Socijalna nejednakost

Najbolje plaćeni Hrvati imaju pet puta veća primanja od slabo plaćenih, ali to nije sve...

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2018. u 9:39

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.4.2018. u 9:39

Ivo Ravilć / Hanza Media / Profimedia, Alamy

Ilustracija

Petina najbolje plaćenih Hrvata zarađuje čak pet puta više od petine onih s najmanjim primanjima! Zabrinjavajući je to podatak kojeg su euro-statističari objavili u sklopu analize o dohodovnoj nejednakosti u EU, a koji možda i najbolje oslikavaju promjene koje su se u hrvatskom društvu dogodile u više od dva i pol desetljeća tranzicije.

Prema tim podacima, koji se bave nejednakošću u primanjima u 2016. godini, Hrvatska se po dohodovnoj nejednakosti našla u sredini ljestvice EU-a i vrlo blizu Unijina prosjeka. Naime, petina najbolje plaćenih u EU 2016. je imala 5,2 puta veća primanja od petine onih koji su po prihodima na dnu društvene ljestvice.

Stvarni jaz još gori

Ovdje se, naravno, radi o uprosječenim primanjima za pojedine dohodovne skupine jer su pojedinačne razlike u dohocima daleko veće. No, stručnjaci tvrde da je stvaran socijalni jaz u Hrvatskoj vjerojatno i gori od onoga kojeg iskazuje euro-statistika. Naime, podaci koje Eurostat uzima u obzir su oni koji su službeno objavljeni, što znači da obuhvaćaju uglavnom plaće, mirovine i socijalne transfere. No, stvarno bogatstvo, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, leži u drugim oblicima imovine, poput nekretnina, nasljedstva ili vrijednosnih papira, o kojima je statistika u nas, kao i u drugim zemljama u tranziciji, blago rečeno, manjkava.

- Kod nas postoje i vrlo bogati ljudi koji su prijavljeni na minimalac ili na malu plaću, dok istodobno imaju veliku imovinu. U nas je izražen taj nesrazmjer između dohodaka i imovine. I dok je jaz u dohocima još donekle razumljiv, s obzirom da živimo u kapitalizmu, te ne očekujem da će se dalje značajnije povećavati, bojim se da će nesrazmjer u imovini nastaviti rasti - upozorava Lovrinčević.

I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, uvjeren je da su stvarne razlike u primanjima i bogatstvu u Hrvatskoj veće od onih koje iskazuju Eurostatovi podaci. Razlog tome Sever vidi u tome što mnoga primanja statistika ni ne registrira.

- Što je s bonusima, dividendama i sličnim primanjima? Dohodak najbolje plaćenih ne čini samo njihova službeno iskazana plaća, koja je, sama po sebi, velika - poručuje Sever.

Najbolje plaće u IT-u i financijama

Kada je riječ o visini primanja, Sever u onu prvu, najbolje plaćenu skupinu ubraja prije svega menadžere, kao i zaposlenike u pojedinim sektorima, poput IT-a i financija. Na suprotnoj strani socijalne ljestvice su, kaže, radnici koji rade u slabo plaćenim djelatnostima, kao što su drvna, tekstilna i kožarska industrija, te zaštitarske službe. U istu bismo kategoriju donedavna mogli ubrojiti i radnike u turističkim i ugostiteljskim zanimanjima, no to su sektori u kojima, zbog nedostatka radne snage izazvanog masovnim egzodusom, plaće sada rastu.

No, zato u kategoriju građana s najmanjim primanjima svakako ulazi najveći dio umirovljenika, kao i mnogi radnici koji rade na studentske ugovore, te agencijski radnici. Konačno, u tu kategoriju ulaze i radnici koji se zapošljavaju samo na određeno vrijeme.

- Perspektiva je loša, što je dugoročno loše i za društvo u cjelini. Mala i nesigurna primanja znače i manju potrošnju, a posljedica toga je i manji BDP - ističe Sever.

Lovrinčević, pak, ukazuje na to da Hrvatska ima velik javni sektor, u kojem su primanja uglavnom dobra. S druge strane, dodaje, u privatnom su sektoru plaće manje, a mnogi su u tom sektoru prijavljeni samo na minimalac.

Nejednakost diljem Europe

Ipak, dodaje, problemi socijalne nejednakosti prisutni su diljem Europe. Štoviše, postali su i jedna od glavnih tema u politici EU-a, budući da nitko ne žele da ti problemi eskaliraju.

- Bogatije zemlje imaju i uspješniju socijalnu politiku. Među instrumentima koje te zemlje koriste su i porez na imovinu i progresivni porez na nasljedstvo - poručuje Lovrinčević.

Inače, podaci Eurostata pokazuju da unutar EU-a najveće razlike u primanjima postoje u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj. Bugarska i Litva su među zemljama u kojima su se razlike u dohocima od 2008. najviše i produbile, a u tu kategoriju spadaju i Italija i Španjolska.

S druge strane, najmanje razlike u dohodcima postoje u Češkoj, Sloveniji i Slovačkoj. Među zemljama koje su od 2008. uspjele smanjiti razlike u primanjima onih najbolje i onih najslabije plaćenih su Velika Britanija, Belgija i Poljska, pokazuju podaci Eurostata.