Priča Globusa

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem: Kako regiju učiniti ponovo bogatom

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

6.10.2018. u 15:12

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

6.10.2018. u 15:12

Sunrise over the grain field, May, Poland.
Getty Images/iStockphoto

Ilustracija

Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem pokrenut je kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Prema procjeni i podacima Državnoga zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto. Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad, i to na 656.540 stanovnika, što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto. To bi značilo da će istočna Hrvatska 2030. godine imati za petinu manje stanovnika nego 2011.

Sredstva namijenjena ulaganjima odlaze u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru operativnih programa: Konkurentnost i kohezija, Program ruralnog razvoja, Učinkoviti ljudski potencijali, Europska teritorijalna suradnja, Operativni program za pomorstvo i ribarstvo te za hranu i osnovnu materijalnu pomoć. Na jednoj od sjednica Savjeta potpisan je još jedan važan sporazum. Potpisan je RAS sporazum sa Svjetskom bankom kroz koji će slavonske županije dobiti stručnu podršku u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi i pripremu projekata za sljedeću financijsku perspektivu nakon 2020. godine te pripremu posebnih regionalnih operativnih programa.

Na nedavnoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Belom Manastiru sudjelovala je i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu, koja je rekla da Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ima punu podršku Europske komisije.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem uključuje provedbu nekoliko novih mjera, a one najvažnije omogućuju projektima s područja manje razvijenih županija prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela, kao i mogućnost da ostvare dodatne bodove prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Cilj Projekta Slavonija, Baranja i Srijem jest omogućiti ljudima ostanak i opstanak u Slavoniji kroz ulaganja u gotovo sve segmente života od dječjih vrtića, škola pa do osiguravanja novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva, kulture, turizma te poljoprivrede. Iz Vlade RH često su komunicirali kako je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem Vlada RH osigurala najveće ulaganje u Slavoniju tijekom posljednjih 15 godina i kako se konačno upravlja razvojem istočne Hrvatske te da se novim projektima stvaraju novi lanci vrijednosti kako bi se područje Slavonije transformiralo iz radno intenzivnog u tehnološki intenzivno i prije svega konkurentno područje.

Vinkovci, 141216. Josip Faletar predsjednik Uprave drvne industrije Spacva.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Josip Faletar

 

Ukupnim iznosom ugovorenih bespovratnih sredstava od 18. listopada 2016. do 14. rujna 2018., kako su nam rekli iz ureda potpredsjednika Vlade RH, iznosi 7,85 milijardi kuna. Ciljani iznos za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem jest 18,75 milijardi kuna. Postotak ugovorenih bespovratnih sredstava u odnosu na ciljani iznos gotovo 42 posto. “Ovim velikim i važnim projektom želimo vratiti ljude na područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, omogućiti im nova radna mjesta, pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima, zaustaviti negativan demografski trend koji je već dugo prisutan u istočnoj Hrvatskoj i vratiti dostojanstvo nekadašnjoj zlatnoj žitnici Hrvatske”, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Gospodarstvenicima sa sjedištem i proizvodnjom u pet županija s područja Slavonije, Baranje i Srijema za 2016. godinu dodijeljeno je 7,37 milijuna kuna za 32 razvojna projekta, za 2017. godinu dodijeljeno je gotovo 19 milijuna kuna za 48 razvojnih projekata, a za 2018. godinu dodijeljeno je nešto više od 29 milijuna kuna za 46 razvojnih projekata. To znači da je poduzetnicima dodijeljeno više od 55,2 milijuna kuna za 126 razvojnih projekata. Naglasak je na ulaganju u modernizaciju tehnologije kao preduvjeta za ozbiljnije izvozne ambicije te u povećanje prostornih kapaciteta kao preduvjeta za optimizaciju proizvodnog procesa, povećanje tehnoloških kapaciteta te poboljšanje uvjeta rada, što se od 2018. godine sufinancira u 70-postotnom iznosu od ukup­ne vrijednosti ulaganja.

Ministarstvo poljoprivrede sredstvima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. te sredstvima iz Državnog proračuna sudjeluje u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Dosadašnji rezultati se ogledaju u potpisivanju četiriju razvojnih projekata vrijednih 104 milijuna kuna na sjednici Savjeta 21. rujna. Zatim, Ministarstvo poljoprivrede je 31. srpnja 2018. godine objavilo ograničeni javni poziv za dostavu prijedloga razvojnih projekata koji će se financirati u okviru provedbe razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema, a čije je financiranje predviđeno iz državnog proračuna. Javni poziv bio je otvoren do 31. kolovoza 2018., a zaprimljena su četiri prijedloga razvojnih projekata:

Dva projekta su u Virovitičko-podravskoj županiji. To su projekt Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu te projekt Rekonstrukcija nadstrešnica u multifunkcionalnu građevinu za potrebe poljoprivrednih i gospodarskih manifestacija. Dva su u Vukovarsko-srijemskoj županiji. To su projekt Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura i projekt Drvnotehnološki centar Slavonski hrast.

Ukupna vrijednost prijavljenih projekata ne premašuje ukupni planirani iznos iz Ograničenog javnog poziva i iznosi 105 milijuna kuna. Povjerenstvo za provedbu Ograničenog javnog poziva na dvije održane sjednice izvršilo je administrativnu provjeru te ocjenu kvalitete - provjeru prihvatljivosti i bodovanje.

Ministarstvo poljoprivrede od 2016. godine ponovno sufinancira razvojne projekte gospodarstvenika koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja kroz dodjelu potpora male vrijednosti, kojima se sufinanciraju ulaganja u tehnološke i prostorne kapacitete, razvoj novih i inovativnih proizvoda, nastup na sajmovima i informatičko-komunikacijske tehnologije. Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik Pan parketa iz Čačinaca Danijel Smiljanić kaže da je ovaj projekt iako prerađivači drva nisu u njega značajnije uključeni, odnosno nisu organizirano uključeni, jako značajan za ovo područje. “Oko 98 posto drvne industrije sastavljeno je od malih poduzeća dok su samo dva posto srednja i velika. Dobar dio aktivnosti u našem sektoru se događa upravo u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Zato treba jako dobro paziti da te male tvrtke opstanu. One su za sela i mala mjesta u kojima se nalaze vrlo važne”, rekao je Smiljanić.

S druge strane, u vinkovačkoj Spačvi nisu baš zadovoljni tretmanom koji imaju. “Drago nam je što se na području Slavonije, Baranje i Srijema radi na otvaranju novih radnih mjesta, ulaže u razvoj i poduzetništvo te pozdravljamo svaki napor da Slavoniju učinimo boljim i perspektivnijim mjestom za život, što i jest krajnji cilj Projekta Slavonija. I Spačva je mogla pridonijeti ostvarenju tih ciljeva s planiranih 200 novih radnih mjesta, što je mnogo uzmemo li u obzir da je Vukovarsko-srijemska županija jedna od županija s najvećom stopom nezaposlenosti i iseljavanja mladih. Projekt Slavonija mogao bi se u tom slučaju pohvaliti s 1000 radnih mjesta u srcu spačvanskog bazena, s obzirom na to da smo s preko 850 zaposlenih jedan od najvećih poslodavaca u županiji. Nažalost, naši planovi za zapošljavanje nisu naišli na razumijevanje nadležnih institucija koje su nam ove godine dodijelile 10 posto manje sirovine, pa ćemo, umjesto zapošljavati, morati otpustiti 150 zaposlenika. Teško je očekivati da će Projekt Slavonija revitalizirati Slavoniju, Baranju i Srijem ako se najperspektivnije tvrtke koči u daljnjem razvoju”, izjavio je Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve iz Vinkovaca. U okviru Programa ruralnog razvoja RH u pet slavonskih županija u razdoblju od 18. listopada 2016. do 14. rujna 2018. ugovoreno je ukupno 2,9 milijardi kuna. U iznosima prednjači Osječko-baranjska županija s gotovo više od milijarde kuna ili 37 posto ugovorenih sredstava. Najveći udio ukupno ugovorenih sredstava, iznad 33 posto, odnosi se na investicijsku mjeru - M04.

“Kada govorimo o Projektu Slavonija, moramo napomenuti da je u pet slavonskih županija otkako je Savjet osnovan stiglo 7,4 milijarde kuna iz Europskih fondova. Vrlo je širok dijapazon korisnika ovih sredstava, a naglasio bih kao pozitivne projekte one koji potiču rast i razvoj gospodarstva i koje direktno dobivaju poduzetnički subjekti s našeg područja jer pri bodovanju imaju određenu prednost. Pokrenuti su i veliki infrastrukturni projekti koji su od vitalnog značaja za gradove i općine jer stvaraju bazu za razvoj gospodarstva i poljoprivrede. Smatram da treba dodatno osnažiti velike projekte koji će pridonijeti razvoju gospodarstva i poljoprivrede, i tu vidim ulogu Projekta Slavonija. Tražit ćemo sredstva za izgradnju Regionalnog distributivnog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra za koji smo prije nekoliko dana potpisali sporazum s Gradom Osijekom. Očekujem nakon sutrašnje sjednice Savjeta i konkretnije mjere i sredstva za znanost i obrazovanje. Također je značajna uloga Vlade RH u dovršetku Koridora 5C jer će se njegov puni profil financirati iz državnog proračuna”, ističe Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Orahovica, 230418. Danijel Smiljanic vlasnik Pan parketa, tvornice za proizvodnju parketa. Na fotografiji: Danijel Smiljanic u izlozbenom salonu tvornice.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Danijel Smiljanić

 

Kada je riječ o Programu ruralnog razvoja RH, najznačajnije su mjere 4 i 7. Mjera 4 odnosi se na izgradnju novih farmi, podizanje novih trajnih nasada, staklenika i plastenika, prostora za skladištenje, zbrinjavanje stajskog gnojiva, kupnju mehanizacije i opreme.

Premda mnogi nacionalni Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020., po kojemu je Republici Hrvatskoj raspoloživo ukupno 2,38 milijardi eura, povezuju isključivo uz investiranje u razvoj primarne poljoprivrede i proizvodnje hrane, dio tih izdašnih potpora namijenjen je kroz Mjeru 7 za ulaganja u temeljne usluge i obnovu sela u ruralnim područjima. Ključni kriteriji za dobivanje ovih sredstva jest broj stanovnika koji žive na području općine ili grada, a limiti su od dvije do deset tisuća stanovnika. Sufinanciranje projekata je do 100 posto. Kroz tu mjeru općinama i gradovima otvoren je prostor za brojne nove investicije u pokretanje, poboljšanje ili proširenje raznovrsnih usluga koje unapređuju kvalitetu života stanovništva naseljenog u ruralnim područjima kako bi taj prostor postao poželjno mjesto za život i rad. Cilj je višim standardom odgovoriti lokalno stanovništvo od iseljavanja, ali i pokušati motivirati mlađe generacije da možda zamijene život na urbanom asfaltu i dosele svoje obitelji u ruralna područja.

“Mnoge naše općine i gradovi suočeni su s dugogodišnjim manjkom financijskih sredstava, što je rezultiralo nekvalitetnom lokalnom infrastrukturom koja je ostavila negativan trag kroz depopulaciju seoskih područja. Zbog toga smo aktivirali mjeru 7 iz Programa ruralnog razvoja RH kojom unapređujemo kvalitetu života seoskog stanovništva, prije svega modernizacijom objekata i sadržaja koji služe za obrazovne i društvene aktivnosti. Do sada smo kroz četiri natječaja za tu mjeru odobrili 621 projekt težak 1,44 milijarde kuna. Tim novcem podižemo kvalitetu života u prostorima koji su, ponajprije zbog nedostatka infrastrukture i sadržaja, do sada bili neprivlačni za život. Ako ljudima ponudimo sadržaje koji ih inače privlače gradovima, živjeti u ruralnom području postat će izbor, a ne nužda”, pojasnio je ministar Tomislav Tolušić.

Predsjednik Udruga proizvođača graševine Slavonije i Podunavlja - Graševina Croatica Vlado Krauthaker ističe da su sve to veliki projekti i da njih treba biti, ali mu, kaže, nije jasno zašto Vlada i državne institucije ne popravljaju greške i nedorečenosti u sustavu. Tu, prema njegovu mišljenju, ne treba puno novca, nego znanje, volja za suradnjom s poduzetnicima i potrebno je - uhvatiti se posla. Što se tiče demografije kaže da on i ostali poduzetnici jednostavno nemaju prostora za značajnije podizanje plaća. “Nažalost, nemam ja uvjete kao poslodavac dati bolje plaće svojim radnicima. Ne samo ja, nego i moje kolege poduzetnici. Zato ljudi i odlaze. Ne znam zašto se napravio takav jaz između onih koji obnašaju funkcije i realnog sektora. Nema suradnje niti nas tko pita kako riješiti neke probleme, a i kada nas pita, onda opet naprave krivo i po svome. Ove godine će Europa, a pogotovo Hrvatska, imati 30 posto veću proizvodnju vina nego što je potrebno. Hiperprodukcija vina stvara stresove, a bojim se da bi sektor mogao imati probleme i da bi to moglo za neke poduzetnike biti loše. Ova i naredna godina će pokazati sve slabosti našeg sistema što se tiče svega vezanog uz vino, tržišta vina i proizvodnje vina”, istaknuo je Vlado Krauthaker.

Do sada je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za pet slavonskih županija ugovoreno 28,3 milijuna kuna. U sljedeća dva mjeseca planirana je objava triju natječaja u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. relevantnih za provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Predviđena je objava natječaja za tri mjere u okviru kojih su prihvatljivi projekti i na području Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije.

Mjere za koje je predviđeno raspisivanje natječaja su Produktivna ulaganja u akvakulturu, namijenjena poticanju okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture te dvije mjere namijenjene poticanju stavljanja na tržište i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture - mjera IV.3. Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture i mjera IV.4. Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture. U okviru navedenih triju natječaja korisnicima će za ulaganja na raspolaganju biti oko 39 milijuna.

Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a Slavonski med je prvi med među njima. Zaštićena su još dva proizvoda s područja Slavonije: Baranjski kulen koji je zaštićen 2015. godine i Slavonski kulen/Slavonski kulin koji je zaštićen 2017. godine.

“Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No, zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. U siječnju ove godine Slavonski med dobio je EU zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele, a prema načinu proizvodnje je med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna”, pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Globus

Naslovnica Globusa