Razmimoilaženje

Plenković: 'Rasteretili smo poduzetnike i srezali birokraciju' Ulagači: 'Nedovoljno!'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.11.2018. u 11:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.11.2018. u 11:20

Srdjan Živulović / REUTERS

Ilustracija: radnici u željezari Štore Steel

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u petak, osvrćući se na jučerašnje preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj koje je iznijelo šest inozemnih komora i organizacija, da je Vlada učinila velike pomake po pitanju poreznog rasterećenja, smanjivanju barijera i ubrzavanju procedura.

Na pitanje novinara o istraživanju tih komora, u kojem su konstatirali da ne vide dovoljan napredak, a da je prema nekim tvrtkama koje su sudjelovale u istraživanju porezno opterećenje u proteklih pet godina i poraslo, Plenković je kazao da "ono što zna su rezultati porezne reforme koja se radila u mandatu ove Vlade".

"Ako je to neki pogled od pet godina pa uključuje 40 puta izmijenjene porezne zakone SDP-ove Vlade, možda se to odnosilo na to vrijeme", odgovorio je Plenković koji je sudjelovao na otvorenju sajma "Hrvatski otočni proizvod"  na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Plenković kaže da se treba dobro pogledati sve što je išlo prema rasterećenju, smanjivanju administrativnih barijera i ubrzavanju procedura u vrijeme njegove Vlade, pri čemu je posebno apostrofirao i novi zakon o javnoj nabavi, koji je doveo do njene transparentnosti.

"Mislim da smo s te strane napravili velike pomake i ne vidim baš da bi oni koji to prate s apotekarskom vagom mogli zaključiti da smo nazadovali", poručio je Plenković.

Zajednička poruka šest velikih bilateralnih komora u Hrvatskoj je da su se dogodile neke osjetne promjene na bolje, ali se i dalje događaju presporo i u nedovoljnoj mjeri, a ulagači se i dalje suočavaju s brojnim preprekama u poslovanju.

Komore okupljaju oko 1300 članica, u znatnoj mjeri upravo velikih stranih i multinacionalnih kompanija koje posluju na našem tržištu, a za koje radi oko 150.000 Hrvata, te koje čine više od polovice svih inozemnih ulaganja u Hrvatskoj.

Promjena okruženja

Riječ je o Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham), Kanadsko-hrvatskoj poslovnoj mreži (CCBN), Nordijskoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj, Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori (AHK) i Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu, te o Udruzi talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj. Komore su u razdoblju od listopada prošle godine pa do svibnja ove godine među svojim članicama provele istraživanja o zadovoljstvu poslovnim okruženjem u nas, a rezultate objedinjenih istraživanja predstavile su jučer u zagrebačkom hotelu Esplanade. Sljedeći korak im je upoznavanje Vlade s rezultatima istraživanja, koje je ukupno obuhvatilo 473 tvrtke.

U komorama pritom podsjećaju da se Hrvatska po konkurentnosti gospodarstva sada nalazi na posljednjem mjestu u EU, kao i da je u posljednjem istraživanju Svjetske banke Doing Business potonula na 58. mjesto od 190 zemalja. Upozoravaju i da se suočavamo s vrlo jakom konkurencijom drugih zemalja u regiji, koje također nastoje privući strani kapital i ubrzano rade na jačanju poslovne klime na svom području.

- Okupili smo se da pokrenemo inicijativu za promjenu poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Naš je zajednički cilj potaknuti ekonomsku suradnju Hrvatske i naših matičnih država - istakao je Joe Bašić, predsjednik CCBN-a.

Glavni problemi s kojima se strani poslovni ljudi suočavaju u Hrvatskoj su neučinkovita javna uprava, nedovoljna pravna sigurnost, veliko porezno opterećenje, posebno u segmentu oporezivanja rada, nedostatak stručne radne snage i, općenito, loša poslovna klima.

Radi se o već tradicionalnim pritužbama koje dolaze kako od domaćih, tako i od stranih poslodavaca. Ipak, u bilateralnim komorama upozoravaju da se stanje u pojedinim segmentima posljednjih godina čak i pogoršalo. To se, prije svega, odnosi na sve izraženiji nedostatak radne snage, što je dijelom posljedica masovnog iseljavanja iz Hrvatske. No, posebno bi nas trebala zabrinuti ocjena iz istraživanja da se kvaliteta radne snage u Hrvatskoj u posljednjih pet godina čak i pogoršala.

Konkretni prijedlozi

Istraživanje pokazuje i da 27 posto njemačkih i talijanskih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanjima kaže da više ne bi odabrale Hrvatsku kao investicijsku destinaciju. Štoviše, istraživanje njemačke komore pokazuje da se Hrvatska sada, među 20 zemalja srednje i istočne Europe, nalazi tek na 8. mjestu - iza Češke, Poljske, Estonije, Slovačke, Slovenije, Latvije i Litve. I u Udruzi talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj upozoravaju da Hrvatska polako postaje tranzitna zemlja za njihov kapital koji ide dalje prema istoku.

U komorama stoga predlažu ubrzanje reformi, a iznose i konkretne prijedloge. Među njima su unapređenje sustava javnih usluga kroz digitalizaciju, zatim, zadržavanje Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) kao samostalnog tijela, smanjenje poreznog opterećenja rada i povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, što bi se moglo postići uvođenjem obvezne prakse ili pripravništva na svim obrazovnim razinama - od srednjoškolskog do visokoškolskog.

- Javna uprava bi trebala biti potpora kompanijama - poručila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

Unatoč tome, u komorama tvrde da interes za daljnjim ulaganjima u Hrvatsku kod njihovih članica i dalje postoji. U CCBN-u poručuju da u ovoj godini vlada dosad najveći interes kanadskih ulagača za Hrvatskom, a velik interes iskazuju i njihovi južni susjedi Amerikanci. Sektori koji najviše zanimaju strane ulagače su turizam, usluge, energetika i IT, no interes postoji i za ulaganjima u industriji.