Hrvatske tvrtke 'na iglama' zbog prijetnji američkim sankcijama: tražit će obeštećenje

Najave Bijele kuće da bi Washington mogao uvesti sankcije europskim tvrtkama koje nastavljaju poslovati s Iranom na noge je digla čelnike hrvatskih kompanija koje posluju u toj zemlji. Niz je hrvatskih tvrtki, naime, iskoristilo ukidanje sankcija Iranu za proširenje poslovanja i na tu zemlju, pa im nova upozorenja administracije Donalda Trumpa, koja se povukla iz nuklearnog sporazuma, sada prijete ne samo znatnim sužavanjem prostora u poslovanju, nego i mogućim kaznama.

- Naravno da nas brinu takva upozorenja. Posao koji radimo u Iranu za nas je jako bitan jer nam osigurava prihode i zaposlenost, a dobra je referenca i za poslovanje u ostalim zemljama u toj regiji - kazao nam je, uz uvjet anonimnosti, čelni čovjek jedne hrvatske tvrtke iz područja investicijske izgradnje.

Dodaje kako će tvrtka kojoj je na čelu nastaviti poslovati u toj bliskoistočnoj zemlji sve dok se ne promijene hrvatski propisi. Drugim riječima, ako Hrvatska kao članica EU-a odluči i dalje sudjelovati u nuklearnom sporazumu s Teheranom i dopuštati hrvatskim kompanijama da tamo posluju, i ta će tvrtka nastaviti svoje poslovanje u toj zemlji.

- Hrvatska je pravna država. Svjesni smo da je došlo do novog zaoštravanja odnosa SAD-a i Irana, no mi se ponašamo sukladno važećim hrvatskim propisima, odlukama Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih dokumenata, koje je Hrvatska preuzela. Uostalom, prije nego što smo u Iranu počeli raditi, tražili smo mišljenje i odobrenje Ministarstva vanjskih poslova - objašnjava naš sugovornik.

Ako bi se, pak, i tvrtka koju vodi našla na popisu onih koje bi američka administracija kaznila zbog nastavka poslovanja u Iranu, njen čelni čovjek kaže da će od Vlade tražiti nadoknadu štete.

- Ako bi nas Amerikanci sankcionirali, svakako bismo tražili kompenzaciju od Vlade. Ponavljam, mi smo tamo sukladno važećim propisima - napominje.

U drugim tvrtkama koje posluju na iranskom tržištu, ili koje su iskazale ambiciju iskoračiti na to 80-milijunsko tržište, nije se moglo dobiti komentar. Očito, i u njima vlada neizvjesnost i strah što će odluka američke administracije značiti za njihovo poslovanje.

Nakon što se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom, iz Washingtona sve češće stižu prijetnje europskim kompanijama koje posluju na iranskom tržištu da bi se mogle naći na udaru američkih sankcija. Posljednju takvu opomenu dao je John Bolton, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.

- Moguće je. Ovisi o ponašanju drugih vlada - poručio je Bolton preko CNN-a.

Odnos prema Iranu posljednji je u nizu prijepora u posljednje vrijeme u odnosima SAD-a i EU-a. Europske zemlje, naime, zasad uglavnom ne dijele stavove nove američke administracije oko Irana.

Do novog zaoštravanja odnosa između Washingtona i Teherana dolazi u vrijeme kada je i Hrvatska iskoristila detant u odnosima Irana i Zapada. Do 'labavljenja' dotad zategnutih odnosa doveo je sporazum koji je 2015. s Iranom sklopilo šest velikih sila, a kojim se ograničava iranski nuklearni program, nakon čega su skinute sankcije Iranu. Upravo na iranskom tržištu niz hrvatskih tvrtki posljednjih godina vidi priliku za plasman svojih roba i usluga, pa čak i za ulaganja.

Prema podacima državne statistike, hrvatski je robni izvoz u Iran u prošloj godini vrijedio oko 5,3 milijuna eura. To je za trećinu više nego godinu ranije, kada je ukupna vrijednost hrvatskih roba izvezenih u Iran iznosila oko četiri milijuna eura. Uvoz iz Irana lani je, s druge strane, vrtoglavo porastao: dok je ukupna vrijednost uvezenih roba iz Irana u 2016. iznosila samo oko 0,5 milijuna eura, u 2017. godini je, pokazuju podaci DZS-a, dosegla 52,8 milijuna eura. Naravno, radi se o razmjerno malim brojkama u odnosu na robnu razmjenu s nizom drugih zemalja, posebno onima u Europi, no trendovi su ipak ohrabrujući.