Skup o budućnosti sajmova

Potvrđena gradnja novog Velesajma na mjestu staroga u okviru futurističkog Zagreb Cityja

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

5.6.2019. u 16:42

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

5.6.2019. u 16:42

Projekt Zagreb Cityja na sadašnjem Velesajmu će održati sajamsku poziciju našeg glavnog grada u okruženju i od toga se ne odustaje, poručila je zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić na skupu o budućnosti gospodarskih sajmova.

Na pitanje voditelja skupa Željka Karduma koliko će budući prostor za sajmove u okviru Zagreb Cityja biti velik, što će sve sadržavati i koliko će se u njega investirati, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika uzvratila je kako ona nije ni urbanist, ni arhitekt.

- Svi gradovi koji imaju velike sajmove u okruženju, poput Novog Sada, Celja i Beča, ulažu veliki novac kako bi se održali, jedino mi ništa ne ulažemo. Zagreb City je naš odgovor na izazove koji nam dolaze iz sajamskog okruženja – zaključila je Olivera Majić.

U kratkom obraćanju sudionicima skupa gradonačelnik Milan Bandić bio je nešto određeniji oko gabarita 'novog zagrebačkog velesajma' navevši kako će za novi velesajam biti na raspolaganju milijun i 120 tisuća 'kvadratnih metara' u okviru Cityja.

- To će biti najmoderniji i najbolji izložbeno-kongresni prostor u Europi. Kako bi to ostvarili, jedna od stvari koja se treba promijeniti je odnos medija prema Zagreb Cityju. Ne može glavno pitanje u medijima oko Zagreb Cityja biti na kolikoj će ledini trčkarati 120 konja s Hipodroma – poručio je Bandić, dodavši kako je 'konj predivna životinja' ali mu je, kaže, dovoljna i manja ledina za trčkaranje od postojeće na Hipodromu.

Direktorica Zagrebačkog Velesajma Dina Tomšić izrazila je uvjerenje kako sajmovna industrija u gradu ima budućnost, iznijevši u prilog podatak da je ZV prošle godine prvi put u posljednjih 11 godina poslovao s dobiti.

- Na svaku kunu prihoda koju ostvari ZV na svojim sajmovima, gradsko gospodarstvo zaradi 11 kuna i sedam lipa – napomenula je Dina Tomšić. Na istome tragu, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac iznijela je podatke da su hrvatski poduzetnici, povukavši 56 milijuna kuna iz europskih fondova za nastupe na sajmovima, dogovorili nastup na 300 sajmova i izrazili očekivanje da će na njima sklopiti oko 500 ugovora.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić izrazio je uvjerenje kako dio uzroka rasta hrvatskog izvoza otkako smo u Europskoj uniji leži u pojačanim nastupima hrvatskih poduzetnika na sajmovima.

- Ima još dosta prostora za napredak jer smo ispod prosjeka razvijenog dijela srednje Europe kad je u pitanju konkurentnost. Jedan od načina podizanja konkurentnosti je nastup na sajmovima što potiče i EU, a imamo 1155 tvrtki u Hrvatskoj koje su korisnici novca iz fondova EU - naveo je Savić.

Podržavši spomenute planove zagrebačke gradske uprave regionalni menadžer za Europu u Svjetskoj udruzi sajamske industrije Nick Dugdale-Moore savjetovao je planerima zagrebačke sajamske ponude da izbjegavaju globalne teme sajmova i izaberu manje tržišne niše koje se mogu dobro iskoristiti. Dugdale-Moore osvrnuo se na sraz digitalne i tzv.realne ekonomije na planu sajmovne industrije, izrazivši uvjerenje kako dvojba vrtualna ili klasična sajmovna događanja više ne postoji.

- Sve se digitaliziralo, svi se moramo tome prilagoditi, pa tako i sajmovna industrija. Poslovni ili trgovački susret 'licem u lice' ne može ništa zamijeniti, ali organizacija sajmova se mora mijenjati jer su, ne prilagodivši se, propali i neki sajmovi koji su u svojoj niši bili najjači na svijetu poput Cebita i Interbikea - upozorio je Dugdale-Moore.

Sajmovnu industriju u svijetu, kako se čulo na skupu, trenutno čini 790 događanja tog ranga, u kojima se godišnje kreira 170 milijardi dolara prihoda a unutar nje zaposleno je milijun i 300 tisuća radnika.