Industrijska proizvodnja u Njemačkoj u studenom prošle godine potonula je 1,9 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je njezin pad na godišnjoj razini iznosio čak 4,7 posto. Podaci su to koje je jučer objavio Destatis, savezni statistički ured iz Wiesbadena, a koji je među ekonomskim analitičarima u svijetu odmah potaknuo strahove da najveća ekonomija EU i eurozone klizi u recesiju.
Riječ je, naime, o najvećem padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj još od 2009. godine, kada je posljednja recesija kroz koju je svijet prolazio bila na vrhuncu. Dodatnu zabrinutost unosi i revizija podataka za listopad: prema njima, industrijska je proizvodnja u Njemačkoj u tom mjesecu bila manja 0,8 posto nego u rujnu, dok su prijašnji podaci govorili o mjesečnom padu industrijskog outputa od 0,5 posto. Ipak, u odnosu na listopad 2017. godine, njemačka je industrija u listopadu prošle godine bila u laganom plusu od 0,5 posto, pokazuju podaci Destatisa.
Unatoč tome, analitičari upozoravaju da je stanje u njemačkoj industriji daleko od dobroga. Čak i ako podaci za prosinac pokažu rast industrijske proizvodnje, vrlo je vjerojatno, tvrde, da je industrijska proizvodnja na razini četvrtog lanjskog tromjesečja bila u padu. Podsjećaju i da se cjelokupna gospodarska aktivnost u Njemačkoj u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima eurostatističara, smanjila 0,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje, premda je na godišnjoj razini u trećem tromjesečju ostvaren rast od 1,2 posto.
- Njemačka je industrija tijekom prošle godine pretrpjela nekoliko velikih udaraca. Najprije se automobilska industrija, koja je u Njemačkoj vrlo važna, suočila s problemom dizela, što je sve dovelo i do poremećaja u kupnji automobila, zatim je tu problem Brexita, jer je njemačko gospodarstvo jako vezano uz britansko, kao i usporavanje kineskog gospodarstva. Osim toga, tu je i pad povjerenja zbog njihovih internih političkih problema, prije svega zbog najave odlaska Angele Merkel. Sve se to akumuliralo tijekom godine, a rezultate vidimo sada - objašnjava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
- Ova će godina u eurozoni svakako biti znatno neizvjesnija nego prošla, a to se posebno odnosi na Njemačku. Problemi vezani uz Brexit, rast protekcionizma i trgovinski ratovi najviše će pridonijeti toj neizvjesnosti. No, još je prerano govoriti o recesiji - ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.
I vlasti u Berlinu tvrde kako Njemačka ne klizi u recesiju. Štoviše, Peter Altmaier, ministar gospodarstva, jučer je ocijenio da je njemačko gospodarstvo u dobrom stanju. Razloge pada industrijske proizvodnje njemačke vlasti vide u nizu faktora koji su utjecali na industriju - od blagdana koji su lani padali u 'nezgodno' vrijeme, preko prilagodbi proizvođača automobila novim pravilima igre, pa do vodostaja Rajne!
Kako god, očito je, ističu ekonomisti, vrhunac njemačkoga gospodarskog ciklusa je za nama i sada, po svemu sudeći, slijedi usporavanje rasta gospodarstva, ako ne i stagnacija, pa možda čak i recesija. Otvorenim ostaje pitanje kako će se i kada njemački ekonomski trendovi preliti na Hrvatsku.
- Neizvjesnost u međunarodnom okruženju odrazit će se i na hrvatsko gospodarstvo, pa u ovoj godini možemo očekivati nešto sporiju stopu rasta BDP-a, 2,5 posto. Ipak, zbivanja u Njemačkoj više će se odraziti na zemlje poput Češke, Slovačke i Mađarske, nego na nas - smatra Šantić.
- Ovo što se sada događa u Njemačkoj prije je stagnacija, no teško je reći koliko će ona trajati. Ostale europske zemlje za kretanjima u njemačkom gospodarstvu obično kasne jedan do dva kvartala, a mi oko godinu dana. To znači da bismo se u recesiji mogli naći godinu dana poslije Njemačke, vjerojatno krajem 2020. godine, što znači da do kraja mandata ove Vlade ne bi trebalo biti recesije - zaključuje Lovrinčević.