Problem odlaska radne snage u Hrvatskoj je već dugo vremena jedno od gorućih pitanja. Iako je jasno da veliko iseljavanje već sada ugrožava razvoj Hrvatske, u novoj studiji Svjetske banke ocjenjuje se kako upravo migracije pridonose razvoju svjetskoga gospodarstva. Štoviše, baš zahvaljujući migracijama, upozoravaju u Svjetskoj banci, milijuni ljudi uspijevaju se izvući iz siromaštva.
Glavni pokretač migracija su ogromne razlike u plaćama, koje postoje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u svijetu. Doseljenjem u novu zemlju svog privremenog ili trajnog boravka, imigranti često utrostručuju primanja u odnosu na ona koja su imali u matičnoj zemlji. Upravo ta financijska korist presudna je ne samo u njihovu izvlačenju iz siromaštva, nego i u izlasku iz siromaštva njihovih širih obitelji koje ostaju u matičnim zemljama, ističe se u novoj studiji Svjetske banke pod nazivom "Kretanje prema prosperitetu: Globalne migracije i tržišta rada".
S druge strane, od useljavanja deficitarne radne snage velike koristi imaju i nove domovine useljenika, koje time dolaze do potrebne radne snage, uglavnom za poslove koje njihovi radnici ne žele raditi ili za koje im jednostavno nedostaje radna snaga. Ne treba se stoga čuditi što upravo migranti pounjavaju rupe koje na tržištu rada postoje od IT sektora u Silicijskoj dolini u Kaliforniji pa do gradnje nebodera na Bliskom istoku.
Istraživanje pokazuje da su se migracijski tokovi posljednjih desetljeća ustalili, te da se nisu značajnije promijenili u posljednjih pet desetljeća. Od 1960. pa do 2015. godine, primjerice, udio migranata u svjetskom stanovništvu kreće se u rasponu od 2,5 do 3,5 posto. Od toga, oko 60 posto imigranata, od njih ukupno oko 250 milijuna, odlazi u 10 zemalja koje najviše privlače imigrante. Vrijedi istaknuti i da gotovo dvije trećine visoko obrazovanih imigranata odlazi u SAD, Kanadu, Australiju i Veliku Britaniju, pokazuje istraživanje Svjetske banke.
"Broj međunarodnih migranata i dalje je prilično umjeren, no miogranti često dolaze u valovima i grupiraju se u istim mjestima i oko istih vrsta poslova", ističe Shantayanan Devarajan, jedan od direktora u Svjetskoj banci.
Unatoč tome, imigracija, općenito gledano, ostavlja negativne posljedice na gospodarstva država iz kojih dolaze imigranti. Problemi se javljaju i u zemljama u koje imigranti doseljavaju. Stoga se u studiji preporučuje da se imigracijska politika više uskladi s potrebama tržišta rada u zemljama primateljicama imigranata. Primjerice, ako zemlja ima veću potrebu za imigrantima koji bi obavljali sezonske radove, onda je potrebno razviti takve imigracijske programe, koji će podupirati njihov privremen boravak u zemlji primateljici, a obeshrabrivati njihov trajni ostanak. Preporučuje se i ukidanje imigracijskih kvota, koje bi trebalo zamijeniti više tržišno orijentiranim mjerama.