Sugestija Vladi

Šef Hanfe: 'Prodajte građanima dionice Hrvatske Pošte i oživite tržište kapitala'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.7.2019. u 9:26

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.7.2019. u 9:26

Zagreb, 071013.
Reportaza iz Hrvatske poste u Branimirovoj ulici od kuda svako jutro par stotina postara krece raznositi postu po Zagrebu.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Hrvatska pošta

Ante Žigman, šef Hrvatske agencije na nadzor financijskih usluga (Hanfa), potvrdio nam je da njegova kuća kao ključni regulator financijskih tržišta sugerira Vladi premijera Plenkovića lansiranje inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO) kao instrument oživljavanja tržišta kapitala.

Jedna od velikih i važnih kompanija koje se spominju kao kandidati za IPO u svakom je slučaju Hrvatska pošta. Od velikih javnih IPO-a državnih kompanija kojih se sjećamo iz vremena Ive Sanadera, odnosno vremena kad su po povoljnim cijenama za građane stvorene tzv. narodne dionice HT-a i Ine, spominjala se teoretska mogućnost da se krene u privatizaciju udjela u Hrvatskoj elektroprivredi, a kovao se i ozbiljni plan privatizacije Hrvatskih autocesta, u čemu su ozbiljnu ulogu trebali uzeti hrvatski mirovinski fondovi.

Strategija

Danas je hrvatsko tržište kapitala toliko umrtvljeno da se mlađi menadžeri i ne sjećaju slavnih vremena kad su se radile velike transakcije, poput one s jednom od najvećih regionalnih farmaceutskih kompanija, Plivom. Otad do danas atmosfera se poprilično promijenila, pa je čak postalo pomodno zagovarati zadržavanje manjinskog državnog udjela u prehrambenoj kompaniji Podravci kao da se radi o strateškom državnom interesu.

Hanfa zagovara privatizaciju dijela državnih kompanija jer im je jasno da novi, s pravilima EU usklađeni Zakon o tržištu kapitala nema puno smisla ako se ne bude ništa događalo na tom tržištu kapitala. Plan oživljavanja domaćeg tržišta kapitala i posebno domaćeg dioničkog tržišta koje se nikad nije oporavilo nakon financijske krize 2008. relativno je jednostavan; uz lansiranje pokoje velike državne tvrtke na burzu, kao i obilatu pomoć grupi manjih i srednjih tvrtki da javno izlistaju svoje dionice, relativno jednostavno može se postići povećanje prometa od nekoliko tisuća posto. A to će u svakom slučaju privući pozornost velikih svjetskih investicijskih kuća.

Osim što sugerira Vladi provedbu IPO-a Pošte, Hanfa vjeruje kako se puno može napraviti i kroz poreznu prilagodbu, ali i kroz serviranje državnih obveznicama građanima.

- Nakon uzastopnih razočaranja nije jednostavno potaknuti oporavak tržišta, međutim postoji nekoliko glavnih točaka na koje bi se strategija trebala oslanjati. Prvenstveno imamo porezni aspekt koji više opterećuje cijeli sustav nego što proračun ima koristi od tog poreza, što smanjuje atraktivnost ulaganja na tržištu kapitala za male investitore. Nadalje važno je proširiti trgovanje za male investitore na državne obveznice. Naime, državne obveznice uglavnom završe kod mirovinskih fondova i investicijskih fondova i ništa ne ostane za male investitore - izjavio je nedavno u intervjuu Jutarnjem Ante Žigman.

Umjetna inteligencija

U igri za oživljavanje tržišta čak su i hubovi i umjetna inteligencija.

- Osnivanje inovacijskog huba proizišlo je iz potrebe da HANFA kao regulator zauzme stav prema novim tehnologijama u financijskom sektoru koje nisu regulirane. Njegovo osnivanje naišlo je na veliko odobravanje tehnološkog sektora u Hrvatskoj, a i u inozemstvu, pa nam već dolaze upiti. Na zadnjem sastanku međunarodnog udruženja nadzornika vrijednosnih papira (IOSCO) jedna od najzastupljenijih tema bile su upravo nove tehnologije, inovacijski hub i digitalizacija financijskih tržišta. IOSCO je prije godinu dana osnovao radnu skupinu koja je radila na upotrebi DLT-a prilikom izdavanja obveznica budući da obveznice mogu biti digitalizirani tokeni. Umjetna inteligencija je također u fokusu s obzirom na to da se povećava njeno korištenje na tržištu kapitala, a jedno od glavnih problema je pitanje etike. Naime, mnogi koji se zalažu za upotrebu umjetne inteligencije su skloni kriviti tehnologiju kada nešto krene naopako, međutim tehnologija ne može biti odgovorna za grešku pa se postavlja pitanje tko će odgovarati pred regulatorom kada se dopusti umjetnoj inteligenciji da donosi važne odluke - rekao je Žigman.