Dvadeset i šest godina od stvaranja jedinstvenog europskog tržišta ugledna njemačka zaklada Bertelsmann izračunala je da prosječan Europljanin ostvaruje 840 eura godišnje dodatnog prihoda zbog ujedinjenog tržišta EU te Švicarske, Norveške i Islanda koje su dio tog projekta iako su izvan Unije.
Izračun Bertelsmanna temelji se, prije svega, na podacima o izvozu 31 promatrane zemlje, njihovom BDP-u, prihodima i rashodima pravnih osoba, profitima kompanija te utjecaju slobodne trgovine unutar jedinstvenog europskog tržišta na troškove života, standard građana, produktivnost u tvrtkama i plaće.
Benefit Hrvatske od jedinstvenog europskog tržišta iznosi 397 eura po stanovniku, a najveću korist među zemljama koje su unutar tog tržišta imaju Švicarska, s dodatnim prihodom od 2914 eura, Luksemburg (2800) i Irska s 1900 eura dodatnog prihoda od ujedinjenog tržišta.
- Najveći dobitnici jedinstvenog europskog tržišta su male zemlje koje puno trguju i imaju natjecateljski orijentirane ekonomije – komentirao je ishod istraživanja jedan od dvojice autora Dominic Ponattu. Navevši primjere Nizozemske i Austrije, Ponattu je ustvrdio kako male i kompetitivne europske ekonomije imaju neprocjenjivu korist od jedinstvenog tržišta jer su zbog malog unutarnjeg tržišta upućene na izvoz.
Važnost natjecateljski profilirane ekonomije, prema autorima studije, vidi se na primjeru Španjolske, Portugala i Grčke koje imaju gotovo duplo manji dodatni prihod od jedinstvenog tržišta od prosjeka EU. Osvrnuvši se na pokazatelj za Njemačku iz ovog istraživanja, od 1084 eura dodatnog prihoda od ujedinjenog tržišta, autori konstatiraju kako je njemački prosjek očekivano veći, ali da, ističu, unutar te države postoje značajna odstupanja među regijama.
Studija Betelsmanna podijelila je prosječne nacionalne dodatne prihode od jedinstvenog europskog tržišta na 250 regija. U tom redoslijedu najbolji su Zurich (3590 eura) i London u ovom istraživanju predstavljen kroz nekoliko regija, a neki dijelovi, poput zapadnog Londona imaju godišnji benefit od jedinstvenog tržišta od 2700 eura.
Hrvatska je u ovome istraživanju promatrana kroz dvije regije, kontinentalnu koja obuhvaća 12 županija u središnjem i istočnom dijelu države s Karlovačkom županijom kao krajnjom prema jugu, te jadransku s Dalmacijom, Istrom, Kvarnerom, Gorskim kotarom i Likom. Uspješnija je 'gornja' Hrvatska s prihodom od 390 eura po stanovniku zarade od jedinstvenog europskog tržišta, što je 31 euro više od prosjeka juga zemlje.
Spomenuta razlika između dva dijela naše države zanemariva je u odnosu na razlike koje postoje u drugim, nama usporedivim članicama Unije. U Sloveniji, primjerice, zapadna regija ima 301 euro veći benefit od istočne, a slične su regionalne razlike i u Mađarskoj i u Austriji.
\u0000