Imamo sufinancijere za izgradnju drugog bloka nuklearke u Krškom (NEK) koji su spremni biti manjinski partneri u projektu, otkrio je na skupu o energetici portala Montel energetika, Martin Novšak, predsjednik Uprave slovenske Gen energije koja zajedno s našim HEP-om upravlja NEK-om.
- Postoji interes ulagača za suvlasništvo u drugom bloku NEK-a u postocima od tri do 49 posto ako bi se gradilo u Krškom ili u neposrednoj blizini – naznačio je Novšak, izrazivši uvjerenje kako je stvaranje financijske konstrukcije za proširenje nuklearke razmjerno jednostavno. Puno je složenije, prema riječima direktora Gen energije, osigurati financijsku održivost projekta tijekom 60 godina kapitalom koji je prikupljen na kratki rok i bez, podvukao je, državnih garancija.
- Stoga mora postojati dugoročna energetska koncepcija države, mora se znati što i kako ona želi s nuklearnom energijom – zaključio je Novšak. Nadodao je i kako se nuklearna elektrana može napraviti za četiri godine koliko, tvrdi Novšak, traje gradnja takvih kapaciteta u Kini, dok je svjetski prosjek gradnje pet godina.
U Sloveniji je i dalje otvoreno pitanje proširenja NEK, iako je Vlada u nekoliko navrata dala naputak da se u to krene. Novšak je upozorio kako je Gen energija do sada uložila 20 milijuna eura u razne studije o proširenju NEK i da taj novac ne smije propasti.
Najčešće korištene procjene o cijeni dogradnje NEK ukupnog kapaciteta 1200 megavata kreću se od 3,5 do pet milijardi eura, a stav Hrvatske, kao suvlasnika NEK, o ulasku u tu investiciju zasad nije jasan. Prije osam godina tadašnja vladajuća garnitura u Banskim dvorima odaslala je službeno očitovanje kako je zainteresirana za ulaganje u drugi blok NEK, no nakon toga više nije bilo nikakvih naznaka namjerava li Hrvatska ući u tu investiciju.
Procjene Gen energije govore kako bi dogradnjom NEK Slovenija i Hrvatska podmirile sve svoje trenutno iz vlastitih izvora nenamirene potrebe za električnom energijom, i to pod najpovoljnijim cijenama. S druge strane, ekološke udruge s obje strane Sutle tvrde kako su procjene o isplativosti dogradnje NEK polaze od cijena u koje nisu uračunati troškovi izgradnje, kao ni mogući rizici od kvarova i većih ekoloških incidenata.
U Gen energiji tvrde da je NEK u posljednjih 13 godina osigurao iznos od 400 milijuna eura za ulaganja u slovenske hidroelektrane te 200 milijuna eura prihoda u državni proračun. Kao jedan od način prikupljanja kapitala za proširenje NEK predlažu i ponudu obveznica na tržištu kapitala. U proteklih nekoliko godina, podsjetimo, spominjao se i interes kineskih investitora za dogradnju NEK.