Ambiciozni projekt

Investicija vrijedna gotovo sto milijuna kuna: Nova turistička atrakcija u Zagrebu

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

29.1.2019. u 8:33

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

29.1.2019. u 8:33

Zagreb, 201218. Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova ul. 1.
Tatjana Vlahovic, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Zagreb. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Zagreb

Novi Hrvatski prirodoslovni muzej bit će dovršen 2022. godine. Ove godine dobivena je građevinska dozvola, a cilj je da novoobnovljeni i dograđeni muzej pridonese jačanju turističke prepoznatljivosti Zagreba kao atraktivne destinacije. Novi Hrvatski prirodoslovni muzej trebao bi to omogućiti tako da turiste upoznaje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom. Projekt, odnosno investicija, vrijedna je oko 96,5 milijuna kuna. Izrada projektne dokumentacije stajala je oko 4,7 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Projekt bi trebao završiti 2022. godine, kad će građani i posjetitelji Zagreba imati jednaku priliku, kao i u drugim europskim glavnim gradovima, uživati u suvremenoj interpretaciji novog postava i sadržaja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

“Kako su muzeji ustanove od općeg javnog interesa, nemoguće je očekivati da budu ekonomski potpuno samostalni, odnosno da se financiraju isključivo iz zarade. Međutim, moguće je, a takav je i trend u svijetu, da muzeji strateški pristupaju komunikaciji korištenjem alata odnosa s javnošću i marketinga. Hrvatski prirodoslovni muzej razvija se u smjeru samoodrživosti, a to zahtijeva slojevitu i promišljenu komunikaciju. Mi smo se opredijelili za korištenje programskog i institucionalnog pristupa komunikacijama. Programskim pristupom usmjeravamo se na komunikaciju kojoj je cilj povećanje broja posjetitelja, a institucionalnim pristupom jačamo prepoznatljivost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja kao institucije”, napominje Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.

Dnevni prihvatni kapaciteti muzeja, prema riječima ravnateljice, bit će višestruko povećani, ponajviše zbog nesmetane kružne komunikacije kroz muzej te pomoću mostova koji će povezivati prvi i drugi kat i tako omogućiti sagledavanje eksponata u atriju muzeja iz drukčije perspektive.

“Uvjereni smo da oblikovanjem dodatnih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja dajemo doprinos kulturnom turizmu, čime posredno pridonosimo razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebu. Razvojem znanstvene djelatnosti povećat ćemo i broj istraživačkih projekata za potrebe razvoja gospodarskog sektora te im pomoći u realizaciji infrastrukturnih projekata”, kaže ravnateljica.

Povećanjem broja projekata namjeravaju osigurati i veće prihode iz gospodarske djelatnosti, što je isto jedan od načina kojim, prema riječima Tatjane Vlahović, žele osigurati financijsku održivost.

“Interes stanovnika Hrvatske namjeravamo potaknuti novim atraktivnim postavom, povremenim izložbama i ostalim aktivnostima poput DNA-radionica – CSI HPM: Zločin u kokošinjcu – koje su se pokazale vrlo atraktivne za posjetitelje jer u njima mogu aktivno sudjelovati. U njima se koristimo fundusom Muzeja i kreativnošću naših zaposlenika koja se pokazala neiscrpnim vrelom novih ideja i pristupa. I dalje namjeravamo organizirati izlete uz stručno vodstvo na važne geološke i biološke lokacije u Hrvatskoj“, objašnjava ravnateljica.

Muzej, kako kaže Tatjana Vlahović, može biti motiv dolaska na neku destinaciju. “To može biti i novi Hrvatski prirodoslovni muzej. Obnovljena Palača Amadeo i novi, jedinstveni sadržaj omogućuju potpuno novu dimenziju prezentacije sadržaja i dodatnu kulturnu, ekonomsku i turističku vrijednost na Gornjem gradu. Svi ovi sadržaji pružit će posjetiteljima jedinstveni doživljaj i emociju zbog kojih će željeti doživljeno iskustvo, nova znanja i spoznaje o prirodoslovlju podijeliti i preporučiti svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima. To je ujedno i način za jačanje imidža Zagreba kao još atraktivnije turističke destinacije u kojoj novi Hrvatski prirodoslovni muzej omogućuje upoznavanje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom. Hrvatski prirodoslovni muzej može biti motiv posjeta Zagrebu i zbog geoturizma. U strogom smislu riječi, geoturizam u Hrvatskoj gotovo uopće ne postoji, iako mu je razvojna perspektiva razmjerno dobra. Ova još nedovoljno iskorištena niša može se upotrijebiti za aktivno promicanje geologije, zaštitu hrvatske geološke baštine, istraživanje i popularizaciju geoloških lokaliteta u Hrvatskoj, kao i za edukaciju posjetitelja. S obzirom na svoje ključne kompetencije Hrvatski prirodoslovni muzej može samostalno organizirati posjete određenim geolokacijama u Hrvatskoj uz stručno vodstvo i tako znatno pridonijeti popularizaciji geologije među domaćim i stranim posjetiteljima koji pokazuju interes za ovaj način konzumiranja prirodne i kulturne baštine”, pojašnjava Tatjana Vlahović.

Dakle, projekt osim obnovljene i revitalizirane palače Amadeo, važne povijesne građevine grada Zagreba, donosi i nove sadržaje koji će omogućiti posjetiteljima putovanje kroz vrijeme prolaskom kroz stalni postav, ulazak u dvije vremenske kapsule odnosno memorijalne sobe, a posjetitelji će imati priliku vidjeti i laserski prikaz molekule DNK i velike eksponate poput replike dinosaura, kosture kita i zagrebačkog kita te model dupina.

“Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.

 

Bit će otvoren i Muzej na otvorenom - Prirodoslovna staza Tuškanac kao i novi ulaz u Muzej iz Tuškanca. Predviđeno je i otvaranje muzejskog ugostiteljskog objekta i suvenirnice. Zaposlit će se i 12 novih radnika. “Akreditirani laboratoriji opremljeni najnovijim tehnologijama bit će na raspolaganju zainteresiranima, a kako bi od obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neposrednu koristi imali gospodarski subjekti, znanstvena i akademska zajednica. To će omogućiti transfer znanja i novih tehnologija kroz aktivnu suradnju na znanstvenim projektima.

Svi ovi sadržaji kako pojašnjava ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, pružit će posjetiteljima jedinstveni doživljaj i emociju zbog kojeg će željeti doživljeno iskustvo, nova znanja i spoznaje o prirodoslovlju podijeliti i preporučiti svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima. To je ujedno i način za jačanje imidža Zagreba kao još atraktivnije turističke destinacije u kojoj novi Hrvatski prirodoslovni muzej omogućuje upoznavanje s dugogodišnjom hrvatskom prirodoslovnom tradicijom i nacionalnom kulturom”, pojašnjava Tatjana Vlahović.

U novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju bit će izloženi brojni predmeti iz prirode tako da posjetitelji pobliže upoznaju procese koji definiraju određene sastavnice prirode kao što su kamen, voda, biljke i životinje, prirodoslovnu raznolikost, raznolikost minerala, stijena, fosila, biljaka i životinja te metode istraživanja biološke i geološke raznolikosti. Dočarat ćemo im i osjećaj putovanja kroz vrijeme, a moći će uživati i u dvije vremenske kapsule, restauriranim memorijalnim sobama velikana prirodoslovlja: prvog ravnatelja muzeja Spiridiona Brusine i znamenitog Dragutina Gorjanovića-Krambergera.

Suština projekta je da će se postav nadopuniti s dodatnih 2 600 metara četvornih, stalnog postava i da se sve to predstavi pomoću korištenja suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme. Tako će se u novom stalnom postavu izlagati reprezentativni predmeti iz brojnih zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim za određenu tematsku cjelinu. Svaka tematska cjelina je koncipirana tako da ima nekoliko interpretacijskih razina pa posjetitelj može odabrati koju će razinu pratiti, bilo kroz postav, bilo kroz određene teme. Novi izložbeni postav bit će uklopljen u postojeće tkivo Palače Amadeo, pri čemu će se poštivati njena izvorna konstrukcija i pročelja. U skladu sa smjernicama konzervatora, zadržat će se i postojeća povijesna drvena stolarija vrata i prozora s povijesnom bravarijom i okovima.

Prizemlje novog Hrvatskoj prirodoslovnog muzeja bit će namijenjeno edukacijskim radionicama za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. “Cilj nam je potaknuti njihovu znatiželju o prirodoslovnom svijetu. U prizemlju će biti smješteni i interaktivni laboratoriji koji će biti otvoreni akademskoj zajednici i svim korisnicima muzeja, novi zatvoreni atrij u kojem će biti smješteni veliki eksponati kao što su replika dinosaura, kostur kita, kostur zagrebačkog kita i model dupina. Ovaj će prostor biti zaokružen muzejskom kafeterijom i suvenirnicom, a u njemu će se odvijati i povremeni scenski nastupi. Uredit ćemo i novi pristup Hrvatskom prirodoslovnom muzeju kroz park šumu Tuškanac, kojim se povezuje Donji i Gornji Grad. U park šumi Tuškanac prezentirat će se razni botanički sadržaji, a na samom početku Dubravkinog puta postavit ćemo repliku dinosaura roda Iguanodon, kao svojevrsnu atraktivnu pozivnicu posjetiteljima da se upuste u avanturu otkrivanja prirodoslovnog svijeta. Posebno nas veseli što će i Palača Amedeo i cijeli postav u potpunosti biti prilagođeni za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću”, pojašnjava Tatjana Vlahović.

Sastavni dio projekta je i novi komunikacijski pristup u izgradnji prepoznatljivosti novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji se temelji na jedinstvenom fundusu s više od dva milijuna predmeta, popularizaciji prirodoslovlja i promicanju prirodoslovne pismenosti koja je izuzetno važna za bolje razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst. “Jedan od najvažnijih komunikacijskih kanala bit će nam nova višejezična internetska stranica pomoću koje ćemo komunicirati s različitim segmentima posjetitelja. Predvidjeli smo i mogućnost kupovanja ulaznica i suvenira online, kao i različite servisne informacije, poput jednostavnih uputa kako doći do Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gdje parkirati.... Planiramo stranicu učiniti životnom tako što ćemo omogućiti objavu svjedočanstava posjetitelja u obliku fotografija, video isječaka i dojmova. Gotovo podjednako važni komunikacijski kanali bit će nam i društvene mreže te Instagram koji posebno popularan u mlađim dobnim skupinama. Uvest ćemo i blog s različitim zanimljivim sadržajima iz svijeta prirodoslovlja koji će biti namijenjen osnovnoškolcima i srednjoškolcima, studentima, roditeljima, stručnoj javnosti i laicima, kao i newsletter”, pojašnjava Tatjana Vlahović.

U privlačenju posjetitelja prema riječima Tatjane Vlahović, dosta će se oslanjati na sadašnje, ali i buduće partnere kao što su Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica, hoteli i privatni iznajmljivači i turistički vodiči. “Nastavit ćemo i suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom kulture kao i drugim muzejskim institucijama. Za komunikaciju s gostima grada Zagreba vrlo su nam važne i organizacije poput Zoološkog vrta, kao i strukovne i građanske organizacije i udruge koje se na razne načine bave tematikom prirodoslovlja. U izgradnji prepoznatljivosti namjeravamo uspostaviti suradnju s pojedinim javnim i utjecajnim osobama te se povezati s kustosima iz drugih zemalja i njihovim muzejima u okviru suradnje na različitim projektima, organiziranju stručnih skupova i tribina. Namjeravamo organizirati i Festival prirodoslovlja kojim želimo promicati kreativnost, uključenje šire publike, popularizirati znanost i prirodoslovlje”, kaže Tatjana Vlahović.

Novoobnovljeni prostor omogućit će i organizaciju različitih kulturnih događaja. Natkriveni Atrij, kao i multifunkcionalna dvorana predstavljaju kako ističe naša sugovornica, značajni potencijal. “Multimedijalna dvorana koristit će se u prezentacijske, kulturne, obrazovne i znanstvene svrhe, a moći će je iznajmljivati obrazovne ustanove, gospodarstvenici i drugi”, napominje ravnateljica.

Ipak, prema mišljenju Tatjane Vlahović, ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, prije svega mora biti prirodoslovac i znanstvenik, ali dodaje s dobrim upravljačkim i organizacijskim vještinama, kao i poznavanjem financijskog poslovanja.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa:

Naslovnica Globusa