Čak šest od osam najvećih prometnih investicija Europske unije neće biti završeno u zacrtanom roku 2030.godine, upozorio je Europski revizorski sud nakon provedene analize europskih prometnih megaprojekata sufinanciranih iz Bruxellesa.
Pod povećalom Europskog revizijskog suda našli su se baltička željeznica, pruga Lyon-Torino, baskijski ipsilon, bazni tunel Brenner, cestovno-željeznička infrastruktura u tjesnacu Fehmarn, plovni put Sena-Schelde, A1 autocesta u Rumunjskoj i željeznička pruga E59 u Poljskoj.
Podsjetivši kako su nositelji spomenutih prometnih investicija 2013. označili 2030. kao godinu pune primjene izgrađenih ili rekonstruiranih prometnih pravaca i građevina, revizori EU ocijenili su da je izgledno dovršenje u zacrtanim rokovima samo baltičke željeznice i infrastrukture u Fehmarnu. Optimistični su i oko tunela Brenner i baskijskog ipsilona, ali samo u pogledu glavnih projekata tih investicija koji, upozoravaju, ne mogu dati puni efekt bez pristupnih pravaca čiji dovršetak nije izgledan do 2030..
- Šest od osam analiziranih važnih projekata prometne infrastrukture vjerojatno se neće moći upotrebljavati u punom kapacitetu do 2030., uključujući povezane pristupne dionice. Budući da ti projekti i njihove pristupne dionice čine ključne dionice na koridorima osnovne mreže EU-a, ujedno postoji mala vjerojatnost da će se osnovna prometna mreža EU-a do 2030. povezati u punom kapacitetu, što upućuje na to da se prometna mreža EU-a neće uspostaviti u tom roku, niti će se dotad ostvariti njezine očekivane koristi – zaključuju revizori EU.
Kao glavne uzroke probijanja rokova europskih megainvesticija u prometu, revizori su označili preoptimistično planiranje i slabu koordinaciju između zemalja članica.
- Provedba važnih projekata prometne infrastrukture nije učinkovita. Za osam odabranih važnih projekata prometne infrastrukture prosječno razdoblje izgradnje iznosi 15 godina. Praksa sufinanciranja manjih dijelova važnih projekata prometne infrastrukture uz umjetno natjecanje s drugim projektima koji nisu dio tih važnih projekata vodi do udvostručavanja napora, neučinkovita je i sa sobom nosi rizik od gubitka pregleda – upozorio je Revizijski sud, prešavši u svome izvješću na konkretne nalaze.
Utvrđeno je, među ostalim, da su troškovi megaprojekata dosada povećani za 47 posto u odnosu na početne procjene odnosno u ukupnome iznosu od čak 17 milijardi i 300 milijuna eura. Često je, dodaju revizori, u megaprojekte uključena visoka razina birokracije.
- U slučaju 582 km duge autoceste A1 u Rumunjskoj na svakih sedam kilometara autoceste potrebna je jedna dozvola za izgradnju, a na svakih 26 kilometara jedna okolišna dozvola – navodi se u izvješću Suda.
Raščlanivši dosada utrošeni novac iz zajedničke blagajne EU u prometne megaprojekte, revizori su, među ostalim, utvrdili da je Unija uskratila milijardu i 700 milijuna već dodijeljenih eura zbog kašnjenja u provedbi.
- Sud je utvrdio da je u okviru podijeljenog upravljanja, u sklopu kojeg odgovornost za provedbu u prvom redu snose relevantna upravljačka tijela, ukupno 12 milijuna i 400 tisuća eura financijskih sredstava EU-a upotrijebljeno na neoptimalan način, dok je tri milijuna i 700 tisuća eura sredstava EU-a za sufinanciranje autoceste A1 u Rumunjskoj potraćeno – naznačili su revizori, pozvavši Komisiju Europske unije da uzme u obzir navode iz izvješća prilikom budućih dodjela novca iz zajedničke blagajne za infrastrukturne projekte, vodeći pogotovo računa, istaknuli su, o utemeljenosti planova izgradnje.
Osam najvećih prometnih investicija EU ukupno je 'teško' 54 milijarde eura. Nositeljima tih investicija Unija je dosada odobrila sufinanciranje u ukupnom iznosu od sedam milijardi i 500 milijuna eura, od čega je isplatila tri milijarde i 400 milijuna eura.