Dok smo se već priviknuli na žalosnu sliku prašnjavih površina i razbijenog asfalta na bivšem parkiralištu nad usjekom pruge na Manušu, u međuvremenu se vodi pravna bitka oko novčanih potraživanja koja dostižu vrtoglave vrijednosti, piše Slobodna Dalmacija.
U tijeku je predstečajni postupak nad nesuđenim investitorom, tvrtkom "Centar Brač", a brojni vjerovnici, njih više od 120, iskazali su svoja potraživanja koja su dosegla vrijednost od preko 500 milijuna kuna. U jednom trenutku su priznata potraživanja premašivala iznos od 367 milijuna kuna, dok su osporene tražbine iznosile 161 milijun kuna.
Kako je moguće da jedna firma za koju do jučer nitko nije čuo, a osnovana je radi izgradnje nesuđenog poslovno garažnog centra "Small Mall" nakupi više od pola milijarde kuna dugova a da se radovi nisu pošteno i zahuktali? Izgleda da se, kako piše Slobodna Dalmacija, "Centar Brač" zaduživao gdje je stigao, a malo plaćao.
Dapače, najveći dug su napravili tako što su bili paravan Ivici Todoriću kao vjerojatno ključnom ulagaču. Zato "Agrokor" u postupku traži 307 milijuna kuna, ali je Martin Lukin, predstečajni povjerenik, priznao tom koncernu tražbinu u iznosu od 264 milijuna kuna, odnosno osporio im je 15 posto ukupnih potraživanja. "Agrokor" je zbog toga uložio žalbu Visokom trgovačkom sudu.
Investitorska tvrtka trebala je počistiti sve dugove bivših vlasnika ovog zlosretnog projekta, odnosno "Adut nekretnina". To bi značilo da moraju isplatiti Credo Banku u stečaju koja je dijelom propala i zbog skandala s prelijevanjem novca u fiktivnu izgradnju prethodnog projekta na istoj splitskoj lokaciji. Međutim, novčarska kuća traži još 3,7 milijuna kuna.
Nova Ljubljanska banka potražuje 51 milijun kuna, a Banka Splitsko-dalmatinska u stečaju oko 10 milijuna. “Hrvatske vode” traže 9,7 milijuna kuna. "Centar Brač" ostao je dužan izvođačima, pa tako zagrebačka "Tehnika" traži 1,7 milijuna, a projektanti i inženjeri još oko 660.000 kuna.
No, među stotinu i nešto vjerovnika nalaze se i "Vodovod i kanalizacija", "Cestar", "Čistoća", "Guliver", HEP, Gradska plinara Zagreb, "HŽ infrastruktura", "Hrvatski telekom", "Hrvatske šume"... Gotovo da nema poznatije tvrtke koje nema na tom popisu.
Bivši šef "Centra Brač" Siniša Škaro, koji je to prestao biti nakon odsluženja zatvorske kazne zbog gospodarskog kriminala, ostao je dužan Erste banci, pa ta financijska institucija traži naplatu, među ostalim, za nepodmireno "peglanje" kartice. Tako iz njihova potraživanja prijavljenog Trgovačkom sudu u Zagrebu, gdje "Centar Brač" ima prijavljeno sjedište, vidimo gdje je sve Škaro putovao, jeo, pio, natočio gorivo i prespavao na račun banke.
No, isti nekadašnji čelnik posrnule tvrtke, čiji sin Josip odnedavno vodi ovu obiteljsku firmu koja osporava tražbine brojnih vjerovnika, traži da se njemu osobno prizna potraživanje "teško" 33 milijuna kuna. Također, za svoju firmu "Mediteran trgovina" Siniša Škaro potražuje 7 milijuna kuna. "Aquarius Zagreb" vlasnice Vedrane Škaro potražuje 200.000 kuna od "Centra Brač". Čak i "Avema nekretnine" koju vodi Nera Škaro traži 909 kuna za sebe.
Ali, zato Škarini ne bi dali ništa poznatoj estradnoj zvijezdi Jeleni Rozgi. Naime, ta pjevačica potražuje od investitora zasad neostvarenog projekta 412.560 kuna, jer je još 1998. uplatila za poslovni prostor u nesuđenom "Centru Bonačić Mediteran".
Lokal je trebao zauzimati 22 četvorna metra, a vrijednost mu je tada bila procijenjena na 99.000 njemačkih maraka. No, prema Slobodnoj Dalmaciji, iz "Centra Brač" ne priznaju Rozgino potraživanje.
Tvrtka u predstečajnom postupku ne priznaje ni tražbinu Grada Splita od 12,6 milijuna kuna. "Centar Brač" je to odbio navodeći kako se radi o dugovima "Adut nekretnina", a da se njima trebalo umanjiti komunalne dugove prema ugovoru s lokalnom vlašću koju je predvodio tadašnji poteštat Ivo Baldasar, čak su u očitovanju sudu napisali da bi prema onom što je plaćeno oni mogli tužiti Banovinu zbog - neosnovanog bogaćenja?!
Iz Grada nam nisu poslali odgovor hoće li se žaliti. U pisarnici Visokog trgovačkog suda rekli su nam kako nisu zaprimili žalbu splitske vlasti kojem je priznato samo 600.000 kuna. Zanimljivo je da se Grad koji ima puno nenaplaćenih potraživanja nije žalio.
'Trgovačka investicija postala je neisplativa'
- Osnovni problem je što je projekt "Small Mall" postao neisplativ, Split ne može imati toliko trgovačkih centara, oni sami sebi konkuriraju. Grad treba prodati lokaciju zainteresiranom investitoru, a prije toga povući pravo građenja koje ima "Centar Brač", ova trakavica može trajati deset godina i neće se znati što je u čijoj nadležnosti, kao vepar na Marjanu - smatra Matko Petričević, predstavnik kupaca poslovnih prostora.