Dok pojedine članice EU-a bilježe rast investicija u odnosu na pretkrizno razdoblje, Hrvatska i dalje ima znatno nižu razinu ulaganja nego prije krize, otkriva najnovija analiza euro-statističara.
Naime, uoči krize, 2007. godine, investicije su u hrvatskom gospodarstvu dosezale udio od 26,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je deset godina kasnije, 2017. godine, njihov udio u BDP-u bio manji od 20 posto, te je iznosio 19,9 posto. Po tome, Hrvatska je ispod prosjeka EU, iako samo neznatno, te spada u donji dio EU-kluba. No, po veličini pada udjela investicija u nacionalnom gospodarstvu prije i poslije krize, spadamo među članice s najvećim smanjenjem investicija u Uniji. Ovdje vrijedi naglasiti kako se pod pojmom investicija podrazumijevaju kako one privatne, tako i javne. Isto tako, u investicije ulaze kako domaća, tako i strana ulaganja.
- Pad udjela investicija u hrvatskom BDP-u posljedica je promjene strukture ulaganja. Prije krize kod nas su dominirale javne investicije, posebno ulaganja države u autoceste, željeznice, komunalnu infrastrukturu i sportske objekte. Toga, međutim, sada više ni približno nema toliko jer se država više ne može zaduživati, a vlastitog novca nema dovoljno. Sada je, dakle, naglasak na ulaganjima privatnog sektora, no problem je što ni on nema dovoljno novca za investicije, a nama nedostaje i infrastruktura poput private equity fondova, koja bi potakla investicije privatnog sektora. Osim privatnog sektora, kod nas su sada izražene i investicije lokalnih vlasti, koje se velikim dijelom financiraju iz fondova EU - objašnjava Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Kriza u Agrokoru
Na pad investicija u hrvatskom gospodarstvu, dodaje Novotny, utjecala je i kriza u Agrokoru. Naime, Agrokor je prije nego što je zapeo u slijepoj ulici godišnje u prosjeku ulagao desetak milijardi kuna. Iako te investicije nisu išle samo u hrvatsko gospodarstvo, nego i u gospodarstva drugih zemalja u regiji, većina toga ipak je ostajala unutar hrvatskih granica.
Posljedice smanjenja investicija u Hrvatskoj bit će, naglašava Novotny, velike. Osim što će to značiti manje novih radnih mjesta i sporiji rast plaća, nastavit će se i odljev ljudskoga kapitala. Sve će se to odraziti i na sporiji gospodarski rast zemlje.
- Procjene govore da bi investicije u Hrvatskoj u ovoj godini mogle rasti pet do šest posto. To će biti rezultat komunalnih investicija, potpomognutih novcem iz fondova EU, zatim, gradnje Pelješkog mosta i određenih ulaganja privatnog sektora, posebno u turizmu. No, istodobno, u Sloveniji investicije sada rastu znatno brže, po stopama od 10 do 12 posto godišnje, i tamo uglavnom kao posljedica ulaganja privatnog sektora. Zbog toga, slovenska poduzeća povećavaju produktivnost, a i plaće im više rastu - upozorava Novotny.
Veći pad u Latviji i Grčkoj
Inače, najveći pad investicija u odnosu na pretkrizno razdoblje u EU, pokazuju podaci Eurostata, imaju Latvija i Grčka. Veći pad od nas u istom razdoblju imale su i Estonija, Rumunjska, Španjolska, Slovenija, Litva i Bugarska. S druge strane, veću razinu investicija lani su, u odnosu na 2007. godinu, imale Švedska, Austrija i Njemačka, te Belgija.
Ukupna vrijednost investicija u EU lani je iznosila 3.100 milijardi eura, ili 20,1 posto BDP-a. Prije krize, 2007. godine, udio investicija u gospodarstvu EU iznosio je 22,4 posto. Otprilike polovina investicijskog kolača Unije odnosi se na građevinarstvo, nakon čega slijede ulaganja u strojeve i opremu, kao i u intelektualno vlasništvo.
Gledano po članicama, lani je najveći udio investicija u BDP-u imala Češka, čak 25,2 posto. Slijede Švedska, Estonija, Austrija i Irska. Najmanji udio investicija u BDP-u u 2017. je imala Grčka, samo 12,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.