Intervju s Vazilom Hudakom

Potpredsjednik EIB-a: 'Amerikancima je LNG na Krku zanimljiv zbog izvoza plina u Europu'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.6.2019. u 12:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.6.2019. u 12:21

Hvar, 170619.
Konferencija o pametnim ulaganjima pod nazivom Investicijske platforme za podrsku pametnim gradovima i otocima u Europi, odrzava se u hvarskom Arsenalu u organizaciji Europske investicijske banke i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na fotografiji: Vazil Hudak, potpredsjednik Europske investicijske banke
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Vazil Hudak, potpredsjednik Europske investicijske banke

Vazil Hudak, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), sudjelovao je na konferenciji o investicijskim platformama za pametne gradove i otoke.

U njegovu je portfelju, primjerice, problematika višegodišnjeg financijskog okvira i podrška održivim ulaganjima u gradska područja.

Kako se postaje potpredsjednikom EIB-a?

Postoji osam potpredsjednika koji predstavljaju osam skupina članica EU. Predstavljam najveću grupaciju, u kojoj je devet zemalja: Hrvatska, Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska, Malta i Cipar. Sustav je rotacijski i izabran sam u posljednjem izbornom ciklusu, na prijedlog slovačke vlade. Na kraju su moj izbor potvrdili ministri financija, a u konačnici me prihvatilo Europsko vijeće.

Dakle, vi ste i predstavnik Hrvatske u EIB-u?

Da, i Hrvatske.

Kako ocjenjujete suradnju Hrvatske i EIB-a?

Potpredsjednik sam zadnje tri godine i mogu reći da smo zadovoljni suradnjom, posebno u turističkom sektoru. Financiramo razne projekte, hotele, u posljednje vrijeme posebno s Valamarom. Podupiremo i infrastrukturne projekte: velik su uspjeh tri zračne luke, u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru, zatim Pelješki most, LNG terminal na Krku. Surađujemo s HBOR-om na podršci malim i srednjim poduzećima. Naša suradnja traje od 2000., a od tada smo, dakle i prije članstva Hrvatske u EU, uložili u vašu zemlju više od 6 milijardi eura.

Kako napreduje projekt LNG terminala?

To je pitanje više za hrvatsku stranu jer i dalje čekamo određena pojašnjenja o projektu. Industrija nabave i distribucije plina u Europi vrlo je dinamična, EIB financira TANAP-TAP projekt koji bi trebao dovesti azerbajdžanski plin preko Grčke i Italije na europsko tržište. Tu je i projekt Sjeverni tok 2, koji bi trebao dovesti ruski plin u Njemačku. Treba napraviti procjenu kapaciteta LNG terminala u skladu s potrebama dobave plina Europi.

Tu je i pitanje cijene LNG-ja; sada je i SAD vrlo zainteresiran za izvoz svojeg ukapljenog plina. Na summitu Inicijative triju mora u Ljubljani prije desetak dana američki ministar energetike Rick Perry dao je do znanja da SAD želi biti aktivniji na tom planu i posebno je spomenuo projekt na Krku kao jednu od ulaznih točaka za američki plin u Europu. Trebamo više informacija o opskrbi, potrebama i financijskim aspektima projekta. Kao EIB, mi smo spremni razmotriti taj projekt za financiranje.

Možete li biti malo precizniji kad govorite o pojašnjenjima?

Želimo precizne podatke o tržišnim nedostacima, o opskrbi LNG-jem. Za sličan projekt u Italiji već postoje dogovori s dobavljačima i distributerima koji su sudionici u projektu. Riječ je o financijskim aspektima projekta: koja će biti cijena, kakva će biti potražnja. I, jasno, čekamo odgovore na neka pitanja u vezi s prigovorima lokalne zajednice i udruga za zaštitu okoliša.

Koji su glavni izazovi koji u sljedećem razdoblju stoje pred EIB-om?

Jedan je konkurentnost, a drugi kohezija. Europa, na žalost, zaostaje za globalnim silama, SAD-om i Kinom, i zato je jako važno razviti nove modele konkurentnosti. I to posebno na planu inovacija, tu moramo s njima uhvatiti korak kako bismo ostali, ali i postali globalna tehnološka sila. Ako ne uspijemo, Europa će se pretvoriti u muzej zastarjelih industrija i ekonomije. Moramo se posebno okrenuti povećanju ulaganja u razvoj i istraživanje jer trenutno za to izdvajamo prosječno između 1,8 i 2 posto BDP-a, što je bitno manje od sredstava koja u to područje ulažu Kina i SAD. SAD je trenutno na razini između 3 i 3,5 posto, a Kina čak i nešto više. Moramo se pobrinuti da ti sustavi budu ekonomski opravdani i povezani s realnim sektorom.

Kohezija je drugi izazov. Regionalne razlike unutar EU rastu, a neke od regija sve ozbiljnije zaostaju, što stvara socijalnu nestabilnost i geografski i po strukturi stanovništva. Dio populacije smatra se zapostavljenim kad je riječ o ekonomskom rastu i prosperitetu, što se odražava na političku sliku, a bilo je posebno vidljivo na izborima za Europski parlament. Pojavile su se različite desne, ekstremne snage koje nude populistička rješenja prihvatljiva navedenim skupinama. To je vrlo opasno po stabilnost EU. Izuzetno je važna geografska i društvena kohezija. I ne treba zaboraviti da regija koje zaostaju ima i u najrazvijenijim zemljama Europe, pa tako i u Njemačkoj.

Mislite li da će europski projekt, izložen tolikim izazovima, preživjeti?

Apsolutno, ja sam uvjereni Europejac, mislim da nema drugog rješenja za Europu i njezine nacije, države, društva. Prijeko nam je potrebna ta suradnja jer se suočavamo s nadmetanjem velikih sila, regionalnih blokova. U Europi smo pojedinačno premaleni i preslabi da se natječemo s tim divovima. Zato moramo podržavati europski projekt, zahvaljujući kojem je Europa u miru proživjela 70 godina, što je relativno neuobičajeno u povijesti našeg kontinenta. I to je jedan od ključnih dokaza da je riječ o uspješnom projektu.

Posebnost Lijepe naše je projekt pametnih otoka

U Hvaru se održala konferencija o pametnim gradovima i otocima. Što EIB ima ponuditi?

Podršku urbanom razvoju smatramo jako važnom. Gradovi postaju sve važnija čvorišta ekonomskog rasta, do 2100. godine više od 85 posto stanovništva živjet će u gradovima. I zato je važno da gradovi budu pokretači razvoja, ali da istodobno budu ugodni za život. Pametni gradovi su kombinacija lokalnog razvoja i moderne tehnologije, što treba poboljšati javne usluge te ih učiniti prijateljima okoliša, ali i svojih stanovnika. Podržavamo aktivnosti hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU vezane za pametne gradove, kao i na razini cijele Unije. Hrvatska ima i jedinstven segment, otoke, koje treba pretvoriti u pametne. Hrvatska vlada je razvila strategiju pametnih otoka, a mi s ministricom Gabrijelom Žalac razvijamo studiju o razvoju otoka u Hrvatskoj i uspostavi financijskih instrumenata koji bi ojačali fondove za lokalni razvoj.