Stanje u hrvatskom turizmu

Predsjednik Uprave Ilirije: 'Na promjene možemo odgovoriti jedino spuštanjem cijena'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

15.5.2019. u 13:12

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

15.5.2019. u 13:12

Biograd na Moru 170717.
Marina Kornati.
Na fotografiji: Goran Raznjevic, predsjednik uprave tvrtke Ilirija koja je vlasnik marine.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave tvrtke Ilirija

Predsjednik Uprave i dioničar Ilirije Goran Ražnjević jedan je o najdirektnijih turističkih menadžera. I ovaj put je u razgovoru upozorio na stanje u hrvatskom turizmu i na problem konkurentnosti. Ilirija je specifična turistička kompanija i ona ima sve turističke segmente hotelijerstvo, nautiku, kamping i destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel, a akvizicijom poslovno-trgovačkog centra City Galleria u Zadru djelatnost je proširena i na upravljanje shopping-centrom.

Kako je Ilirija poslovala u 2018.godini?

- Ilirija je u prošloj, 2018., godini ostvarila do sada najbolje rezultate poslovanja nastavljajući u kontinuitetu, iz godine u godinu, s rastom i razvojem svoje temeljne turističke djelatnosti. Kontinuitet smo nastavili i 2018., ostvarivanjem dosad najboljih financijskih rezultata poslovanja u svim ključnim parametrima. Odnosi se to na povećanje poslovnih i ukupnih prihoda, kao i pokazatelje uspješnosti poslovanja, prije svega profitabilnosti, zatim operativne dobiti. Poslovni rezultati ostvareni u 2018. godini potvrdili su da Ilirija kao kompanija sa širokim spektrom gospodarskih djelatnosti nastavlja s uspješnim, profitabilnim i odgovornim poslovanjem. To nam je osnovni cilj.

Kako to izgleda u postocima?

- Ukupni prihodi rasli su iznad sedam posto, prihodi od prodaje osam posto, operativna dobit i dobit blizu 10 posto, a povećali smo i vrijednost svoje imovine i kapitala također po stopi od osam posto u odnosu na godinu prije.

Jesu li dioničari zadovoljni rezultatima?

- Mislim da jesu i pojedinačni i institucionalni, što je potvrdio, uostalom, i Nadzorni odbor, a vjerujemo da će tako biti i na Skupštini. Ilirija je otvorena tvrtka za javnost, s visokom razinom transparentnosti, kvalitete i opsega izvještavanja. I to istovremeno i pravovremeno javnosti, dioničara i ovlaštenih regulatora poslovanja, prije svega Zagrebačke burze i HANFA-e. Izvješća objavljujemo i na hrvatskom i engleskom jeziku. Ilirija, iako je na to zakon ne obvezuje, redovito javno objavljuje i godišnji izvještaj o društveno odgovornom poslovanju kao rijetko koja i veća turistička tvrtka u Hrvatskoj. Čak smo i dvostruki dobitnici nagrade za društveno odgovorno poslovanje u svojoj bližoj prošlosti.

Planirate i daljnja investiranja?

- Nema u turizmu poslovanja ako svake godine ne investirate. Proizvod ili usluga, odnosno ponuda, za tren vam postaje zastarjela. Ljudi na odmoru, a to su naši gosti, uvijek traže lijep, atraktivan i zanim­ljiv odmor sukladan suvremenim trendovima koji se ubrzano mijenjaju. Bez kontinuiranog investiranja postali bismo tržišno nezanimljivi i nekonkurentni, a samim time i poslovno inferiorni. Investiramo dugoročno i održivo. Investicije i ulaganje u turizmu, posebno hotelijerstvu, visoko su kapitalne, radno aktivne i nisko akumulativne. Da pojasnim, po jedinici ponude – hotelskoj sobi – puno se ulaže, hoteli aktiviraju velik obujam radne snage, ovdje nema automatizacije i, konačno, dug je i spor put povrata uloženog kapitala. Kad kažem dug put, onda on nije kraći od 15 godina, često i više.

Koliko ste i u što investirali?

- Samo od 2015. u turistički sektor kompanije: hotelijerstvo, nautiku, kamping i DMK Ilirija Travel, investirali smo više od 100 milijuna kuna, a iznos se dodatno povećava kroz akviziciju Poslovno-trgovačkog centra City Galleria u Zadru na ukupan iznos investicijskih ulaganja od 200 milijuna kuna. Investicijskim ulaganjima, posebno putem provedene akvizicije, stvorena je kompanija sa širokim spektrom gospodarskih djelatnosti, ojačanom i prepoznatljivom tržišnom pozicijom, a ujedno si osiguravajući konkurentnu tržišnu poziciju te kvalitetan i prepoznatljiv turistički proizvod.

U nautičkom sektoru investirali smo u modernizaciju kompletne nadgradnje i podradnje gatova u centralnom i južnom akvatoriju marine čime je omogućen smještaj za veću kategoriju plovila i bolju iskorištenost postojećeg akvatorija. Unaprijeđena je kvaliteta usluge prihvata i smještaja plovila.

A u hotelski dio i u kampove?

- U sektoru hotelijerstva ulagali smo u modernizaciju postojećih kapaciteta, preuređenja smještajnih jedinica, potom uređenje i povećanje kapaciteta ugostiteljskih sadržaja – restorana i barova, uređenja fasada i promjene svih vanjskih otvora hotela i ograda, izgradnju tri otvorena i zatvorenog bazena, ugradnja novih liftova i dodatno uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, daljnje investicije u zaštitu okoliša prelaskom s tekućeg goriva kao energenta na prirodni plin.

U kamping-sektoru investirano je u nabavu novih mobilnih kućica zajedno sa svom pripadajućom infrastrukturom koje čine zasebnu cjelinu kampa, uređena je zasebna zona kampa koja uključuje nove prometnice, rasvjetu, sanitarne čvorove, dodatno uređenje infrastrukture u ostalim zonama kampa, posebno prometnica, hortikulturno oblikovanje kampa, uređenje sportsko-rekreacijske zone, parkirališta i ugostiteljske ponude s ciljem produženja poslovanja objekta te glamping-sadržaja.

U destinacijskoj menadžment kompaniji investicije su se odnosile na proširenje njezine ponude kroz obnovu i revitalizaciju objekata poput Ville Primorje, unapređenje postojećih i razvoj novih proizvoda poput cikloturizma, a sve u cilju razvoja cjelogodišnjeg poslovanja.

Biograd na Moru 170717.
Marina Kornati.
Na fotografiji: Goran Raznjevic, predsjednik uprave tvrtke Ilirija koja je vlasnik marine.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave tvrtke Ilirija

 

Zašto se dogodio lošiji booking s emitivnih tržišta?

- Značajniji povratak hrvatskom turizmu konkurentnih mediteranskih turističkih zemalja izravno je utjecao na stanje prodaje turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, što je pokazatelj koliko je uistinu konkurentan hrvatski turizam. Dobro je znati i činjenicu da i oporavak mediteranskih turističkih tržišta, ponajprije Turske i Grčke, istovremeno dovodi do značajnijeg usporavanja potražnje za Hrvatskom. Stoga odgovor na pitanje zašto ćemo, u najboljem slučaju, imati booking na razini prošlogodišnjeg treba velikim dijelom tražiti u nama samima, točnije u uvjetima u kojima hrvatski turizam posluje i zbog kojih se i ne može fleksibilnije reagirati na promjene na tržištu izuzev naglog spuštanja cijena. Nažalost, nikome to ne nosi dobro, ni turističkim tvrtkama, ni državi, ni zaposlenima u turizmu, ni pozicioniranju Hrvatske kao turističke destinacije.

Kakvu Hrvatska i Ilirija može očekivati sezonu?

- Sigurno je da će ova sezona za Hrvatsku u cjelini biti znatno neizvjesnija od prethodne. Pažljivo pratimo reakcije s ključnih emitivnih tržišta naših turističkih sektora: hotelijerstva, kampinga i nautike i u komunikaciji smo s našim part­nerima. Stanje prodaje i bookinga u odnosu na isto razdoblje prethodne poslovne godine nama je u sektoru hotelijerstva i nautike na razini prošle godine dok je u sektoru kampinga ipak nešto niže od prethodne godine.

Što poduzimate vi sami na planu što bolje i uspješnije godine?

- Nastojimo kroz destinacijsku menadž­ment kompaniju Iliriju Travel povećati komplementarni i integrirani proizvod naše cjelokupne turističke ponude, koji nam omogućuje ostvarenje našeg strateškog cilja – cjelogodišnjeg poslovanja odnosno uspješnog produženja glavne sezone na predsezonu i posezonu. U 2018. godini kroz sustav Ilirije Travel organizirali smo uglavnom u pred i posezoni 561 poseban događaj za 58.023 osobe, a ove godine ovom obliku poslovanja pristupamo još intenzivnije. Cilj nam je poslovati cjelogodišnje i za to stvaramo preduvjete i kadrovske i materijalne te dodatnu ponudu i sadržaje.

Je li to razlog da sada svi govore o izazovnoj godini?

- Svaka sezona za hrvatski turizam koji djeluje u postojećim uvjetima je izazovna. Ponekad, kao što će to biti i slučaj u 2019., taj je izazov intenziviran povratkom Turske, Grčke, Egipta i ostalih mediteranskih zemalja, a uglavnom je posljedica uvjeta u kojima djeluje u prvom redu organizirani turizam u Hrvatskoj. Organizirani turizam generira najveći dio prihoda, osigurava radna mjesta, razvija hrvatsku turističku ponudu kroz razvoj vlastite ponude, sadržaja, kapaciteta, a, u konačnici, turističke kompanije postale su nositelji ponude cjelokupne destinacije tako da su bile organizatori i inicijatori mnogih događaja ili im pružaju podršku.

Je li hrvatskom turizmu nužno restrukturiranje?

- I te kako. Najprije hrvatski turizam treba i de facto i de iure postati legalna i legitimna gospodarska i značajna industrijska grana, što sada nije tako. Ima samo verbalnu ili simuliranu podršku bez konkretnih, stvarnih, suštinskih i sustavnih uvjeta poslovanja. Turizam ne treba biti predmet ignoriranja, čak ponekad i izrugivanja od kvaziekonomista i nerijetko kreatora gospodarske politike koje se pomalo osjeća i kod nositelja najznačajnijih izvršnih funkcija državne vlasti i institucija koje utječu ili predlažu smjer razvoja turizma i definiraju zakonodavni okvir.

Možete li biti konkretniji?

- Mogu. Primjerice, važeći Zakon o pomorskom dobru za gospodarstvenike koji obavljanju djelatnost na pomorskom dobru je, prije svega, propis koji onemogućuje i kažnjava one koji trajno obavljaju svoju djelatnost na pomorskom dobru. Epilog tog Zakona jest da po isteku koncesije svaku tvrtku odmah, po sili tog zakona, treba likvidirati. I što je najgore, u obrani neobranjivog, pozivaju se na pravne stečevine Europske unije, što jednostavno ne odgovara istini. Trajno pravo korištenja, bez obzira bilo to na pomorskom dobru ili tzv. turističkom zemljištu na kojem su izrasla i izgrađena najznačajnija hrvatska turistička poduzeća još od sredine 70-ih godina, nemaju veze s pravnim obilježjima koncesija Europske unije. Zauzvrat mi ta neriješena pitanja ne znamo ili ne želimo riješiti. I to već 30 godina. Vrtimo se u začaranom krugu. A svijet i razvoj, ulaganja i turizam idu naprijed brzinom svjetla, a mi brzinom puža. I to ne vidimo.

Drugi primjer?

- Ako smo dio jedinstvenog tržišta Europske unije, slobodnog protoka ljudi i kapitala bez ograničenja, zašto ne bismo imali iste ili slične uvjete poslovanja posebno kad su u pitanju fiskalna ili parafiskalna davanja. U startu smo nekonkurentniji od nama konkurentskih mediteranskih zemalja. Za njima u startu zaostajemo na tržištu. I to ne vidimo.

Zašto to ne vidimo?

- Stvorena je percepcija javnosti da u turizam, a posebno hotele, ulažu oni koji ne znaju što će od viška novca. A istina je potpuno suprotna od toga, ne samo kod nas nego i u svijetu. Povrat kapitala na izgradnju novih hotela sporiji je nego i u jednoj industrijskoj grani, minimalno 15 do 20 godina. I što je još gore, činjenica je da taj novoizgrađeni hotel nakon sedam-osam godina treba iznova modernizirati, osuvremeniti ili adaptirati, jer je istrošen, a za to su nužna nova ulaganja. U Turskoj to razumiju, u Hrvatskoj baš i ne. No potpuno je suprotno s izgradnjom apartmana kao oblika razvoja hrvatskog turizma i koji u smještaju postaju dominantni, što je jedinstven primjer na Mediteranu. Usput plaćaju paušalan porez i ne trebaju zapošljavati radnike kao što je to u hotelima. To nije niti će biti razvoj hrvatskog turizma koji sada postaje apsolutno dominantan. Zaboravljamo i ne razvijamo ono što čini okosnicu hrvatskog turizma kao gospodarske grane, hotelijerstvo, nautiku i kamping. Ostali oblici turizma u hrvatskom su slučaju dobrodošli i nužni kao komplementi ili dogradnja temeljnima. U Hrvatskoj je redoslijed obrnut.

Biograd, 181018.
Danas je otvoren Biograd Boat Show 2018., najveci nauticki sajam u regiji, koji ove godine od 18.10. - 21.10.2018., obiljezava dvadesetu godinu okupljanja svih segmenata nauticke industrije u Hrvatskoj i regiji. BBS tradicionalno se odrzava u marini Kornati u Biogradu, jednoj od tri najvece marine na Jadranu.
Na fotografiji: Goran Raznjevic, predsjednik Uprave Ilirije.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
CROPIX

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave tvrtke Ilirija

 

Kako to promijeniti?

- Turizam je nadasve brza i dinamična djelatnost stoga zahtijeva takav pristup i na nacionalnoj razini koji postavlja zakonski okvir poslovanja, definira strategiju i ciljeve njegova razvoja. Samo zajedničkim, sinkroniziranim djelovanjem možemo biti konkurentni i razviti puni potencijal. Značaj turizma kao gospodarske grane ne očituje se samo u dolascima, noćenjima i ostvarenim prihodima, daleko je značajnije istaknuti potencijal hrvatskog turizma, koji može biti, a dijelom već i jest, generator razvoja ukupnoga hrvatskog gospodarstva. Taj veliki potencijal prilika je za hrvatsko gospodarstvo u cjelini od poljoprivrede, građevine do trgovine, a budimo svjesni da se danas Hrvatska nalazi među 20 vodećih turističkih destinacija na svijetu s ostvarenih više od 19 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja. Ne smijemo u gospodarskom smislu zbog vlastite inercije propustiti priliku da onemogućimo da turistički sektor potakne rast i snažniju poslovnu aktivnosti ostalih gospodarskih grana.

Jeste li zadovoljni poslovanjem Poslovno-trgovačkog centra City Galleria u Zadru?

- Poslovno-trgovački centar City Galleria od same kupnje, provedene krajem 2016. godine, pokazao se ekonomski isplativom i opravdanom investicijom. Tom akvizicijom Ilirija je postala kompanija sa širokim spektrom gospodarskih aktivnosti, što nam je omogućilo jačanje kapitalne, financijske i tržišne pozicije kompanije, odnosno kontinuirano godišnje poslovanje. Gledajući s aspekta ostvarenih rezultata poslovanja nekretninskog sektora u usporedbi s ostalim sektorima, oni su ostvarili najveću stopu rasta poslovnih prihoda od 14 posto uz dvoznamenkasti rast pokazatelja profitabilnosti poslovanja iskazanih kroz operativnu dobit i dobit kao i daljnji rast bruto operativne marže. Ovo je rezultat 100 posto popunjenosti centra, tržišno-konkurentnih uvjeta poslovanja i činjenice da City Galleria nije tipični trgovački centar, nego centar koji se profilirao i kao komercijalno središte i kao središte društvenog odnosno lokalnog života zajednice. Ovo je rezultat njegovih specifičnih karakteristika u odnosu na njemu slične objekte: njegova položaja neposredno uz obrise stare gradske jezgre Zadra u pješačkoj zoni grada, ponude gradske tržnice s pripadajućim prehrambenim sadržajima unutar centra, ponude prvog i jedinog multipleks kina u gradu Zadru, kao i ponude poslovnih sadržaja.

Problem nedostatka radne snage još je aktualan?

- Nedostatak radne snage, posebno kvalificirane, nije karakterističan samo za turizam nego za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Danas to, nažalost, poprima i dramatične razmjere dovodeći u pitanje normalno funkcioniranje ne samo pojedinih poslovnih subjekata nego sad i gospodarskih grana. Mi u Iliriji ne suočavamo se, kao mnoge tvrtke u Hrvatskoj, s velikim nedostatkom radne snage, iako se on osjeća, ali ne možemo reći da nam predstavlja problem, odnosno da nam dovodi u pitanje odvijanje poslovnog procesa. Jednim dijelom ovo je zasigurno rezultat naše politike upravljanja ljudskim resursima kroz razvoj vlastitog rasadnika zaposlenika u našoj vlastitoj Akademiji poslovne izvrsnosti Ilirija Eduka, razvoj cjelogodišnjeg poslovanja i kontinuiranu brigu o materijalnim pravima naših zaposlenika. Za prva tri mjeseca 2019. godine za 235 zaposlenika prosječna neto plaća iznosila je više od 7000 kuna, a izdvajanja za materijalna prava zaposlenika u 2017. godini rasla su za 16 posto dok su u 2018. rasla za 10 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Pored podizanja materijalnih prava našim zaposlenicima osiguravamo kontinuirane edukacije i usavršavanja, a radi osiguranja nesmetanog odvijanja poslovnog procesa u posljednjih nekoliko godina u radnom odnosu po završetku glavne sezone ostavili smo 40 zaposlenika različitih profila osiguravajući im kroz sustav destinacijske menadžment kompanije cjelogodišnju zaposlenost.

Jeste li zadovoljni s poslovanjem Arsenala?

- Arsenal kao spomenik nulte kategorije revitaliziran je u 2005. godine po konceptu gradskog trga u zatvorenom, s ugostiteljsko-prezentacijskim, izložbenim, trgovačkim i turističko-informacijskim dijelom. To je savršeni spoj poslovnog i kulturnog turizma koji je svojom revitalizacijom donio dodanu vrijednost ne samo turističkoj ponudi kompanije nego i cijele destinacije s obzirom na to da je na širem području jedini revitalizirani povijesni objekt koji je u funkciji kulturnog, zabavnog, MICE i event centra regije. Od njegove revitalizacije pa zaključno do kraja 2018. godine organizirali smo samo u Arsenalu više od 1828 događaja za 366.430 posjetitelja. Gotovo većina događaja održava se u predsezoni i posezoni, čime pridonosimo razvoju kulturne i zabavne ponude Zadra i regije izvan glavne turističke sezone.

U aktivnostima na području društveno odgovornog poslovanja značajnu ulogu zauzima i Arsenal kao objekt koji se zbog specifičnosti svojih kapaciteta, tehničko-organizacijske podrške i ugostiteljske ponude nametnuo kao mjesto održavanja brojnih projekata općeg interesa za zajednicu kojima mi kao kompanija pružamo podršku bilo ustupanjem prostora bez naknade, pružanjem organizacijsko-tehničke i ugostiteljske usluge.

Jeste li zadovoljni razvojem Biograd Boat Showa?

- Biograd Boat Show u društvu je 35 vodećih sajmova u svijetu organiziranih u Međunarodnu udrugu nautičkih sajmova, a u 2015. godini postao je i zlatni član. Dakle, jesam, zadovoljan sam.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa