BiH hoće plinovod ka Hrvatskoj

Susjedna BiH uklanja ovisnost o ruskom plinu preko Hrvatske, hoće plin s Krka

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

30.6.2019. u 15:11

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

30.6.2019. u 15:11

Omisalj, 280417.
Dina Petrokemija je industrijsko postrojenje za izradu polimera na otoku Krku koje je postalo ekoloska bomba na Jadranu.
Na fotografiji: dio postrojenja koje ce se koristiti za LNG terminal za ukapljeni plin.
Foto: Sandra Simunovic / CROPIX
Sandra Šimunović / CROPIX

Dio postrojenja na Krku koje će se koristiti za LNG terminal za ukapljeni plin

Objavom javnog poziva za izbor konzultanata na izradi pripadajuće studije utjecaja na okoliš, Bosna i Hercegovina i službeno je krenula u izgradnju plinovoda Južna interkonekcija od Novog Travnika do granice s Hrvatskom kod Zagvozda.

Gradnja plinovoda ka Hrvatskoj, prema riječima ministra rudarstva, energetike i industrije u Vladi Federacije BiH, Nermina Džindića, u cilju je smanjivanja energetske ovisnosti BiH o ruskom plinu.

Spomenuti javni poziv objavio je nositelj projekta Južne interkonekcije državno poduzeće BH-Gas iz kojeg stižu najave da bi plinovod bio u funkciji 2023. Trasa plinovoda od 115 kilometara imala bi odvojak za Mostar.

Vlada Federacija BiH na svojoj je prošlotjednoj sjednici u Mostaru uvrstila Južnu interkonekciju u svoj investicijski plan do 2022.. Tom prilikom ministar Džindić izrazio je očekivanje da će plinovod, osim smanjivanja ovisnosti BiH o ruskom plinu, sniziti i cijenu plinu u susjednoj državi.

- Sada uzimamo plin od Gazproma jer moramo, a da imamo slobodne ruke nabavili bi 30 posto jeftiniji plin - ustvrdio je Džindić.

Novac za izradu studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš osigurala je američka nevladina organizacija USAID preko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja će voditi natječaj za izbor konzultanata. Federacija BiH planira novac za izgradnju plinovoda pribaviti također kroz kredit kod EBRD-a.

- Realizacijom projekta Južne interkonekcije, BiH bi pored novog pravca snabdijevanja prirodnim plinom dobila pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama i izvori plina iz Kaspijske regije – poručuju iz BH-Gasa, dodajući kako će istodobno s izradom spomenutih studija, krenuti u otkup potrebnog zemljišta za što je, ističu, osiguran novac kod Europske komisije.

U Vladi Federacije BiH očekuju da će Hrvatska do 2023. izgraditi potrebnu trasu plinovoda od Splita do Zagvozda u dužini 67 kilometara. Trasa od Splita od Zagvozda u pripadajućim je planovima plinofikacije Dalmacije. Procjenjuje se da investicija u hrvatski i bosanskohercegovački dio plinovoda Južne interkonekcije iznosi oko 100 milijuna eura.