Predstavljajući Studiju prihvatnih kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije stručnjaci Instituta za turizam kao jedan od gorućih problema u ovoj županiji istaknuli su izuzetno loše riješen, ili katastrofalno riješen, problem zbrinjavanja otpada. Naznačeno je da je neophodno završiti sve započete projekte kako bi se rješavanjem uskih grla u prometu i komunalnoj infrastrukturi stvorili potencijali za rast i razvoj turizma u sezoni. Naravno, zbrinjavanje otpada neophodno je i zbog lokalnog stanovništva.
Ovih dana dosta se govori o problemu prometnih gužvi, međutim, o problemima otpada i opskrbe energijom koji su jednako, ako ne i više, prisutni vrlo se malo govori. Radovi na splitskom odlagalištu otpada Karepovcu nastavljaju se na jesen, kada će se javnost ponovno senzibilizirati za taj problem. Međutim, Karepovac ima određene kapacitete koji će biti popunjeni jer se svakodnevno dovozi otpad. Ono što je nametnuto kao trajnije rješenje u Sustavu gospodarenja otpadom jest izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Projekt se provodi petnaestak godina i trebao je biti davno dovršen, a, prema posljednjim informacijama, neće početi s radom prije 2022. godine. Dio upućenih u tu problematiku se s razlogom pribojava da može doći do situaciju da Karepovac više ne može primati otpad a da Centar za gospodarenje otpadom ne bude dovršen. U toj situaciji mogu nastati ozbiljni problemi, a pogotovo u turističkoj sezoni.
Za probleme nisu krivi turisti
Zanimljivo je da su stručnjaci za turizam istaknuli da za ove probleme nisu krivi turisti, nego da su oni samo vidljiviji u turističkoj sezoni. Ono što možda zbunjuje jest činjenica da još nema ni javnih nabava, a još manje radova na Centru za gospodarenje otpadom. Nema nikakvih informacija ni od tijela EU o tijeku projekta, odnosno nema objavljenih novih informacija vezanih za odvijanje projekta od prosinca 2016. godine. Na stranici Strukturni fondovi još nema nikakve informacije o natječajima, a niti da je potvrđen projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Tek se zna da će uskoro biti raspisani neki natječaji.
Odlagalište otpada Karepovac
Sudeći po evidenciji javne nabave, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Lećevica neće početi u nekom bliskom roku. Zato se i stanovništvo opravdano pribojava da će se popuniti kapaciteti Karepovca, u koji se svakodnevno odlaže otpad prije izgradnje Centra za zbrinjavanje otpada u Lećevici.
Splitski gradski vijećnik koji najsustavnije prati ovu problematiku Ante Čikotić, inače nekadašnji državni tajnik, kaže da je gospodarenje otpadom u Splitu kritična točka koja ograničava rast i razvoj te umanjuje kvalitetu života građana i gostiju.
Napuljski scenarij
“Nedostatak održivog sustava i ulaganja u ekološki sustav rezultirao je da se svaki dan više od 600 kubičnih metara mjesnog otpada dovozi na Karepovac. Takvim tempom zatrpat ćemo Karepovac za tri do četiri godine. Lećevica, očito, neće biti realizirana prije 2022. Predstoji nam crni scenarij Napulja i potvrda europske prijestolnice smeća. Iako se već 15 godina govori da se radi na tom projektu uz veliki potrošeni novac, i dalje nema najave natječaja, a kamoli bagera. Opravdanja više nema. Građani Splita i županije nemaju strpljenja više čekati. Potrebno je napraviti sve da se ekološki sustav uspostavi. Potrebne su nam lokacije za kompostanu, odlagalište građevinskog otpada i uspostava individualne odgovornosti jer građani žele odvajati, ali nema ni sustava ni Lećevice. U kratkom vremenu ćemo saznati jesu li u županiji sposobni organizirati transparentne natječaje i riješiti kritični problem ili će se, na žalost građana, dogoditi slom lažnog proroštva i debakl“, kaže Čikotić te napominje kako je, osim projekta Centra za gospodarenje otpadom i kompostane, veliki problem i to što Splitsko-dalmatinska županija nema ni mjesto gdje bi se odlagao građevinski otpad.
Iz tvrtke Regionalni centar čistog okoliša, koja vodi projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom, napominju da su u skladu sa zakonskom procedurom završena savjetovanja s gospodarskim subjektima te otkrivaju da će tijekom kolovoza biti objavljeni javni natječaji za nabavu usluga tehničke pomoći i upravljanja projektom, stručnog nadzora gradnje Centra za gospodarenje otpadom, vođenja odnosa s javnošću u području informiranja, komunikacije i vidljivosti projekta te izrade glavnih projekata za šest pretovarnih stanica.
Početak rada novog odlagališta 2022.
“U rujnu ćemo objaviti i prethodno savjetovanje za radove na gradnji Centra za gospodarenje otpadom, nakon čega slijedi objava natječaja za izvođače radova. Rok za dovršetak izgradnje Centra i pretovarnih stanica će biti konkretiziran tek prilikom sklapanja ugovora o radovima. Prema vremenskom planu, početak gradnje Centra za gospodarenje otpadom očekuje se u proljeće 2020. godine, a početak rada početkom 2022. godine“, objašnjava Vlatka Lucijanić-Justić, privremena upraviteljica tvrtke Regionalni centar čistog okoliša.
Odlagalište otpada Karepovac
Regionalni centar čistog okoliša, kaže upraviteljica, obavio je sve pripreme za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i šest pretovarnih stanica na području Splitsko-dalmatinske županije. “Obiman i mukotrpan posao izrade dokumentacije, koji je nailazio na niz nepredviđenih prepreka i otezanja, podrazumijeva izradu opsežne studijske i projektno-tehničke dokumentacije kao osnove za pokretanje upravnih postupaka za ishođenje potrebnih dozvola. Do sada je izrađeno više od 80 dokumenata i provedeno 57 administrativnih postupaka. Bez izrade sve te dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola ne bi bilo moguće ishoditi sve potrebne lokacijske i građevinske dozvole, a samim tim gradnja centra i pretovarnih stanica ne bi bila moguća. U pripremi ovoga projekta sudjeluju brojni dionici s raznim nadležnostima i, da bi projekt došao do ove faze, bila je potrebna dobra priprema, izvedba i koordinacija svih aktivnosti i dionika“, pojašnjava Vlatka Lucijanić-Justić.
Novi centar
Izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama i šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Starom Gradu na Hvaru, Gornjem Humcu u Općini Pučišća na otoku Braču i Gradu Visu na otoku Visu uspostavit će se, objašnjava, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te će zauvijek će biti zatvoreno poglavlje neuređenog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko dalmatinskoj županiji u kojemu korisne sirovine završavaju na neusklađenim odlagalištima umjesto u reciklaži i kružnom gospodarstvu, a 15 neusklađenih odlagališta, od kojih su najveći Karepovac u Splitu i Mojanka u Sinju, izravno negativno utječu na okoliš i ljudsko zdravlje.
“Centar svojim prostorom neće zamijeniti današnja odlagališta u smislu odlaganja neobrađenog otpada, upravo suprotno, jednom dijelu otpada će uvođenjem naprednih metoda obrade otpada biti vraćena ekonomska vrijednost, a drugom dijelu neutraliziran nepovoljan utjecaj na okoliš. Dakle, Centar za gospodarenje otpadom čine moderna postrojenja za obradu otpada, a ne neki novi Karepovac. U Centru će se nalaziti niz postrojenja namijenjenih obradi otpada, što je jedan od najvećih doprinosa razvoju sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, jer će se iz dopremljenog miješanog komunalnog otpada mehaničkom obradom, sortiranjem, izdvajati sirovine pogodne za materijalnu oporabu, u što spadaju razne vrste plastike, papir, metali, staklo..., te energetsku oporabu, a biorazgradiva komponenta će se biološki stabilizirati, čime će se na minimum smanjiti ili potpuno eliminirati negativan utjecaj otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Centar će za pokrivanje dijela svojih energetskih potreba koristiti obnovljivi izvor sunčeve energije, za potrebe vodoopskrbe kišnicu i pročišćenu otpadnu vodu. Bit će tu i drugih aktivnosti gospodarenja otpadom, ali je najbitnije to da će se sve aktivnosti u Centru odvijati u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša kakve vladaju na području cijele Europske unije i sadržane su u rješenjima i dozvolama nadležnih ministarstava“, kaže privremena upraviteljica.
Odlagalište otpada Karepovac
Projekt od 72 milijuna eura
Projekt Centra za gospodarenje otpadom ukupne je investicijske vrijednosti 72 milijuna eura. Njega Splitsko-dalmatinska županija sredstvima iz vlastitog proračuna sufinancira u visini 10 posto, dok će se za ostatak koristiti i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Europske unije. Prikladnost projekta za dobivanje odobrenja za sufinanciranje izgradnje, kako nam objašnjava Vlatka Lucijanić-Justić, provjeravaju sve nadležne instance: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te ugovorni predstavnici Europske komisije, konzultanti partnerstva za tehničku pomoć u okviru kojeg djeluju tri partnera: Europska komisija, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj. U okviru ovog instrumenta zemlje korisnice dobivaju neovisan savjet koji im služi kao pomoć u pripremi visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz dva strukturna i investicijska fonda EU: Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.
“Objava javnih natječaja tek slijedi pa će te informacije biti objavljene na svim mjestima na kojima je to predviđeno. Projekt je u cijelosti pripremljen u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te predstavnicima Europske komisije, a odobrenje projekta očekuje se u rujnu ove godine. U ovom se trenutku upravo odigrava posljednje čitanje projektne dokumentacije od strane navedenih institucija, s čijim je uputama dokument i konačno oblikovan. Nakon toga očekujemo prihvaćanje projekta za sufinanciranje sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. O tom stvarno velikom događaju javnost će biti odmah obaviještena. Ranije je rečeno da projekt sada ulazi u fazu provedbe kojom će osigurati sklapanje ugovora o radovima, uslugama i isporuci opreme. Da je postupak javne nabave započeo provedbom prethodnih savjetovanja za navedene predmete nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, vidljivo je na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave. Odobrenje projekta, što znači sredstava za sufinanciranje projekta, očekuje se u rujnu ove godine. Rok za dovršetak izgradnje Centra i pretovarnih stanica će biti konkretiziran tek prilikom sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za njegovu izgradnju, pa za sada nije bilo potrebe za zahtijevanjem produženja roka“, otkriva Vlatka Lucijanić-Justić.
Prva faza sanacije Karepovca
Na odlagalištu Karepovac, kako nam objašnjava naša sugovornica, provodi se prva faza sanacije, a ona uključuje i relociranje jednog dijela odloženog otpada na dio odlagališta koji je u sanaciji.
Odlagalište otpada Karepovac
“To će omogućiti oslobađanje prostora za izgradnju kazete uređene u skladu s propisima, a koja je namijenjena odlaganju otpada do otvorenja Centra za gospodarenje otpadom. Republika Hrvatska se, potpisujući Pristupni ugovor s Europskom unijom, obvezala da će uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Jedan dio uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, gradova i općina. One sada, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetiku, pokreću mnogobrojne aktivnosti jer moraju osigurati uvjete za učinkovitu organizaciju odvojenog sakupljanja raznih vrsta otpada na mjestu nastanka, za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje. Odvajanjem otpada na mjestu nastanka s jedne strane će se osigurati čiste sirovine za recikliranje, a s druge strane smanjiti količina miješanog otpada koju treba naknadno obraditi u centru za gospodarenje otpadom“, kaže Vlatka Lucijanić-Justić.
Centri za gospodarenje otpadom, kako nam objašnjava, predstavljaju drugi značajan dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
“Oni predstavljaju građevine za gospodarenje otpadom od državnog značaja, a djelatnost i poslove vezane za centar za gospodarenje otpadom obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne samouprave ili jedinice lokalne samouprave. U našoj županiji to je naša tvrtka. Stratešku važnost projekta Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji prepoznalo je i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u veljači 2018. godine donijevši Odluku o uvrštenju projekta na Listu strateških projekata Republike Hrvatske. Uspostavljeni cjeloviti sustav gospodarenja otpadom neizbježno će donijeti značajan napredak u području gospodarenja otpadom, koji će se očitovati na puno načina“, zaključuje Vlatka Lucijanić-Justić.
Tekst je preuzet iz Globusa