Regionalne razlike u Hrvatskoj

Plaće u Kontinentalnoj Hrvatskoj u prosjeku čak 400 kuna veće nego na Jadranu

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.9.2018. u 8:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.9.2018. u 8:00

Mali Losinj, 270217.
Zaposlenici hotela Bellevue prolaze godisnju edukaciju gastro akademije uoci nove sezone. Na fotografiji: konobar
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanešić / CROPIX

Ilustracija

Premda su plaće u prošloj godini rasle otprilike jednakom dinamikom kako u kontinentalnom, tako i u primorskom dijelu zemlje, prosječna neto plaća u Kontinentalnoj Hrvatskoj i dalje je veća od one u Jadranskoj Hrvatskoj, pokazuju podaci Fine o rezultatima poslovanja poduzetnika u dvjema hrvatskim regijama, skrojenima za potrebe statistike EU-a.

Prema tim podacima, prosječna mjesečna neto plaća u Kontinentalnoj Hrvatskoj, koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 županija, lani je iznosila 5.487 kuna, te je bila 4,3 posto veća nego godinu ranije. Istodobno, prosječna mjesečna neto plaća u Jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam obalnih županija, iznosila je 5.080 kuna i bila je 4,2 posto veća nego u 2016. godini. Usporedbe radi, prosječna mjesečna neto plaća na razini Hrvatske lani je iznosila 5.372 kune, što je 4,3 posto više nego u 2016. godini, pokazuju podaci Fine.

Značajne razlike između Kontinentalne i Jadranske Hrvatske postoje i u drugim rezultatima poslovanja poduzetnika. Tako je, primjerice, u kontinentalnom dijelu zemlje lani bilo 75.111 poduzetnika, što čini 62,6 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj, kojih je lani bilo ukupno 120.081. S druge strane, u jadranskoj je regiji bilo ukupno 44.970 poduzetnika, ili 37,4 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj. Pojednostavljeno rečeno, moglo bi se reći i da je razlika ta da u Kontinentalnoj Hrvatskoj dominiraju velike tvrtke, a u Jadranskoj male i srednje.

Još je veći značaj Kontinentalne Hrvatske u zaposlenosti. Naime, prema podacima Fine, od ukupno 882.884 zaposlenih u tvrtkama u Hrvatskoj, u poduzećima sa sjedištem u Kontinentalnoj Hrvatskoj bilo ih je čak 632.662, ili gotovo 72 posto. Ovdje, međutim, valja imati na umu da velik broj tvrtki ima sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, a djeluju na području cijele zemlje, pa broj zaposlenih u njima automatski povećava i broj zaposlenih u tvrtkama iz Kontinentalne Hrvatske, neovisno o tome gdje žive i rade. U tvrtkama iz Jadranske Hrvatske lani je, prema istim podacima, bilo 250.222 zaposlena, ili nešto više od 28 posto svih zaposlenih u hrvatskim tvrtkama. Ipak, rast zaposlenosti lani je bio veći u tvrtkama iz Jadranske Hrvatske, 6,3 posto, nego u tvrtkama iz Kontinentalne Hrvatske, gdje je iznosio 5,7 posto u odnosu na godinu ranije.

Tvrtke iz Jadranske Hrvatske ostvarile su prošle godine i veći rast prihoda od tvrtki iz Kontinentalne Hrvatske. Dok su, naime, ukupni prihodi tvrtki iz Kontinentalne Hrvatske lani rasli po prosječnoj stopi od 9,2 posto, njihov je rast u Jadranskoj Hrvatskoj iznosio 10,6 posto, dok je prosječan rast prihoda na razini Hrvatske u cjelini iznosio 9,5 posto. Inače, ukupni prihodi tvrtki iz Kontinentalne Hrvatske u prošloj su godini, prema Fininim podacima, iznosili oko 526,5 milijardi kuna, a u Jadranskoj Hrvatskoj nešto više od 151,9 milijardi kuna, dok su u Hrvatskoj kao cjelini prihodi tvrtki dosegli gotovo 678,4 milijardi kuna.

No, u Jadranskoj Hrvatskoj prošle je godine bio i veći rast ukupnih rashoda, nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Ukupni rashodi tvrtki iz Jadranske Hrvatske lani su iznosili oko 146,3 milijardi kuna i bili su 11,4 posto veći nego godinu ranije, dok su ukupni rashodi tvrtki iz Kontinentalne Hrvatske iznosili nešto manje od 503,5 milijardi kuna, te su bili veći 10,1 posto. Kada je riječ o Hrvatskoj kao cjelini, ukupni rashodi su tvrtki lani su iznosili nešto manje od 649,8 milijardi kuna i bili su 10,4 posto veći nego u 2016. godini, pokazuju podaci Fine.

Ukupna neto dobit tvrtki s područja Kontinentalne Hrvatske lani je iznosila nešto više od 17,8 milijardi kuna, te je bila 9,1 posto manja nego godinu ranije. U Jadranskoj Hrvatskoj ukupna neto dobit tvrtki iznosila je nešto manje od 4,1 milijardu kuna, te je bila manja 11,3 posto nego godinu ranije. Na razini Hrvatske u cjelini, ukupna neto dobit poslovnog sektora iznosila je nešto manje od 21,9 milijardi kuna i bila je 9,5 posto manja nego u 2016. godini.

Najveći broj zaposlenih u obje hrvatske regije imale su tvrtke koje se bave trgovinom, prerađivačkom industrijom i građevinarstvom. U Jadranskoj Hrvatskoj tome se pridružuje još i sektor turizma i ugostiteljstva.

Inače, tvrtke koje su lani ostvarile najveću dobit u Hrvatskoj gotovo su ravnomjerno raspoređene u obje regije. Među onima iz Kontinentalne Hrvatske izdvajaju se Ina, HT, HEP - Operator distribucijskog sustava, HEP Proizvodnja i Pliva, dok su perjanice gospodarstva u Jadranskoj Hrvatskoj Valamar, Maistra, Tommy, Zračna luka Split, Plodine i Plava laguna.