Za više od dvije trećine Hrvata najvažniji kriterij za odabir radnog mjesta su dobri međuljudski odnosi, a tek potom visina plaće i radno vrijeme, pokazuje novo istraživanje portala Moj Posao.
Prema tom istraživanju, čak 69 posto ispitanika u Hrvatskoj kao najvažniji faktor prilikom odabira radnog mjesta navodi dobre međuljudske odnose. Na drugom mjestu je visina plaće, za koju se odlučilo 62 posto ispitanika, a na trećem mjestu radno vrijeme, koje odabire 46 posto ispitanika. Mogućnost učenja i napredovanja tek je na četvrtom mjestu, a za taj se kriterij odlučilo 44 posto ispitanika. Nekad jedan od najvažnijih faktora, sigurnost posla, sada je tek na petom mjestu, a za taj kriterij odlučilo se samo 26 posto ispitanika.
Rezultati istraživanja portala Moj Posao, može se reći, odražavaju promjene koje su se na hrvatskom tržištu rada dogodile posljednjih godina, nakon što su se našim građanima otvorila tržišta rada u drugim članicama EU. Pojednostavljeno rečeno, hrvatski građani, osim veće plaće, sada traže harmonične odnose s kolegama s kojima rade, a sve veći značaj pridaju i ravnoteži poslovnog i privatnog života. Ukratko, kvaliteta radne sredine sada je u prvom planu.
S druge strane, sve manje ljudi strahuje od gubitka radnog mjesta, a to se, po svemu sudeći, može pripisati nedostatku radne snage u nizu djelatnosti, što je opet posljedica masovnog egzodusa hrvatskih radnika prema razvijenijim članicama Unije. Naime, dok je prije sedam godina od gubitka radnog mjesta strahovalo više od polovice hrvatskih građana, sada za svoje radno mjesto strahuje tek svaka peta osoba u Hrvatskoj, ili njih 18 posto, pokazuju podaci istraživanja.
Unatoč tome, većina hrvatskih građana očito je nezadovoljna svojim poslom. U prilog tome govori podatak iz istraživanja po kojem čak 70 posto Hrvata u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Priča, međutim, ima i svoje naličje, pa tako većina nezaposlenih u Hrvatskoj, ili njih 62 posto, traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li u struci ili izvan nje, pokazuje istraživanje portala Moj Posao.
Nedostatak radne snage očito je utjecao i na načine dobivanja posla. Naime, većina hrvatskih ispitanika, njih 54 posto, smatra da su za dobivanje posla sada najvažnija znanja i vještine, a 20 posto ispitanika vjeruje da je ključ u radnom iskustvu. Oko osam posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da je za dobivanje posla važna sreća, a samo šest posto u prvi plan sada stavlja 'vezu'. Zanimljivo je da još manji udio ispitanika, njih samo dva posto, ključnim u pronalasku posla danas smatra stranačku pripadnost, pokazuje istraživanje portala Moj Posao. No, pri pronalasku posla u Hrvatskoj očito puno ne koristi ni stupanj obrazovanja, budući da na taj faktor kao značajan za dobivanje posla ukazuje samo tri posto ispitanika.
Istraživanje je, inače, u Hrvatskoj provedeno na uzorku od preko tisuću ispitanika. No, isto su istraživanje proveli i partnerski portali u zemljama europskog jugoistoka - Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, pa je istraživanjem bilo ukupno obuhvaćeno oko 4000 ispitanika. Rezultati za zemlje regije ponešto se razlikuju od onih u Hrvatskoj, a glavni razlog vjerojatno se može tražiti u činjenici da one još nisu u EU pa ni njihovim radnicima nisu otvorena tržišta rada članica Unije.
Tako su, primjerice, dobri međuljudski odnosi na poslu važniji radnicima iz Hrvatske, nego onima iz Srbije, BiH ili Sjeverne Makedonije: u tim zemljama dobre međuljudske odnose kao kriterij pri odabiru radnog mjesta navodi 65 posto ispitanika iz Srbije, 64 posto iz BiH i 57 posto iz Sjeverne Makedonije. U tim je zemljama i manji udio onih koji u narednih 12 mjeseci planira promijeniti posao - takvih je u Srbiji 67 posto, a u BiH i Sjevernoj Makedoniji po 62 posto. To znači, ističu na portalu Moj Posao, da su Hrvati otvoreniji za promjenu posla u odnosu na ispitanike iz regije.
U BiH i Srbiji vlada i veći strah od gubitka radnog mjesta nego u Hrvatskoj. Naime, od otkaza u BiH strahuje 26 posto zaposlenih, a u Srbiji 24 posto. S druge strane, gubitka posla najmanje se plaše Makedonci, budući da samo 16 posto njih strahuje od otkaza.