Hrvatska gospodarska komora je predstavila projekt "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi", čiji su ciljevi pomoć u plasmanu proizvoda hrvatskog ribarstva u inozemstvu, povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu i stvaranje brenda koji će pridonijeti većem vrednovanju proizvoda ribarstva.
Za aktivnosti tog projekta dosad je iz fondova EU povučeno oko šest milijuna eura, dok se za nastavak kampanje, ističu u HGK, očekuje povlačenje još desetak milijuna eura. Novac se, objašnjavaju u Komori, troši na nastup domaćih tvrtki u inozemstvu.
U HGK ističu da su trendovi u sektoru hrvatskog ribarstva pozitivni. Prošle je godine, naime,ukupan izvoz iznosio 144 milijuna eura, dok je suficit bio 46 milijuna eura. I dok hrvatski izvoz ribe raste, potrošnja ribe u Hrvatskoj znatno je manja nego u drugim zemljama. Tako u HGK upozoravaju da se u Hrvatskoj po stanovniku troši oko 10 kilograma ribe godišnje, dok je prosjek na razini EU 20 kilograma. Pritom potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa samo jednom do dvije kile u tom hrvatskom godišnjem prosjeku.
- Zaostajemo u konzumaciji ribe za EU, kod nas se troši oko 10 kilograma po glavi stanovnika, a u EU 20 kilograma, što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje - poručio je Goran Markulin, predsjednik grupacije akvakulture HGK.
Inače, glavnina hrvatskog izvoza ribe ide na tržišta EU, posebno u Italiju, Sloveniju i Španjolsku, te u Japan. Naši najznačajniji ribarski izvozni proizvodi su tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, zatim, svježa i smrznuta riba iz ulova, te proizvodi iz prerade, odnosno riblje konzerve i slani inćuni.