Mladi koji su tek završili školovanje znatno lakše pronalaze posao u Hrvatskoj na kontinentu nego na Jadranu, pokazuju novi podaci eurostatističara.
Naime, u 2018. godini, prema podacima Eurostata, samo 61,2 posto mladih u dobi od 20 do 34 godine u sedam jadranskih županija razmjerno je brzo našlo posao. S druge strane, u Kontinentalnoj Hrvatskoj, kako se zove regija skrojena za potrebe statistike, a koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 kontinentalnih županija, posao je pronašlo 76 posto mladih koji su završili školovanje.
Inače, prosjek na razini cijele Hrvatske je 70,8 posto, što znači da je lani više od dvije trećine mladih koji su tek izašli iz školskih klupa našlo posao. To je manje od prosjeka EU, koji iznosi 80,6 posto.
Razlike u dinamici zapošljavanja mladih i školovanih ljudi mogu se, ističu ekonomisti, objasniti strukturom hrvatskoga gospodarstva i masovnim iseljavanjem, ali i razvijenim sustavom socijale u Hrvatskoj. Orijentacija obale na turizam za sobom je povukla i sezonsko zapošljavanje, kao i ‘rentanje’ apartmana, koje je mnogima postalo izdašan izvor prihoda. No, rezultat toga je, upozoravaju ekonomisti, i slabije zapošljavanje svih, pa tako i mladih.
- Jadran je postao tipičan primjer rentne ekonomije: u jadranskim je županijama malo novih radnih mjesta, prevladavaju mala poduzeća i samozapošljavanje, a puno je i sive ekonomije. S druge strane, na kontinentu, u pravilu, ima više mogućnosti zapošljavanja, u sjeverozapadnom dijelu zemlje dosta je i ulaganja, koja su otvorila nova radna mjesta, a puno je i OPG-ova - ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Ipak, dodaje, razlike u kretanjima na tržištu rada u dvjema hrvatskim statističkim regijama ne mogu se opisivati crno-bijelom tehnikom. U Jadranskoj Hrvatskoj, primjerice, Istra uvelike odstupa od ostatka te statističke regije jer je uspjeli ‘miks’ turizma i drugih djelatnosti, dok se na kontinentu, kaže Novotny, ne mogu u isti koš trpati, recimo, Slavonija i znatno razvijeniji sjeverozapad zemlje, koji ima daleko jače gospodarstvo od ostatka Kontinentalne Hrvatske.
- U Hrvatskoj su zapravo velike razlike između sjeverozapada zemlje i Istre na jednoj i ostatka zemlje na drugoj strani, a to se onda odražava i na mogućnosti zapošljavanja - zaključuje Novotny.
Inače, među europskim regijama mladi najlakše do posla dolaze u regiji Donja Bavarska, u kojoj čak 98,2 posto njih nakon završetka školovanja nalazi posao. Slično je i u Jugozapadnoj Češkoj te u francuskoj Burgundiji. S druge strane, mladi do posla nakon završenog školovanja najteže dolaze na Siciliji, gdje ih samo 27,3 posto nakon odlaska iz školskih klupa dobiva posao. Male šanse za zapošljavanje nude još dvije talijanske regije - Kalabrija i Basilicata, pokazuju podaci Eurostata.