Priča Globusa

Splitski Profico među najbrže rastućim IT tvrtkama u Europi, sprema se za azijsko tržište

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

20.11.2018. u 15:07

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

20.11.2018. u 15:07

Tom Dubravec

Mateo Perak, suosnivač i direktor tvrtke Profico

Splitski Profico drugu godinu zaredom nalazi se na Deloitteovoj ljestvici 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi. Tvrtku su osnovali Mateo Perak i Ante Matijaca. Profico se projektom pametnog parkinga koji je u Splitu razvio s komunalnom tvrtkom Split parking i Ericssonom Nikolom Teslom uspješno pozicionira u smart city nišama, gdje ima velike ambicije i planove. Uskoro otvara ured u Zagrebu i planira prodajna predstavništva u inozemstvu. Najizglednije je da bi to mogao biti SAD ili Skandinavija.

Mateo Perak programiranjem se počeo baviti vrlo rano s nepunih 16 godina, kada je počeo stjecati praktikantsko iskustvo u splitskoj tvrtki Enel, u to vrijeme najvećoj softverskoj tvrtki u Splitu. Zatim je kao student računarstva na drugoj godini s kolegom iz Enela Nikijem Deškovićem osnovao prvu vlastitu tvrtku izgrađenu oko samostalnog softverskog projekta. To je bio prvi hotelski SaaS online booking sustav i distribucijski sustav u regiji. Radio je u tvrtki Enter, gdje se bavio geoinformatikom i napredovao do izvršnog direktora. Sljedeći projekt s peteročlanim timom partnera bio je Spotie, mobilni lokacijski bazirani servis za događaje, što je klasični IT startup. S tim je startupom, kako kaže, pokušao prvi put dosegnuti globalnu skalu te nakon njega osniva Profico. Mateo Perak jedan je od pokretača Shift konferencije.

Drugu godinu zaredom na Deloitteovoj ste listi brzorastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi. Možete li to komentirati?

- Ovo je šesta godina poslovanja Profica, a krenuli smo jako skromno, bez kapitala. Od početka težimo prema financijskoj izvrsnosti. Jako vodimo računa o urednosti u poslovanju i održavanju visoke kvalitete. To uspijevamo zahvaljujući tome što radimo s inozemnim klijentima koji drže do urednosti u poslovanju, imaju visoke kriterije i redovito plaćaju. Prvi ulazak na listu Deloitte bio nam je vjetar u leđa, a onda nam je sljedeći izazov bio utvrditi da se to nije slučajno dogodilo. Kriterij je, naime, prosječan rast prihoda u četverogodišnjem razdoblju. Dakle, utvrdili smo poziciju i ostali na Deloitteovoj listi brzorastućih i ove godine. To su nam omogućili djelatnici koji guraju zajedno s nama, čineći tvrtku boljom svaki dan.

Pribojavate li se velikog rasta jer on zna biti i opasan?

- Mi smo toga svjesni i uvijek se vodimo načelom da ne trebamo rasti po svaku cijenu. To razmišljanje podržava i moj partner Ante Matijaca te ostatak menadžmenta. Važnije nam se usredotočiti na kreiranje stabilne okoline, stimulativnog okružja i ozračja u kojem se ljudi mogu razvijati nego rasti po svaku cijenu.

Činjenica je da ste ipak dosta rasli?

- Da, rast je bio dovoljno progresivan do sada. Nijedan rast ipak nije bez cijene i svaki nagli skok ima svoju težinu. Tu težinu nosi menadžment, ali i zaposlenici. Zato stalno pazimo da ne dođe do takozvanog izgaranja ljudi. Puno ulažemo u kvalitetne ljude i bitno nam je da su zadovoljni i motivirani.

Koliko radnika ima Profico?

- Ustalili smo se na 25 do 30 djelatnika. Trenutačni je prioritet konsolidacija organizacijske strukture tvrtke i izgradnje temelja za daljnje napredovanje. Ne želimo uzeti svaku priliku, nego želimo birati kvalitetnije prilike. U svemu tome želimo dalje organski i održivo rasti, pa tako i s djelatnicima.

Koliki je taj rast u brojkama?

- Kad nas je Deloitte prvi put uvrstio na listu, rast je bio 466 posto u četverogodišnjem razdoblju. Ove godine smo ga nešto usporili, tako da će biti negdje oko 272 posto.

Ni to nije mali rast?

- Točno, nije zanemariv i nije ga jednostavno postići. Deloitte i ističe da tvrtke koje tako rastu očito nešto rade drukčije od drugih. Imamo svijetle primjere hrvatskih tvrtki koje su četiri-pet godina ostale na tim listama. Neke su ispadale pa su se vraćale. Sve tvrtke koje poznajem a da su bile na tim listama kasnije su se pokazale kao jako uspješne.

Kakvu radnu okolinu imate?

- Profico je tvrtka s ležernom radnom okolinom u kojoj se inzistira isključivo na rezultatu. Nemamo stroga pravila vezana uz radno vrijeme, boravak u tvrtki, dress code i slično. Odijelo ćemo obući samo povremeno iz poštovanja prema klijentu i na važnijim javnim predstavljanjima. Svakome je pušteno da organizira svoje vrijeme i neke parametre radne okoline individualno, ali na svakom je pojedinačno i odgovornost za timski rezultat. Na tome inzistiramo.

Na kojim tržištima najviše rastete?

- Nama su najvažnija zapadna tržišta. Znači, to je američko i sjeverozapadno europsko tržište. To su tržišta visokog potencijala, visoke platežne moći i visokog standarda. Manji dio su Ujedinjeni Arapski Emirati, Singapur... Azijska tržišta su nam zasad više u fazi sondiranja i ispitivanja nego što možemo reći da smo se tamo etablirali, ali interesa imamo.

Kažete da imate planove otvarati i neke podružnice?

- Da, ako želimo dalje rasti, sljedeći logičan korak za razvoj našeg poslovanja bilo bi otvaranje vanjske podružnice odnosno predstavničkog ureda u jednoj od zemalja u kojima intenzivnije poslujemo. Najlogičnije je da to bude SAD ili Sjeverna Europa. Želimo ojačati naše prisustvo na taj način. Još važemo između samostalnog otvaranja podružnice ili uvezivanja sa strateškim partnerima na tim tržištima.

Vratili ste se upravo iz SAD-a. To je bilo poslovno putovanje?

- Da, to je bilo poslovno putovanje u Kaliforniju, Washington i Nevadu. Sudjelovali smo i na konferenciji hrvatsko-američkih profesionalaca, gdje smo predstavljali naša smart city rješenja. Zatim smo na poziv jedne velike telekom kompanije išli u Seattle te razgovarali o potencijalnim pilot-projektima na američkom tržištu. Tu smo išli zajedno s domaćim proizvođačem senzorske opreme s kojim smo integrirali naša softverska rješenja, kao i s potencijalnim partnerom zainteresiranim za razvoj poslovanja na tržištu SAD-a u segmentu pametnih gradova.

Hoće li doći do dogovora?

- Dogovori su u ozbiljnoj fazi, ovise dijelom i o nekim drugim partnerstvima koja posložimo. Radi se o konkretnim projektima te većem broju malih pilot-projekata. Telekomi su jako angažirani u uvođenju tehnologija koje omogućavaju da senzori nove generacije direktno komuniciraju s baznom postajom. Sad se svaki senzor pomoću takvog signala (NBIoT) može povezati izravno na internet. Naše rješenje pametnog parkiranja učinilo im se kao zanimljiva demonstracija svrhe njihove komunikacijske tehnologije i prvi korak prema pametnim gradovima koji je opipljiv građanstvu i posjetiteljima. Zato su nas tamo i pozvali. Dio puta proveli smo u Silicijskoj dolini, gdje imamo i nešto klijenata, a kontinuirano radimo i na novim kontaktima. To je vibrantno mjesto u tehnološkom smislu i posao se jednostavno razvija. Nama je u Kaliforniji jedan od većih klijenata jedna nevladina organizacija za koju smo odradili nekoliko značajnih projekata. Tu imamo i brojne startup projekte za klijente, što je zapravo najčešći slučaj na Zapadnoj obali. Mi im pomažemo u onome dijelu s komplementarnim vještinama potrebnim da se njihov projekt izbaci što prije na tržište.

Koje su to vještine?

- Strategija digitalnih proizvoda, dizajn, projektiranje i razvoj softverskih rješenja. Mi smo dosta iskusni i u praksi istrenirani u pružanju razvojnih usluga. Brzo se pregrupiramo i oformimo projektni tim koji može izbaciti prototip projekta, minimalni proizvod ili cjelovito rješenje. Upravo to najčešće i treba startupovima. Međutim, veći dio našeg prihoda dolazi iz enterprise segmenta. To je i logično, jer korporacije imaju više novca i veće potrebe. Dobar dio klijenata imamo i na Istočnoj obali, ali i u Europi.

Kažete da Profico nije startup tvrtka?

- Profico nikako nije startup tvrtka. Mi možda imamo projekte koje možemo izgurati startupovski, i to tako da s investicijskim ili strateškim partnerom napravimo spin off kompaniju. Mi smo definitivno etablirana mala tvrtka koja ima jasnu viziju što radi, kamo ide i kako se razvija. I sve to radimo iz ideja koje prepoznajemo na tržištu. Pružajući usluge, tražimo procjepe koji nisu pokriveni kvalitetnim proizvodima te upravo tu tražimo svoju priliku.

Gdje najviše vidite perspektivu?

- Zadnjih godina smo u niši pametnih gradova i namjeravamo dalje ostati u tome. Sve je, dakle, započelo projektom pametnog parkiranja u Splitu. Takav je projekt vrlo brzo postao vidljiv i počele su se stvarati razne ideje o raznim uslugama koje se mogu pružati vezano uz projekt i razne komplementarne proizvode. Ta rješenja već dobro izlaze iz same problematike parkiranja.

Imate li sličnih projekata za druge gradove osim Splita?

- Malo je nezahvalno govoriti o projektima koji su u pripremi, ali vrlo brzo bi se trebalo čuti o tome. Skupa s integratorima trenutačno u regiji podižemo nekoliko sličnih pilot-projekata. Partneri su nam najčešće integratori i telekom-kompanije koji imaju koristi od ovakvih implementacija, jer ih oni kasnije žele pružati kao uslugu gradovima. A tu nam je i tekuće partnerstvo s Ericssonom Nikolom Teslom koje vučemo još iz splitskog smart parking projekta, a koje generira stalne prilike.

Možete li više reći o projektu je Split Smart Parking. Kakav je to projekt?

- To je zajednički projekt tvrtke Split parking, Ericssona Nikole Tesle i Profica. Projekt je podrazumijevao izradu softverskog sustava baziranog na senzorici koji će parking operateru dati uvid u realnom vremenu u stanje popunjenosti parkinga i tako omogućiti podizanje efikasnosti naplate, a time i vlastitih prihoda. Bitan dio sustava je i aplikacija za vozače koja će pridonijeti smanjenju prometnih gužvi u centrima nastalih uslijed kruženja u potrazi za parkingom te olakšati vozačima pronalazak slobodnog parkirnog mjesta. Aplikacija pokazuje točnu lokaciju slobodnog parkirališnog mjesta koje dobiva sa senzorskog očitanja. Korisniku po dolasku na parking mjesto omogućava naplatu parkinga kreditnom karticom ili SMS-om te drugim načinima plaćanja. Sustav je integriran sa sustavom za kontrolore, pauk službom, sustavima naplate, sustavima za izvanulična parkirališta s rampom te raznim senzorskim sustavima, a sve skupa omogućava građanima i posjetiteljima kompletnu interakciju s parkingom u gradu. Radi se o projektu ukupno vrijednom nešto manje od tri milijuna kuna. S ovim projektom je trenutačno pokriveno 1450 parkirališnih mjesta na 45 lokacija, a planiraju se i proširenja uslijed izvrsnih rezultata.

Na koji ste način došli do tog rješenja?

- Strategija naše tvrtke od samog početka je pronalazak niša koje nisu dovoljno pokrivene. Tako nam je jedan dan ušetao klijent i tražio od nas mogućnost nekog rješenja za podizanje razine i efikasnosti naplate parking usluga. Utvrdili smo ubrzo da je njihov problem efikasnosti u tome što ne postoji povratna informacija s terena i uvidjeli smo da taj segment nije dovoljno pokriven rješenjima. A kada smo došli do zaključka da za to trebamo ugraditi senzore, uvidjeli smo i logičnu mogućnost da izradimo aplikaciju kojom se pretražuju slobodna parking mjesta, odnosno nudi uslugu za krajnje korisnike. Krenuli smo u razvoj rješenja, a na kraju je Split Smart Parking postala najveća implementacija tog tipa u nekom europskom gradu. To rješenje nas je učinilo vidljivim širem smart city tržištu i dolazi nam jako velik broj sličnih i komplementarnih upita koji nisu nužno vezani samo uz rješenja problema parkiranja.

Što osim pametnog parkinga radite na lokalnom tržištu?

- Donedavno nismo radili ništa, niti smo bili baš previše zainteresirani za lokalno tržište iz jednostavnog razloga. U trenutku kada smo pokretali tvrtku to je bilo postrecesijsko razdoblje, pa je najveći problem bila nelikvidnost i neplaćanje. Iskreno, zbog toga smo se bojali raditi na domaćem tržištu. Prvi naš klijent bio je strani klijent, i tako je to išlo. Lokalno tržište smo godinama zanemarivali. Međutim, kako se situacija popravlja, malo smo se okrenuli kontaktima na lokalnom tržištu gdje nas pretežno interesiraju veće i stabilnije tvrtke. Tako na lokalnom tržištu imamo jako dobru suradnji s Ericssonom Nikolom Teslom, a pomažemo im u nekim njihovim velikim projektima. Surađivali smo s Allianz osiguranjem. Njima smo napravili sustav za terenske djelatnike, koji im pomaže u promociji osiguravateljskih proizvoda.

Je li suradnja sa Split parkingom ipak vaša najbolja domaća suradnja?

- Svi klijenti i suradnje nama imaju jednaku vrijednost, ali ova je posebna po tome što prije nismo razmišljali o suradnji s komunalnim poduzećem. Ipak, prepoznali smo grupu progresivnih ljudi koji razumiju benefite uvođenja tehnologije i automatizacije u poslovanje, i danas nam je zbog toga drago.

S druge strane, planiramo ulaganja u daljnji razvoj smart city proizvoda. Tu nišu prepoznajemo kao vrlo potentnu. Čini mi se da smo se u pravo vrijeme postavili i na neobičan način etablirali u toj niši. Spretna je slučajnost da je taj projekt koji smo radili u Splitu još uvijek najveća takva implementacija na razini Europe. Veću implementaciju nismo našli ni u svijetu. Jedna od većih američkih tvrtki hvali se da je kroz 25 projekata ugradila 2000 senzora do sada. To je razina implementacije koju smo mi s partnerima implementirali u sklopu samo jednog projekta. Jako se malo tvrtki može pohvaliti da su pokrile čitav jedan grad kao što smo to mi odradili skupa s Ericssonom Nikolom Teslom. Ta okolnost dala nam je zasad prepoznatljivu poziciju na tržištu. Na nama je da je iskoristimo i dalje kapitaliziramo.

Koje projekte imate u Aziji?

- U Singapuru smo imali jedan veliki facility menadžment projekt, usmjeren na upravljanje nekretninom, za klijenta koji posluje na relaciji Singapur-Dubai. Konkretno, radi se o hotelima odnosno o potpuno automatiziranoj prijavi kvarova i problema, pri čemu se koristi umjetna inteligencija za optimalnu dodjelu zadataka najbližem dostupnom osoblju za popravke. Nažalost, taj projekt smo odradili samo za klijenta i nemamo intelektualno vlasništvo nad njim.

Može li se taj projekt implementirati u naš hotelski sektor?

- Malo smo ispitivali lokalno tržište i ugodno smo se iznenadili da već postoje dobra rješenja na tržištu. Čak ima dobrih domaćih rješenja. Međutim, u sustavu koji smo mi radili naprednije je to što se u određenim segmentima koristi automatizacijom i bazičnom umjetnom inteligencijom. Potrebe za tim će svakako rasti.

Imate li još nekakav projekt na koji ste izrazito ponosni?

- Za Norveški startup Hyre, inače financiran od lokalnog distributera VW vozila, odradili smo kompletan prototip rješenja mobilne aplikacije za car-sharing. Zamislite rent-a-car na ulici, bez poslovnice i šaltera. Otvorite aplikaciju, pronađete slobodno parkirano vozilo, autorizirate kreditnu karticu i otključate ga. Nakon korištenja ostavite vozilo i platite za vrijeme koje ste ga koristili putem iste aplikacije. Sustav trenutačno radi u visokoj testnoj fazi u Oslu.

Kako pronalazite radnike na tržištu, je li ih teško zadržati?

- Držimo korektan odnos i stalno se prilagođavamo tržištu radne snage. Širit ćemo poslovanje na Zagreb, gdje ćemo otvoriti operativni ured.

Što je sada trend u IT sektoru vezano uz startup industriju?

- Mogu komentirati s lokalne razine, a mogu i prema onome što vidim u srcu Silicijske doline. Najveći izazov startup industrije jest to što čak 90 posto projekata propada, bilo da padaju na timovima ili idejama koje nisu prošle na tržištu o tom trenutku. Njihove ideje nisu uvijek dovoljno poslovno razrađene ni tržišno testirane. Startupovi moraju brzo realizirati i tržišno testirati ideju korištenjem visokorizičnog kapitala. Svako malo se priča o balonu jer veliki dio tih tvrtki, mada su u njih usute stotine milijuna dolara, nije počeo vraćati taj novac. Pa čak i one koje su godinama isticane kao model uspjeha trenutačno imaju usporavanje rasta i slične parametre koji plaše investitore. Cijela startup industrija vrlo je dinamična i vrlo neizvjesna, kaotična. Investicijski fokus stalno se mijenja. Dođe trenutak da se investira u društvene mreže, zatim u “cloud computing” i “big data”, a onda dođe ciklus umjetne inteligencije pa “internet of things”, zatim virtualna stvarnost, trend električnih automobila - u kojem mi imamo jako dobrog konja za utrku. Onda dolazi trend ulaganja u blockchain tehnologije. Tako se i investitori ravnaju prema trendu i ulažu u područja koja su u tom trenutku dominantna. I opet unutar tih područja imate oko 90 posto onih koji ne uspiju. Tih deset posto ide dalje, a kad se i tu ne dogodi povrat, onda investitori gube povjerenje i sve manje investiraju. A ako uspješne investicije ne ostvare povrate i za ove izgubljene, investiranje staje i moguće da puca balon.

A u Hrvatskoj?

- Ovdje je osnovni problem što imamo jako malo superuspješnih startupova koji su ostvarili globalni uspjeh i stvarno zaradili velik novac investitoru, pa da kao takvi budu predvodnici i motivatori za razvoj industrije. Drugi je problem potpuni nedostatak investitora. Visokorizični kapital u Hrvatskoj gotovo da ne postoji. Imamo samo nekolicinu dostupnih fondova koji imaju po nekoliko desetaka milijuna eura. Tako mali novac nije dovoljan za ostvarivanje značajnih rezultata i razvijanje startupova brzinom kojom se to radi na Zapadu. U hrvatske startupove ima nešto investicija iz regije, a neki traže sreću u SAD-u. Rimac je, recimo, velik dio svojih investicija zatvorio iz Kine, koja također mnogo ulaže.

Koliki promet ostvaruje Profico?

- Prošle godine dosegnuli smo gotovo sedam milijuna kuna s milijun kuna dobiti.

Globus