Hrvatski gospodarstvenici koji su prisutni na američkom tržištu traže da Hrvatska konačno potpiše ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, o kojem se već godinama govori, ali bez konkretnih rezultata. Time bi se, ističu, olakšalo i pojednostavilo poslovanje kako hrvatskih tvrtki na tržištu SAD-a, tako i američkih tvrtki u Hrvatskoj.
Među hrvatskim tvrtkama u kojima s nestrpljenjem očekuju sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a je i Končar. Trenutno američko tržište u ukupnim prihodima Končara, kaže nam Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, sudjeluje sa samo četiri do pet posto. No, kada bi se konačno potpisao dugo spominjani ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ukinule vize, udio prihoda koje Končar ostvari na američkom tržištu u ukupnim prihodima kompanije višestruko bi se povećao, uvjeren je naš sugovornik.
Ogromno tržište
- U SAD-u se i danas grade hidroelektrane i trafostanice. To je ogromno i razvijeno tržište, koje nas itekako zanima. No, da bismo mogli nastupiti na njemu, prethodno u SAD-u moramo otvoriti tvrtku, ističe Bago. Problem im je, dodaje, i vizni režim, jer hrvatskim državljanima treba viza za ulazak u SAD. To opet predstavlja problem ako netko od radnika mora u kratkom roku doći u SAD: sada ne može jednostavno kupiti kartu i sjesti u zrakoplov, već prethodno mora izvaditi vizu.
Stoga čelni čovjek Končara smatra da rješenje leži upravo u sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i ukidanju američkih viza za Hrvate. To bi, ocjenjuje Bago, udio prihoda koji se ostvare na američkom tržištu u ukupnim prihodima Končara moglo povećati dva do tri puta: - U svakom slučaju, znatno bi pomoglo našem poslovanju na ogromnom tržištu kakvo je američko, poručuje Bago.
I u Nanobitu, hrvatskoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom mobilnih aplikacija i igara, kažu da bi im sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja znatno pomoglo u poslovanju. Naime, Nanobitu je upravo SAD najvažnije tržište: od ukupno 155 milijuna kuna prihoda, koliko je Nanobit ostvario lani, oko 70 posto ih se ostvari u SAD-u. No, put do dolara nije lak i ostvaruje se zaobilazno, preko Mađarske.
- Nepostojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je administrativna barijera zbog koje neke transakcije obavljamo kroz mađarsko društvo. Radi se, konkretno, o transakcijama koje uključuju intelektualna prava, poput angažmana pisaca i izdavača za izdavanje naših proizvoda, kaže Alan Sumina, suvlasnik i direktor Nanobita.
Razlog zbog kojeg Nanobit s američkim tržištem posluje preko tvrtke u Mađarskoj je taj što naš sjeverni susjed, za razliku od nas, ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Štoviše, prema novoj analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja se bavi upravo problematikom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, s posebnim osvrtom na SAD, Hrvatska je jedina članica EU koja nema sklopljen takav sporazum s Washingtonom.
Stvari se dodatno kompliciraju znamo li da su pripreme za sklapanje takvog ugovora počele još davne 1995. godine. Danas, 24 godine kasnije, Hrvatska i SAD još nemaju potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a ako je suditi po dosadašnjoj praksi, ni ukidanje viza baš nije nadohvat ruke. U svakom slučaju, zaključuje se u analizi HGK, ostati jedina članica EU koja nema takav ugovor sa SAD-om loša je vijest za Hrvatsku, a znači i lošije uvjete poslovanja sa SAD-om u usporedbi s ostalim članicama Unije.
Toga su svjesni i u Američkoj trgovinskoj komori u Hrvatskom (AmCham), iz koje također apeliraju na što skorije sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a.
Nepovoljan položaj
“Nepostojanje ovakvog ugovora, među ostalim, smanjuje transparentnost poslovanja, stavlja znatno porezno i administrativno opterećenje na poduzeća iz Hrvatske koja žele poslovati u SAD-u, i obrnuto, te otežava i time umanjuje opseg gospodarske razmjene između dviju država. Također, izostanak ovakvog ugovora Hrvatsku izravno stavlja u nepovoljniji položaj spram ostalih članica EU, koje takve ugovore imaju”, stoji u odgovoru AmChama na naš upit.
Dodaju kako je AmCham o sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a razgovarao s Američkom trgovinskom komorom, krovnom organizacijom AmChama, koja se u SAD-u aktivno zalaže za sklapanje takvih ugovora te dodaju da će o tome ponovno razgovarati u svibnju u Washingtonu. I američki veleposlanik Robert Kohorst vrlo je angažiran na ovom pitanju, dodaju u AmChamu.
U analizi HGK pozivaju se i na analizu AmChama što bi sklapanje takvog sporazuma donijelo hrvatskoj tvrtki u stopostotnom vlasništvu. Takva tvrtka, upozorava se u analizi, mora platiti 18 posto poreza na dobit u Hrvatskoj, kao i porez na kamate, naknade i dividende, tako da je ukupan iznos kamata, naknada i dividendi uplaćen američkom vlasniku osjetno manji nego što bi bio da je sporazum potpisan. Isto vrijedi i za poslovanje hrvatskih tvrtki u SAD-u, čije je poslovanje, zbog nepostojanja ugovora skuplje i nekonkurentno u odnosu na tvrtke iz zemalja koje imaju takav sporazum s Washingtonom.
U analizi koju je, pak, izradio AmCham, ističe se da bi sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potaklo kako američka ulaganja u Hrvatsku, tako i hrvatska ulaganja u SAD. Nadalje, dodaju, potpisivanje takvog ugovora bio bi potvrda da se između Zagreba i Washingtona njeguju prijateljski i partnerski odnosi, kao i da SAD jednako tretira sve članice EU. Takav bi ugovor pridonio i transparentnosti poslovanja, te bi administrativno i financijski rasteretio poslovanje, potakao trgovinske i investicijske veze i prijenos znanja.
Ovdje valja naglasiti kako su vremena kada je SAD bio najveći ulagač u Hrvatsku davno prošla. Hrvatska je u međuvremenu pristupila EU i politički i ekonomski se okrenula Bruxellesu. To je za sobom povukao i dominaciju EU u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom, ali i u stranim ulaganjima.
Jaki igrači
Ipak, Amerikanci nisu baš zanemariv igrač u Hrvatskoj. Tako su, prema podacima HNB-a, ukupna američka ulaganja u hrvatsko gospodarstvo od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila 117,7 milijuna eura, što je, međutim, samo mali dio ukupnih stranih ulaganja koje je Hrvatska u istom razdoblju privukla, a koja iznose 33,57 milijardi eura. S druge strane, od ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo, koja su u istom razdoblju iznosila 6,53 milijardi eura, na hrvatska ulaganja u SAD otpada 48 milijuna eura.
Prema podacima DZS-a, od ukupnog hrvatskog izvoza u prvih 11 mjeseci 2018., koji je iznosio oko 13,4 milijardi eura, na izvoz u SAD otpadalo je 318,4 milijuna eura. S druge strane, od ukupnog hrvatskog robnog uvoza u istom razdoblju od 21,9 milijardi eura, uvoz iz SAD-a bio je 164,7 milijuna eura.