Saborski zastupnik HDZ-a i psihijatar specijaliziran za psihoze i ovisnosti na zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Vrapče dr. Ivan Ćelić na čelu je Povjerenstva Ministarstva zdravstva i prilikom donošenja novog zakonskog rješenja ključan je bio upravo njegov amandman kojim se farmaceutskim tvrtkama dopušta uzgoj i prerada marihuane za medicinske svrhe.
Kako ste se odlučili na takvo rješenje i jeste li već imali konkretnih upita od tvrtki koje su zainteresirane da uđu u taj posao?
- S obzirom na to da je konoplja uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, poštujući konvencije UN-a o opojnim drogama iz 1961. i 1971., bilo je važno voditi računa da se onemogući zlouporaba pa sam, nakon konzultacija s ostalim stručnjacima, odlučio predložiti amandman po kojem će konoplju za medicinske svrhe moći proizvoditi samo pravne osobe koje imaju proizvodnu dozvolu HALMED-a. Osobno nisam imao konkretnih upita, no poznato mi je kako su neki inozemni investitori, od kojih su neki i hrvatskog porijekla, uputili pisma namjere Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu gospodarstva kojima su iskazali interes za ulaganja u ovom području. Koristim prigodu zahvaliti premijeru Andreju Plenkoviću, koji je shvatio važnost ove zakonske izmjene i zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem odlučio prihvatiti moj amandman.
Je li realno očekivati da će u skorije vrijeme doista nekolicina hrvatskih tvrtki početi uzgajati i prerađivati marihuanu?
- Premda sam u početku mislio kako će prvi korak biti uvoz biljne sirovine pa potom ekstrakcija i proizvodnja ulja konoplje, proteklih tjedana sam se uvjerio kako postoje hrvatske tvrtke koje vrlo uspješno proizvode industrijsku konoplju te su spremne uložiti značajna financijska sredstva u tzv. unutarnji uzgoj poljoprivrednih kultura čime će se omogućiti standardizacija - proces kojim se osigurava ujednačenost sadržaja ljekovitih aktivnih sastojaka u jedinici mjere ljekovitog pripravka. Imamo stručnjake koji su se spremni koristiti visokosofisticiranom tehnologijom pri dobivanju pripravaka i moramo samo pričekati Pravilnik.
Hoće li se marihuana moći saditi i na poljima pod vedrim nebom ili isključivo u zatvorenim prostorima?
- Da bismo dobili konoplju za medicinske svrhe, nužno je osigurati i kontrolirati njezinu kvalitetu. Proizvodni lanac ima nekoliko faza: odabir genetskog materijala, kultivaciju, berbu, sušenje i, na kraju, pakiranje. Da bi proizvod bio standardiziran, nužno je da ima točno određeni udio kanabinoida – THC-a i CBD-a - koji će osigurati željeni terapijski učinak. Uzimajući u obzir i sigurnosni aspekt, najprikladnije je imati zatvorene prostore gdje će svi uvjeti proizvodnje biti pod strogom kontrolom. Tako će se optimizirati temperatura i vlažnost zraka, količina svjetlosti te režim navodnjavanja i prihrane.
Može li farmaceutska tvrtka koja dobije dozvole za uzgoj od HALMED-a i Ministarstva sklopiti ugovor s nekim OPG-om da na njegovu zemljištu uzgaja marihuanu ili je baš mora saditi na vlastitom zemljištu?
- To treba regulirati podzakonskim aktima. Važno je da svaka faza uzgoja i proizvodnje bude precizno definirana. Ne mislim da je nužno da neka farmaceutska tvrtka sadi isključivo na vlastitom zemljištu.
Postoje li procjene kolike količine marihuane su potrebne godišnje Hrvatskoj za medicinske svrhe?
- Premda se medicinska konoplja koristi kao dodatna terapija, jasno je da potrebe nisu beznačajne.
Postoje li neke kvote ili ograničenja koliko jedna tvrtka može proizvesti tih pripravaka ili ih može proizvoditi i prodavati u neograničenim količinama?
- Investitori će zasigurno raditi studije izvodljivosti i isplativosti na osnovi čega će donositi odluke o opsegu proizvodnje. Proizvodnja konoplje, kako industrijske tako i one u medicinske svrhe, danas je jedna od najbržerastućih industrija. Budemo li imali kvalitetan hrvatski proizvod, u što ne sumnjam, vjerujem da će se moći i izvoziti. Izrael je početkom siječnja ove godine odobrio izvoz medicinske konoplje. Procjena je njihove Vlade da će samo od poreza prihodovati 273 milijuna USD godišnje. Način i mjerila za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju kao i eventualna ograničenja bit će definirani pravilnikom.
Je li realno da će Hrvatska u dogledno vrijeme postati ozbiljan proizvođač i izvoznik medicinske marihuane?
- S obzirom na činjenicu da su do sada pripravci medicinske konoplje u Hrvatskoj bili manje dostupni i skupi, primarna intencija bila je osigurati pripravke za potrebe domaćeg tržišta. Kako je za izgradnju postrojenja s pripadajućom laboratorijskom opremom nužno uložiti desetke milijuna eura, vjerujem da će proizvođači imati i izvoznih ambicija. Naglašavam kako će proizvodnja medicinske konoplje u Hrvatskoj omogućiti brojna znanstvena istraživanja na našim visokim učilištima. Interes za medicinskom konopljom na globalnoj razini u ovom je trenutku velik. Uzgoj i proizvodnja donose nova radna mjesta. Mislim da je za Hrvatsku puno veći gospodarski potencijal proizvodnja industrijske konoplje, no ne treba zanemariti ni doprinos gospodarskom razvoju od proizvodnje medicinske konoplje.
Može li se očekivati da će rasti količine lijekova od marihuane koje će liječnici u Hrvatskoj prepisivati pacijentima?
- Situacija oko primjene medicinske konoplje mijenja se iz dana u dan. Važno je educirati pacijente, ali i liječnike. Stoga ćemo u dogledno vrijeme organizirati simpozije za neurologe, infektologe, onkologe i anesteziologe o tome kada i kako prepisivati pripravke medicinske konoplje. Bolesnici će na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva i pojedinih bolnica imati informaciju koji liječnici prepisuju te pripravke. Ne treba zanemariti činjenicu da medicinska konoplja djeluje na središnji živčani sustav te može izazvati umor, glavobolju, omamljenost, depresivno ili tjeskobno raspoloženje, pa čak i halucinacije ili sumanutosti. Zato je važno da se indikacije ne određuju na ulici, nego u ordinacijama gdje će dobro educirani liječnici specijalisti prepisati standardizirane pripravke koji će ublažiti simptome određenih bolesti. Pušenje marihuane u medicinske svrhe nikako se ne preporučuje jer su nuspojave ozbiljnije.
Jeste li vi kao liječnik kome od svojih pacijenata prepisali marihuanu? Ili netko od vaših kolega u Vrapču?
- Prema preporukama Povjerenstva za primjenu konoplje u medicinske svrhe, u ovome trenutku se niti za jedan pripravak čiji se terapijski princip temelji na aktivaciji kanabinoidnih receptora nije pokazalo da utječe na progresiju ili ublažavanje simptoma psihoze odnosno shizofrenije, poremećaja raspoloženja kao što su depresija i anksioznost niti PTSP-a. Sukladno preporukama, nikome osobno nisam niti bih prepisao konoplju za liječenje psihičkih poremećaja. Za sada su sva eksperimentalna istraživanja daleko od rezultata s pozitivnim ishodima. Sve što medicina temeljena na dokazima pokaže djelotvornim spreman sam primjenjivati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Nije mi poznato da bi netko od psihijatara u Hrvatskoj, pa tako ni u Vrapču, prepisivao medicinsku konoplju za liječenje psihičkih smetnji.
Može li se očekivati da će, kada krene proizvodnja medicinske marihuane u Hrvatskoj, osjetno pasti i njezina cijena u ljekarnama?
- Cijena uvoznih pripravaka medicinske konoplje, koju za sada regulira slobodno tržište, poprilično je skupa, negdje od 800 do 1000 kuna po kutiji. Uvoznik je prigodom nove isporuke najavio pojeftinjenje, no nakon što započne proizvodnja u Hrvatskoj, vjerujem da će cijena biti i više nego upola jeftinija. Pristupačnija cijena provjerenih i kvalitetnih pripravaka zasigurno će pridonositi suzbijanju crnog tržišta na kojem možete kupiti pripravke bez ikakvih valjanih certifikata i uputa.
Je li upravo jedan od ciljeva ovih zakonskih izmjena da se smanji crno tržište?
- Premda su neki tijekom javne rasprave kritizirali predložene izmjene govoreći kako će Hrvatska postati narkodržava, uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe pod strogo kontroliranim uvjetima omogućit će veću dostupnost pripravaka i definitivno smanjiti crno tržište na kojem se prodaju uraci iz kućnih laboratorija u kojima pomoćne tvari što se koriste tijekom ekstrakcije mogu ostati u pripravcima i prouzrokovati štetne posljedice za organizam.
Što mislite o legalizaciji uzgoja i prodaje marihuane za tzv. rekreativne svrhe, npr. da ne bude ilegalno posjedovati ili uzgajati neke male količine za vlastite potrebe?
- O korištenju konoplje u rekreativne svrhe već se raspravljalo u Hrvatskom saboru, no vjerujem da je to tek početak. Promjene regulatornog okvira u Sjevernoj Americi zasigurno ne možemo ignorirati i one već sada imaju svoj odjek i reperkusije i u Europi. Kako sam se snažno zalagao za uporabu industrijske, a još više medicinske konoplje, tako ću se snažno zalagati protiv legalizacije konoplje u rekreativne svrhe. Temu medicinske konoplje od teme uporabe konoplje u rekreativne svrhe trebamo jasno razdvojiti. Smatram da posjedovanje manjih količina za vlastite potrebe treba ostati u prekršajnoj sferi. Osobe koje imaju problem s bilo kakvom psihoaktivnom supstancom treba educirati, provoditi psihosocijalne postupke, a nikako stigmatizirati ni kriminalno penalizirati. Naše društvo već dovoljno trpi zbog društvenoprihvatljivih droga - alkohola i duhana. Dužnosnici Švedske, koja je vrlo liberalna, rekli su kako oni nisu dovoljno bogati da bi mogli legalizirati još jednu drogu. Puno je više medicinskih, ali i društvenih razloga ne podržati legalizaciju konoplje u rekreativne svrhe.
Što mislite o nedavnoj inicijativi Davora Bernardića da se dozvoli uzgoj i prodaja kao i izvoz marihuane i da se na taj način razvijaju hrvatska poljoprivreda i turizam?
- To je samo jedan u nizu bisera gospodina Bernardića koji su posljedica njegova neznanja. Hrvatska ima velike turističke potencijale i bez toga da se na ulici slobodno prodaju marihuana ili neka druga ilegalna droga. Prisjetimo se samo prošlogodišnjeg obračuna britanske narkomafije i ubojstva u Novalji. Želimo li da Hrvatska postane takva turistička destinacija? Ono što bi moglo imati koristi jest primjerice kontinentalni zdravstveni turizam, da u našim toplicama, osim fizikalne rehabilitacije, u ponudi bude mogućnost dodatnog tretmana pripravcima medicinske konoplje.
Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa
