Intervju

Šef Cemexa Hrvatska: 'Svakom državnom službeniku mora biti jasna važnost realnog sektora'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

23.6.2019. u 15:45

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

23.6.2019. u 15:45

Tom Dubravec / Hanza Media

Velimir Vilović

CEMEX Hrvatska najveći je hrvatski i regionalni proizvođač visokokvalitetnih građevinskih materijala. Tvrtka ima tri tvornice cementa, dva kamenoloma agregata te sedam pogona za proizvodnju betona i pokriva tržišta Hrvatske, BiH te Crne Gore, a prisutna je i na tržištima Srbije i Slovenije. Od 2005. tvrtka je u vlasništvu CEMEX-a, globalne kompanije za proizvodnju građevinskih materijala sa sjedištem u Meksiku, koja posluje u više od 50 zemalja svijeta. CEMEX-ove dionice izlistane su na Njujorškoj burzi.

Nakon više od 20 godina rada u tvrtki Velimir Vilović posljednjih godinu i pol vodi CEMEX Hrvatsku. Prije nego što je preuzeo tu poziciju 2017., bio je direktor prodaje i logistike, a prije toga i direktor ljudskih resursa. S Velimirom Vilovićem razgovarali smo o situaciji na tržištu, poslovanju tvrtke na različitim tržištima, okruženju i uvjetima u kojima posluje, novoj organizacijskoj strukturi matične kompanije. Vilović je govorio i o graditeljskom sektoru, problemu građevinskih tvrtki i posljedicama propasti nekadašnjih najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki, utjecaju politike na poslovanje u ovoj regiji te izgradnji reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Kakva je bila prošla poslovna godina?

- Za naša lokalna tržišta 2018. je bila još jedna godina rasta. Najznačajniji rast zabilježen je u Crnoj Gori, uz intenzivne aktivnosti na gradnji prve dionice autoceste Smokovac – Mateševo. Hrvatsko tržište također raste, prvenstveno zbog ulaganja u turizam i stanogradnju.

Po čemu vam je još bila značajna prošla godina?

- Za nas je prošla godina bila značajna i zato što su od 1. listopada sve operacije CEMEX-a u Europi, uključujući Hrvatsku, postale dijelom jedinstvene regionalne strukture.

Što donosi takva struktura ili organizacija?

- Nova struktura zadržava fokus tvrtke na zaštiti na radu, osigurava nam jedinstveni nastup na tržištu kao i učinkovitije upravljanje troškovima.

Što je obilježilo prošlu godinu i početak ove godine?

- Promjene u našoj organizaciji i upravljanju. Slijedeći globalnu strategiju s ciljem ojačavanja pojedinih regija, od listopada su sve CEMEX-ove operacije u Europi jedinstveno poslovanje koje vodi predsjednik CEMEX-a Europa. Njega izravno podupire dvanaest rukovoditelja - potpredsjednika i direktora - koji dijele osnovne upravljačke funkcije. Zaštita na radu ostaje naš prioritet, a poslovanje još snažnije usmjeravamo na naše kupce. Ovakva operativna struktura donosi nam više učinkovitosti u upravljanju i ubrzava procese donošenja odluka. Očekujemo da će nam pomoći da se bolje pozicioniramo za budući rast.

Kako je bilo pojedino tržište na kojem poslujete i plasirate svoje proizvode?

- Tržišta su dinamična i konkurentna. S obzirom na to da smo proizvođač koji dolazi iz Europske unije i zbog toga imamo obveze koje ostali proizvođači koji dolaze izvan EU nemaju, troškovi naše proizvodnje su veći. Regulacija emisija CO2 obvezuje nas da proizvodimo učinkovitije, primjerice da smanjujemo emisije i udio klinker faktora u proizvodu.

S druge strane, CEMEX je jako dobro poznat po vrhunskim proizvodima i rješenjima za različite namjene, a to naši kupci prepoznaju i cijene. Cijena i komercijalni uvjeti su važni, ali nisu dovoljni za dugoročno zadovoljstvo kupaca. Vodimo brigu o tome i koncentriramo se na održivo stvaranje vrijednosti kako za kupce, tako i za ostale naše dionike.

Kakvi su trendovi na tim tržištima? Koje bi izdvojili kao ugodno iznenađenje?

- Pretpostavimo li političku stabilnost u našoj regiji, uspješnije privlačenje stranih investicija i zaustavljanje odljeva ljudi koji se trenutačno događa u Hrvatskoj i susjednim zemljama, optimističan sam po pitanju budućnosti regije. U tome leže prilike za građevinski sektor, a time i za proizvođače građevinskih materijala.

Koji su vam trenutačno najznačajniji projekti i poslovi?

- Kao i uvijek kod nas, fokus je na kupcima, odnosno na stvaranju vrijednosti za njih, što vidimo kao jedini održiv pristup poslovanju. Cilj nam je ostati partner prvog izbora za naše kupce koji će i dalje prepoznavati i cijeniti našu stručnost, znanje i kvalitetu usluge. Kad govorimo o većim građevinskim projektima, veseli nas što u Hrvatskoj i u regiji izvršne vlasti prepoznaju potrebu razvoja prometne i energetske infrastrukture, jer tu leže prilike za čitav građevinski sektor. Također, razvoj i promocija rješenja za održivu gradnju postaju sve važniji i nama i našim kupcima.

Koja su vam najznačajnija ulaganja i investicije?

- Najvažnija investicija ove godine je ulaganje u energetsku učinkovitost naše cementare “Sveti Juraj”. Uvođenjem energetski učinkovitije regulacije rada četiriju ventilatora na hladnjaku klinkera u tvornici planiramo smanjiti potrošnju električne energije za otprilike 25 posto. Polovica sredstava za ovaj projekt vrijedan 1,8 milijun kuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Drugi je projekt, koji je pokrenut globalno, digitalizacija poslovanja s našim kupcima uvođenjem aplikacije CEMEX Go. Ona korisnicima omogućuje jednostavno naručivanje, praćenje pošiljke i upravljanje plaćanjima naših proizvoda u stvarnom vremenu. Gotovo je 60 posto kupaca širom svijeta već preselilo svoje poslovanje s nama na tu platformu.

Što se trenutačno događa na tržištu cementa? Kakvi su procesi i trendovi?

- Cementno je tržište dosta dinamično. U današnjem liberaliziranom sustavu međunarodne trgovine ponuda nadmašuje potražnju, što podrazumijeva svakodnevno natjecanje s lokalnim i međunarodnim konkurentima. Usredotočeni smo na osiguranje superiornog korisničkog iskustva za naše partnere i krajnje potrošače. Cilj je uvijek isti, razumjeti potrebe kupaca i zadovoljiti ih jedinstvenom ponudom proizvoda i usluga.

A što se tiče betona? Jeste li zadovoljni tim segmentom vašeg poslovanja?

- Proizvodnja i prodaja betona vrlo je dinamičan posao u kojem su očekivanja kupaca značajno porasla. U smislu prilagodbe proizvoda primijetili smo da karakteristike trajnosti postaju sve važniji kriterij. Razumijevanje potreba svakog pojedinog projekta za koji dobavljamo beton također postaje sve važnije. Vrhunska kvaliteta i izvrsna usluga, uz osobni pristup, ključne su za održiv rast ovog poslovanja.

Možete li ocijeniti vašu poziciju na pojedinim tržištima? Jeste li konkurentni i što vas izdvaja u odnosu na konkurenciju?

- Ime je nositelj tradicije i kvalitete. CEMEX je oduvijek prepoznat po svojim proizvodima visoke kvalitete, i o tome posebno vodimo računa. Naziv Dalmacijacement, pod kojim se CEMEX-ovi uvrećani proizvodi prodaju u Hrvatskoj od 1957., sinonim je za tradiciju dugu više od 150 godina. Na mnogim našim tržištima to je ime koje su djedovi i očevi današnjih graditelja i investitora poznavali i s njim radili. Velik je to kapital i velika komparativna prednost koju je nemoguće kopirati. Ukratko, puno smo više od dobavljača. Više puta sam se uvjerio kako smo partner kojem se vjeruje, što je veliki privilegij, ali i obveza da to povjerenje svakim danom iznova opravdamo.

Provlače li se i dalje isti problemi proizvođača i izvoznika? Koliko monetarna politika utječe na konkurentnost vaših proizvoda?

- Mislim da u Hrvatskoj poslujemo u okruženju predvidljive i stabilne monetarne politike, i to je najvažnije. Prostor za poboljšanje vidim u podizanju svijesti svakog državnog službenika o važnosti realnog sektora gospodarstva, odnosno njegovu ključnom utjecaju na kvalitetu života. Unapređenje okvira u kojem se posluje svakako će donijeti koristi cijelom društvu. Podržavamo nastojanja Vlade da smanji parafiskalne namete, ali na tom području još ima mnogo mogućnosti za napredak. Primjerice, jeste li znali da sve tvrtke u Hrvatskoj moraju plaćati RTV pretplatu za svako službeno vozilo kojim se zaposlenici koriste? To zaista nema smisla.

Oporavlja li se graditeljski sektor nakon krize? Možete li ga komentirati u smislu promjena i njegove perspektive?

- Oporavlja se. S jedne je strane šteta što većina velikih građevinskih kompanija nije preživjela usporavanje tržišta nakon građevinskog buma. S druge, zdravlje građevinskog sektora je puno bolje. Na primjer, prakse plaćanja puno su bolje nego prije deset godina. Naše kupce danas ne zabrinjava nedostatak posla, nego iscrpljivanje tržišta rada, odlazak radnika na Zapad, a time i pritisak na plaće. Nadam se da smo svi naučili lekcije iz prethodne krize i da ćemo se adekvatnije i na vrijeme pripremiti za buduće izazove.

Kad ste već to spomenuli, što je s Konstruktorom?

- Ta je priča za nas zaključena, a iz nje smo izašli s milijunskim dugovima, koji su za nas otpisani. Stečaj takve, nekoć cijenjene tvrtke sigurno je velika šteta za građevinsku struku, a ona, nažalost, nije jedina. Konstruktor, Viadukt, Hidroelektra, sve su to tvrtke iza kojih ostaju stotine respektabilnih projekata i referenci. Nisu se snašli u novom vremenu, u krizi i tranziciji, nisu se uspjeli na vrijeme restrukturirati.

Je li suradnja s tvrtkom China Road and Bridge Corporation nastavljena na projektu gradnje Pelješkog mosta?

- Jest. Inicijalno ugovorene količine cementa dostavljene su našem lokalnom partneru koji je dobavljač betona na ovom projektu. Pelješki most više je od građevinskog projekta za građane Hrvatske; on znači bolje povezanu, integriranu budućnost za Dubrovačko-neretvansku županiju, Hrvatsku i Europsku uniju.

Utječe li politika na tržišta?

- U našem poslu nema političkih barijera. Što se građevinske struke tiče, tržišta regije su i formalno i faktički otvorena svima, kako nama tako i svim ostalim stranim i domaćim tvrtkama. Nema smetnje u odvijanju posla i funkcioniranju prekogranične suradnje. Biznis je tu ispred vremena, dobar primjer i putokaz i drugim segmentima društva.

Kakva je sada situacija na sjeveru Afrike?

- To je bilo jedno od naših izvoznih tržišta u posljednjem desetljeću, ali trenutačno nismo tamo prisutni.

Što je s projektom izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad?

- Kružnoj ekonomiji želimo pridonijeti na različite načine, a jedan od njih je i izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski materijal. U partnerstvu s Gradom Kaštela trenutačno radimo na određivanju potencijalne lokacije na kojoj će se moći legalno deponirati građevinski otpad. Taj bi se otpad poslije reciklirao, što je definitivno jedan širi društveni interes. Postojanje legalne mogućnosti odlaganja u našoj županiji, sigurno će olakšati borbu s divljim deponijima građevinskog otpada koje danas možemo vidjeti posvuda.

Kakav je vaš odnos s lokalnom zajednicom?

- Imamo korektan odnos i uvijek otvoren dijalog s gradskim vlastima Solina, Kaštela i Klisa o svim aktualnim pitanjima. Isto vrijedi i za Splitsko-dalmatinsku županiju. Poslovno planiranje, spomenuta izgradnja reciklažnog dvorišta, pa i brojna partnerstva i društvena ulaganja samo su neka od pitanja šireg društvenog interesa u kojima ostvarujemo suradnju sa zajednicama u kojima djelujemo.

Možete li nešto reći o problemu radne snage?

- S pristupanjem Europskoj uniji postao je izazov zadržati obrazovanu i kvalificiranu radnu snagu u Hrvatskoj. Na tome mi kontinuirano radimo već dugi niz godina, i prije ulaska u Uniju, te s našim socijalnim partnerom imamo izvrstan odnos.

Koje pogodnosti dajete za radnike? Potpisali ste i novi kolektivni ugovor.

- Prije otprilike mjesec dana povećali smo plaće te godišnji bonus za oko 500 naših radnika. Plaće su prosječno porasle za četiri posto, a neoporeziva osnovica za izračun godišnjeg bonusa za 30 posto. Uz godišnji bonus, CEMEX isplaćuje božićnicu i regres u ukupnom iznosu od 2500 kuna, a za zaposlenike smo u travnju osigurali i poklon bon u vrijednosti 300 kuna.

Imate dugu tradiciju dodjele graditeljske nagrade CEMEX. Možete li nešto reći o značaju te nagrade?

- Kada je riječ o modernoj gradnji, mi u CEMEX-u nastojimo poticati održivost, energetsku učinkovitost, visoku funkcionalnost i udobnost te estetsku vrijednost građevina u kojima svakodnevno boravimo ili koje nam služe. S tim je ciljem prije gotovo tri desetljeća i uspostavljena Graditeljska nagrada CEMEX, koja se dodjeljuje najuspješnijim svjetskim projektima. Hrvatska je već na svom prvom nastupu 2006. godine na međunarodnom natječaju ostvarila zavidne rezultate.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa