Uglavnom zbog povećanih rezervacija za potencijalne gubitke u posljednjem kvartalu prošle godine, Hrvatska poštanska banka lani je zabilježila pad neto dobiti za 8,6 posto, na 138,8 milijuna kuna.
Troškovi rezervacija gotovo su udvostručeni (rast od 97,6 posto) i dosegli su iznos od 232,2 milijuna kuna, što Uprava banke u izvješću objašnjava “porastom plasmana klijentima, poslovnom klimom na pojedinim tržištima Hrvatske i rezervacijama za sudske sporove koji se vode protiv banke”.
Uslijed rasta tih troškova banka je ostvarila bruto dobit u iznosu od samo 90,7 milijuna kuna, što je čak 51 posto manje nego u prethodnoj godini. “Međutim, priznavanjem odgođene porezne imovine temeljem neiskorištenih akumuliranih poreznih gubitaka iz pripojene Jadranske banke u ukupnom iznosu od 80 milijuna kuna, te iskorištenjem od gotovo 27 milijuna kuna u 2019. godini, neto dobit iznosi 138,8 milijuna kuna”, objašnjava se u izvješću banke koje potpisuje nova Uprava na čelu s Markom Badurinom.
U njemu se posebno hvali operativnim rezultatima, s obzirom na to da su operativni prihodi “na najvišim razinama u korporativnoj povijesti banke”. Lani su iznosili 833,8 milijuna kuna i rasli su 9,7 posto, dok su operativni troškovi povećani 11,8 posto, na 510,9 milijuna kuna, što Uprava objašnjava organskim rastom te pripajanjem Jadranske banke i HPB stambene štedionice. Tako operativna dobit iznosi 322,9 milijuna kuna i viša je za 6,6 posto ili 20,1 milijun nego godinu dana ranije.
Neto kamatni prihodi te državne banke lani su rasli 4,2 posto, na 536 milijuna kuna, ponajprije zahvaljujući padu kamatnih troškova. Jer, prihodi od kamata smanjeni su sa 648 na 622 milijuna kuna, ali još više pali su izdaci za kamate. Od provizija i naknada pak, neto prihodi su rasli na 199,6 milijuna kuna.
Marko Badurina, predsjednik Uprave