Skuplji rad zbog iseljavanja

Hrvatska 8. u EU po rastu cijene rada: sat rada u nas u trećem tromjesečju porastao 7,6%

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.12.2018. u 11:04

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.12.2018. u 11:04

Sibenik, 260116.
Nezaposleni u potrazi za radnim mjestom, poslom gledaju oglase za posao u podrucnom uredu HZZ u Sibeniku.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / Hanza Media

Zavod za zapošljavanje

Cijena rada u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju bila 7,6 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju novi podaci euro-statističara.

Radi se o jednoj od većih stopa rasta u EU. Naime, veći rast cijene sata rata u EU-klubu u istom su razdoblju imale samo Rumunjska, čak 13,9 posto, zatim, Latvija, Litva, Mađarska, Bugarska, Češka i Estonija, pa rast satnice od 7,6 posto Hrvatsku svrstava na osmo mjesto po dinamici poskupljenja rada u Uniji, pokazuju podaci Eurostata.

Razlozi rasta cijene rada u izvješću Eurostata se ne obrađuju, no može se pretpostaviti da je takvo povećanje satnice u velikoj mjeri posljedica demografske kataklizme kroz koju prolazi Hrvatska, a zbog koje brojne djelatnosti ostaju bez radne snage. I sami poslodavci, uostalom, upozoravaju kako im nedostatak radne snage stvara velik pritisak na rast plaća, posljedica čega su i veći troškovi njihova poslovanja. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od Vlade su stoga u više navrata tražili da poslodavce rastereti brojnih poreznih i neporeznih davanja, kako bi tvrtke zaposlenicima mogle zamjetnije povećati primanja. Uz to, sve je veća i ovisnost cijelih sektora u Hrvatskoj o uvozu radne snage iz inozemstva, mahom iz zemalja Zapadnog Balkana.

Ovdje valja dodati i kako u prilog negativnim demografskim kretanjima kao motoru rasta plaća, koliko god one i dalje bile male u odnosu na troškove života, govori i to što trošak rada raste u novim članicama Unije. Dakle, upravno u onim zemljama koje, kao i Hrvatska, bilježe velik odljev radne snage prema Zapadu. Tranzicijska članica Unije koja je uglavnom pošteđena takvih kretanja je Slovenija, u kojoj je trošak rada u trećem tromjesečju, prema podacima Eurostata, porastao samo 1,9 posto, što je manje čak i od prosjeka Unije.

Zanimljiva je i struktura rasta troška rada u Hrvatskoj. Naime, u trećem je tromjesečju trošak plaća rastao brže od ostalih troškova rada, poput poreza i doprinosa. Preciznije, trošak rada plaća skočio je 7,7 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, dok je u istom razdoblju trošak rasta spomenutih ostalih troškova iznosio 6,7 posto, pokazuju podaci euro-statističara.