Velike posljedice

Pad Agrokora i Ivice Todorića povukao je za sobom propast 15 tisuća malih dioničara

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.6.2019. u 9:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.6.2019. u 9:58

Zagreb, 101217.
Radnici skidaju znak Agrokora s Ciboninog tornja nakon sto je uprava firme preselila na drugu lokaciju.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / Hanza Media

Znak Agrokor

Osim Ivice Todorića, svoje dionice je temeljem predstečajne nagodbe Agrokora izgubilo i nešto više od 15 tisuća dioničara koji su krajem lipnja 2018. zadnji držali dionice osam tvrtki iz koncerna koje su kotirale na Zagrebačkoj burzi. Prema izračunima Udruge malih dioničara Agrokora, samo u 2017. su zbog pada vrijednost dionica tih tvrtki dioničari izgubili oko tri milijarde kuna. I obvezni mirovinski fondovi su na dionicama Leda i Jamnice izgubili stotine milijuna kuna, ali su znatno profitirali u trgovanju obveznicama Agrokora, pa su u ukupnom prometu s tim holdingom ostali u plusu. Koliko je bila složena situacija s Agrokorom početkom i sredinom 2017., dovoljno govori podatak da su i obvezni mirovinski fondovi, kao profesionalne institucije za upravljanje kapitalom, imale različiti pogled u odnosu na to kako bi predstečajna nagodba mogla izgledati.

Tako je, na primjer, Erste plavi, obvezni mirovinski fond, procijenio kako će u restrukturiranju Agrokora dionice Leda, Jamnice i svih drugih tvrtki koje su jamčile za kredite koncernu biti bezvrijedne, pa je zbog toga do kraja ožujka prodao sve preostale dionice Leda. S druge strane, AZ OMF, PBZCO OMF i RBA OMF, koji su, doduše, imale znatno više dionica Agrokorovih tvrtki u portfelju nego Erste plavi (AZ je imao 13 posto dionica Leda u tom trenutku), nadali su se kako će nagodba vjerovnika ipak rezultirati samo smanjivanjem vrijednosti dionica, a ne i potpunim poništenjem vrijednosti kapitala tvrtki.

Dakle, čak su i ozbiljni institucionalni investitori različito razmišljali o tome kako bi trebao završiti proces restrukturiranja, pa je malim dioničarima vjerojatno bilo osobito teško procijeniti situaciju.

Prema podacima Udruge malih dioničara Agrokora, u Jamnici su tijekom 2017. mali dioničari držali 24,08 posto dionica, u Belju 33,43 posto, Vupiku 35,03 posto, Ledu 51,89 posto, Zvijezdi 48,16 posto, Tisku 48,66 posto, Žitnjaku 19,57 posto te PIK Vinkovcima 57,94 posto.

Odnosno, mali dioničari bili su, u prosjeku, vlasnici 39,84 posto osam Agrokorovih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi, od kojih su Ledo i Jamnica bili burzovne perjanice. Kako se moglo neslužbeno doznati, radna grupa koja je radila na lex Agrokoru u početku je ozbiljno razmatrala prijedlog koji je došao od člana grupe čija je tvrtka radila na tržištu kapitala, a prema kojem bi se u procesu restrukturiranja i nagodbi vjerovnika zaštitili mali dioničari.

- Moj argument bio je da će Zagrebačka burza zadugo zamrijeti i izgubit će se povjerenje malih investitora ako dionice malih dioničara budu ‘izbrisane’ nagodbom vjerovnika. Zbog toga sam iznio stav da bi se lex Agrokorom trebala zaštiti, barem dijelom, prava malih dioničara, jednako kao što su lex Agrokorom bili favorizirani dobavljači koncerna. No, od tog se prijedloga nakon nekoliko dana odustalo, jer je, navodno, to bilo teško pravno obraniti. Mislim da se trebalo ići u tom pravcu, jer mislim da se Zagrebačka burza zadugo neće oporaviti od činjenice da su tako dobre tvrtke kao Ledo i Jamnica otišle u stečaj - rekao nam je jedan član radne skupine koja je u početku sudjelovala u njezinu radu.

Ostali članovi radne skupine, pogotovo oni iz pravnog područja, protivili su se takvu prijedlogu jer su tvrdili kako je nemoguće pravno opravdati zaštitu samo dijela dioničara.

Još je važniji bio stav o tome da su jamstva koja su pojedine tvrtke davale Agrokoru bila zakonita i da to onda znači odlazak u stečaj tih kompanija, nakon što se jamstva aktiviraju. Pravni eksperti u radnoj grupi su smatrali kako bi prihvaćanjem prijedloga o favoriziranju dijela dioničara i relativiziranjem izdanih jamstava bilo jako teško postići nagodbu vjerovnika, a još teže bi lex Agrokor dobio zeleno svjetlo kod sudova u Engleskoj, SAD-u i Švicarskoj. Na koncu je, kako znamo, lex Agrokor potvrđen kao moderni insolvencijski zakon u tim državama, ali je, s druge strane, Zagrebačka burza utihnula. Bankroti velikih kompanija u malim državama s malim burzama, nažalost, rezultiraju jako nezgodnim posljedicama.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa