Upozoravajući pokazatelji

Proizvodni sektor u eurozoni u veljači pao na najnižu razinu u posljednjih šest godina!

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 13:03

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 13:03

European flags in front of the Berlaymont building, headquarters of the European commission in Brussels., Image: 238435521, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Profimedia, Panthermedia

Zastave EU ispred sjedišta EK u Bruxellesu

Proizvodni sektor u eurozoni u veljači je pao na najnižu razinu u posljednjih šest godina, što upućuje da je ekonomija eurozone u lošijem stanju nego što se mislilo. Prvi pokazatelji za veljaču istraživačke tvrtke IHS Markit pokazuju da uslužni sektor eurozone nastavlja rasti, dok su narudžbe u proizvodnji ispod očekivanja.

Indeks menadžera nabave (PMI) u uslugama je veći za 1,1 bod nego u siječnju i iznosio je 52,3, dok je onaj u proizvodnji pao na 49,2 boda, što je lošije nego mjesec ranije, ali i u odnosu na očekivanja tržišta (50,3 boda). Već njegov pad ispod razine od 50 analitičari smatraju da ukazuje na kontrakciju. Nakon objave razočaravajućih pokazatelja o proizvodnji u eurozoni, euro je oslabio u odnosu na dolar, s 1.1354 na 1.1330.

Iako postoje znakovi stabiliziranja francuske ekonomije, unatoč izvješćima o poremećaju zbog aktivnosti 'žutih prsluka', istraživanje među europskim menadžerima ponajprije upućuje na to da je proizvodnja u Njemačkoj pod velikim pritiskom, a to predstavlja teret za cijelu eurozonu. Prema IHS Markitu, nove narudžbe u proizvodnom sektoru najviše su smanjene u posljednjih šest godina, dok nove izvozne narudžbe također padaju bržim tempom nego u siječnju. Ekonomija eurozone, ocjenjuju u toj istraživačkoj tvrtki, ostaje blizu stagnacije u veljači.

- Istraživanje upućuje da BDP eurozone u prvom tromjesečju neće porasti više od 0,1 posto, kazao je Chris Williamson, glavni poslovni ekonomist IHS Markita. Zahvaljujući uslužnom sektoru, Njemačka bi mogla rasti po stopi od 0,2 posto, dok bi Francuska mogla stagnirati ili blago pasti. Slabije knjige narudžbe europskih proizvođača povezuju se sa zabrinutošću zbog rasta protekcionizma u svijetu, Brexita, povećane političke neizvjesnosti, ali i s nervozom zbog širih ekonomskih izgleda, uključujući i automobilsku industriju. Veća averzija prema riziku sputava potražnju, investicije i potrošnju.

Napetosti na političkoj razini, pak, i dalje rastu. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je ponovio da će nametnuti carine na uvoz europskih automobila ako ne bude dogovoren trgovinski sporazum s EU. Carinama do 25 posto na uvezene automobile i autodijelove, prema procjeni analitičara londonske tvrtke Wvercore da bi dodatne carine samo Volkswagen mogle koštati 2,5 milijardi eura godišnje, oko 13 posto njegove očekivane zarade. Veća averzija prema riziku sputava potražnju, investicije i potrošnju.

Istodobno, Europska komisija upozorava da talijanski proračun ne sadrži mjere koje bi mogle ojačati rast gospodarstva pa postoji rizik da se slabost talijanskog gospodarstva prelije na ostatak eurozone. Prema pisanju talijanskog lista La Repubblica, koji se poziva na dokument EK, talijanski proračun će imati negativne posljedice po gospodarski rast, proračunski deficit i dug.

Italija je tehnički ušla u recesiju, a EK je u zimskim prognozama objavila da će talijanska ekonomija ove godine rasti po stopi od svega 0,2 posto, dok su još u studenome predviđala rast od 1,2 posto. To usporavanje ekonomije moglo bi Italiji dodatno otežati postizanje ciljane razine proračunskog deficita, oko koje je jedva postigla kompromis s Bruxellesom.