Carstvo čelika

Krah najveće njemačke tvrtke: Od proizvodnje Hitlerovih tenkova do nepodmirivih dugova

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

15.11.2019. u 8:30

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

15.11.2019. u 8:30

, Image: 324019436, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Thyssenkrupp tvornica u Duisburgu

Na ruhrskoj obali uz rijeku koja teče kroz srce njemačke industrije smjestio se golemi park s pažljivo podrezanim biljkama i egzotičnim drvećem, a u njegovom središtu nalazi se neoklasična vila sa zelenim krovom i grčkim stupovima. Riječ je o vili Hügel, bivšem domu kralja čelika Alfreda Kruppa. Vila koja je više palača nego što je mjesto za život posveta je Kruppovom ogromnom bogatstvu i statusu šampiona njemačkoj industrijskoj revoluciji u 19. stoljeću.

Danas je ona mauzolej nekog prošlog vremena. Čuveno prezime Krupp danas je poznato samo kao dio složenice nastale od dviju dinastija, Thyssen i Krupp, koje su se spojile prije 20 godina, no od tada nisu puno toga napravile. Nekada uz bok njemačkim inženjerskim divovima poput Siemensa i Daimlera, Thyssenkrupp blijedi kao raspršena njemačka kompanija koju su loši upravljački potezi prisilili da proda svoje jedinice kako bi pokrpala rupe na računu.

Pojedini će se odjeli, smatraju u Bloombergu, možda još godinama boriti i tako opstati, no konglomeratu čiji je čelik zaslužan za toranj na Chryslerovoj zgradi, koji je pokretao nacistički ratni stroj te napravio uređaje koji su kineski ubrzani rast odveli u kasno 20. stoljeće, je odzvonilo. Pad Thyssenkrupp carstva izvor je i briga njemačkih političara koji u njemu vide naznaku za budućnost njemačkog gospodarstva.

Rastuća kriza u kompaniji po prvi put stavlja interese radnika i dioničara u ravninu budući da joj trebaju novci kako za plaće, tako i za održavanje na površini. Taj bi novac mogli dobiti prodajom svog najvrednijeg odjela, onog s dizalima koji vrijedi 15 milijardi eura, za što su trenutno i u pregovorima. Uz to, Thyssenkrupp razmatra i prodaju svoje proizvodnje dijelova za automobile budući da im zarada u tom sektoru pada zbog sve lošijih rezultata u cijeloj njemačkoj automobilskoj industriji. Odjel teških čeličnih ploča, koji je naslijedio Kruppove čeličane iz koje su izašli tenkovi i borbeni brodovi Adolfa Hitlera, također je na prodaju.

Workers of German steel maker ThyssenKrupp AG protest in a warning strike organised by German union IG Metall for higher wages at the ThyssenKrupp steel Europe plant of Dortmund, Germany, February 4, 2019. REUTERS/Wolfgang Rattay - RC1CF54A12F0
REUTERS

Prosvjed radnika

 

- Ovo je nastavak silaznog trenda koji je počeo poslije Drugog svjetskog rata. Njemačka teška industrija nikad nije bila u potpunosti održiva uz uvjete svjetskog tržišta - smatra Albrecht Ritschl, profesor povijesti ekonomije na London School of Economics.

Osim dugova, azijske zemlje postale su velika boljka njemačkom divu. Program “Made in China 2025” pomogao je tamošnjim kompanijama da izrastu u najjaču konkurenciju za brojne njemačke proizvođače što se jasno vidi upravo u proizvodnji autodijelova.

- Europi će biti jako teško ostati u igri protiv ambiciozne kineske države koja nastavlja s pomoći tvrtkama u ključnim industrijskim sektorima s ciljem razvoja Kine u naprednu sofisticiranu ekonomiju – pojasnio je Philippe Le Corre, stručnjak za kinesko-europske ekonomske odnose.

Proizvodnja čelika u Europi generalno se našla u egzistencijalnoj krizi. Dok troškovi dozvola za emisije ugljičnog dioksida kontinuirano rastu, jeftin uvoz iz inozemstva stalno slama cijene.

Ipak, unatoč navedenom, za mnoge Thyssenkruppove rane kompanija je sama kriva. Tvrtka i dalje nosi ožiljke zbog odluke iz 2005. za osvajanjem američkog tržišta čelika. Uprava je potrošila više od 12 milijardi eura na čeličanu u Brazilu i na tvornicu u Alabami, a zbog pada svjetskog tržišta i golemih brazilskih troškova, Thyssenkrupp je deset godina kasnije morao ugasiti pogone. To je kompaniju u konačnici koštalo preko osam milijardi eura, što je jedna od najvećih propalih investicija u povijesti Njemačke.

Tom je kombinacijom loših poslovnih odluka i rastućih troškova Thyssenkrupp čak deset od proteklih 13 godina poslovao s gubicima. Stoga ne čude stalne promjene na vrhu kompanije. Izvršni direktor Guido Kerkhoff izbačen je s te pozicije nakon što ju je obnašao manje od godinu dana u kojih nije uspio prodati odjele u kompaniji. Istu sudbinu prošao je njegov prethodnik, Heinrich Hiesinger, koji je odstupio s direktorskog mjesta zbog pritiska aktivista.

I dok vila Hügel i dalje sjaji zbog svoje glamurozne prošlosti te se u njoj održavaju razne ceremonije i klasični koncerti, realnost je stigla u Thyssenkruppovo sjedište udaljeno 20 minuta vožnje. Tamo pak radnici nekad najveće njemačke kompanije moraju dva puta razmisliti prije nego što od tajnice u tvrtki zatraže kemijsku i bilježnicu.

A picture shows the Villa Huegel, the former residence of the Krupp family in Essen, Germany, February 15, 2019. Picture taken February 15, 2019. REUTERS/Christoph Steitz - RC169E186D80
Christoph Steitz / REUTERS

Vila Hügel, bivši dom obitelji Krupp u Essenu, Njemačka