Najmanja inflacija od 2016.

Hrvatska u siječnju među članicama EU s najnižom inflacijom

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.2.2019. u 14:29

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.2.2019. u 14:29

Zagreb, 160115.
Gradski izlozi mame gradjane natpisima o drugom krugu sezonskih snizenja.
Na fotografiji: izlog butika u Ilici.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

Hrvatska je u siječnju imala jednu od najmanjih stopa inflacije u Europskoj Uniji, pokazuju novi podaci euro-statistike.

Prema tim podacima, cijene na malo u Hrvatskoj u siječnju su bile 0,6 posto veće nego u siječnju prošle godine. Istu godišnju stopu inflacije imao je i Portugal, dok je samo Grčka, kako pokazuju podaci Eurostata, imala manju godišnju inflaciju od nas, 0,5 posto. U odnosu na prosinac prošle godine, cijene na malo u Hrvatskoj u siječnju su bile manje 0,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

I Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio podatke o inflaciji u Hrvatskoj u siječnju. Prema njihovim podacima, koji se razlikuju od podataka Eurostata, cijene na malo u Hrvatskoj u siječnju ove godine bile su samo 0,2 posto više nego u siječnju prošle godine, dok su u usporedbi s prosincem prošle godine pale 0,9 posto.

Razliku u odnosu na podatke Eurostata i u DZS-u i neovisni ekonomisti objašnjavaju razlikama u metodologiji. Naime, indeks potrošačkih cijena koji objavljuje DZS bazira se na domaćoj potrošačkoj košarici, u kojoj je velik udio hrane (oko 30 posto), dok se indeks potrošačkih cijena koji koristi Eurostat temelji na harmoniziranim podacima za cijelu EU, u kojima je i sastav potrošačke košarice drukčiji od one koju koristi DZS, odnosno u njemu je manje zastupljena hrana. Drugim riječima, podaci o inflaciji koje objavljuje državna statistika u Hrvatskoj prilagođeniji su stvarnoj potrošnji u nas, dok su oni koje objavljuje Eurostat ujednačeniji za cijelu EU.

Godišnja stopa rasta cijena na malo od samo 0,2 posto u siječnju najniža je, ocjenjuju analitičari Raiffeisena, još od prosinca 2016. godine. Glavni razlog vrlo sporom rastu cijena na godišnjoj razini, odnosno padu na mjesečnoj razini, ekonomisti vide ponajprije u sniženoj stopi PDV-a, koja se od početka godine obračunava na  niz prehrambenih proizvoda.

- Smanjenje PDV-a na velik dio hrane znatno je utjecao na inflaciju. Uz to, i usporavanje rasta cijena nafte krajem prošle i početkom ove godine ublažilo je inflacijske pritiske - ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.

Među proizvodima čije su cijene najviše utjecale na povoljnu inflacijsku sliku u siječnju makroekonomisti ističu ponajprije odjeću i obuću. Naime, cijene odjeće i obuće u siječnju su bile u prosjeku čak 13 posto niže nego u prosincu, što u Raiffeisenu pripisuju sezonskim sniženjima. Cijene odjeće i obuće u siječnju bile su manje i u odnosu na siječanj prošle godine. S druge strane, na mjesečnoj je, ali i na godišnjoj razini, kako pokazuju podaci DZS-a, primjetan blagi rast cijena alkohola i duhana i komunalija.

Prema mišljenju makroekonomista, rast cijena na malo u Hrvatskoj ubrzat će se tijekom godine, no dinamika rasta bit će znatno manja nego u prošloj godini. Razloge bržem rastu cijena možemo tražiti u ubrzanju rasta cijena nafte, kao i u poskupljenju plina za kućanstva, ali i u najavama poskupljenja komunalija.

- U ovoj godini očekujem da će prosječna stopa inflacije iznositi 1,2 posto, To je nešto manje nego lani, kada je iznosila 1,5 posto - zaključuje Šantić.

Inače, podaci Eurostata pokazuju da je prosječna stopa inflacije u EU u siječnju iznosila 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U usporedbi s prosincem, cijene na malo u Uniji u siječnju su pale 0,8 posto. Slični su trendovi i u eurozoni: godišnja stopa inflacije u siječnju iznosila je 1,4 posto, dok su cijene na malo u odnosu na prosinac potonule jedan posto.

Najvišu godišnju stopu inflacije u siječnju je u EU-klubu imala Rumunjsku, 3,2 posto. Za njom slijedi Latvija, u kojoj su cijene na malo u siječnju bile 2,9 posto više nego u siječnju prošle godine, pokazuju podaci euro-statističara.