se, želi diverzificirati poslovanje u turizam. U Beču su kupili hotel, a ovo im je iskorak u Hrvatsku.
Kako komentirate cijenu koju su ponudili za preuzimanje u odnosu na onu koju ste vi realizirali?
- Prošle su tri godine od prodaje dionica LRH koje je imao ICF. U međuvremenu je ICF realizirao oko 12 milijuna kuna prihoda, postao drugi najveći dioničar SNH Bete te zauzeo pozicije u još nekim atraktivnim poduzećima. Drugim riječima, ICF je diverzificirao svoj portfelj i nije više ovisio o prodaji dionica LRH kao jedinoj opciji.
Jeste li ulagali u Kraš? Zbog najavljenog preuzimanja cijena te dionice sada je udvostručena.
- Nisam. Općenito malo ulažem na burzi, uglavnom u dividendne dionice kao što su JDGT, ZABA, HT. Nisam uopće pratio tu dionicu, bila mi je dosadna jer se činila čvrsto u zagrljaju ESOP-a i MI Braća Pivac, sve dok se niotkud nije pojavio Kappa Star i počeo kupovati dionice...
Kako gledate na to što se događa na burzi oko Kraša?
- Za dioničare Kraša, pa i drugih kompanija čije su dionice također porasle, to je dobro, a za samu kompaniju? To je već upitno. Tako visoka cijena zahtijevat će velike pomake u poslovanju Kraša, odnosno vrlo složeno i bolno restrukturiranje.