Kreće tranzicija

HEP-ova strategija za budućnost: Čak 50 posto zelene energije u portfelju do 2030.

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.12.2018. u 13:54

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.12.2018. u 13:54

Nikola Vilić / Hanza Media

Hidroelektrana Zakučac

Koliko god predviđali energetsku budućnost, koja poprima sve zelenije razmjere i nagoviješta odmak od fosilnih goriva, samo je jedno sigurno - ona je i dalje neizvjesna. Zbog toga energetski portfelji sektorskih kompanija moraju biti diverzificirani, održivi i fleksibilni, i upravo zato energetske kompanije obnovljive scenarije sve više uključuju u svoje dugoročne strategije. No, to sa sobom nosi izazove i visoka ulaganja.

U strategiji HEP grupe u razdoblju do 2030. postizanje dodatna tri teravatsata (TWh) proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE) temeljni je scenarij razvoja koji će se realizirati revitalizacijom postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te gradnjom i akvizicijom elektrana na ostale OIE. Kako sami ističu, s ciljem zadržavanja i povećanja fleksibilnosti proizvodnog portfelja, nastavljaju imati raznovrsne izvore električne energije, koji se mogu uključivati u proizvodnju ovisno o stanju i cijenama energenata na tržištu te tako pružati održivost i fleksibilnost.

Međunarodne obveze

- Naglasak ostaje na hidroelektranama i ostalim obnovljivim izvorima energije kao prvim energetskim opcijama, čime dajemo svoj doprinos ispunjenju međunarodnih obveza Hrvatske te osiguravamo vodeću ulogu u energetskoj tranziciji zemlje, podizanjem udjela OIE u proizvodnji električne energije u portfelju HEP grupe iznad 50 posto do 2030. - ističu u toj tvrtki, koju vodi predsjednik Uprave Frane Barbarić.

No, kako dalje nabrajaju, to nije sve što rade po pitanju transformacije kompanije prema niskougljičnoj budućnosti. Proklamirana dekarbonizacija EU do 2050. smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu (a u pojedinim scenarijima i do 100 posto) nameće potrebu znatnog povećanja udjela OIE u svim razmatranim scenarijima. Iako konkretni ciljevi za udjel OIE u potrošnji električne energije nisu još preneseni u hrvatsku regulativu, za očekivati je da će Hrvatska, unatoč već ostvarenom visokom udjelu OIE u strukturi potrošnje, u razdoblju 2020.-2030. biti obvezna znatno povećati udjel OIE.

U HEP-u ističu da će njihov udio OIE u proizvodnji električne energije s oko 35 posto u 2018. porasti na oko 50 posto u 2030., a dugoročno do 2050. na oko 70 posto, odnosno na dvostruko veću vrijednost nego danas. Međutim, kako bi povećali današnji udjel OIE s 35 na 50 posto u 2030., svjesni su da će biti potrebno dostići ukupnu proizvodnju iz OIE od devet TWh u vlastitom proizvodnom portfelju u prosječnoj hidrološkoj godini. Doda li se tome raspoloživa energija iz OIE koju će HEP moći ili biti obvezan kupiti na tržištu, udjel u bruto neposrednoj potrošnji HEP-ovih kupaca mogao bi narasti iznad 50 posto.

Stoga, dodatna tri TWh iz OIE u vlastitim proizvodnim kapacitetima planiraju postići dodatnom proizvodnjom u postojećim i novim hidroelektranama, izgradnjom solarnih elektrana, izgradnjom vjetroelektrana i otkupom vjetroelektrana koje su izašle iz sustava poticaja te izgradnjom ostalih projekata OIE (male hidroelektrane, kogeneracijske elektrane na biomasu…). Uz to, u obnovljivom scenariju planirana je dodatna proizvodnja iz visokoučinkovitih kogeneracija na plin te modernizacija toplinskog sustava.

 

Nove tehnologije

- U postojeća postrojenja uvest će se visokoučinkovita kogeneracija na plin te u što većoj mjeri obnovljivi izvori i nove tehnologije za pogon centralnih toplinskih sustava, kao što su biomasa, sunčeva energija i toplinske pumpe. Razmotrit će se širenje centralnih toplinskih sustava i spajanje postojećih kotlovnica na te sustave. Primjerice, spajanje Velike Gorice na centralni toplinski sustav grada Zagreba, kao i prelazak zatvorenog toplinskog sustava na centralni toplinski sustav u slučaju Zaprešića i Samobora. Unutar postojećih postrojenja razmotrit će se i gradnja spremnika topline te električnih parnih i vrelovodnih kotlova na kogeneracijskim lokacijama - najavljuju u HEP-u te posebno ističu da će se udio OIE u Toplinarstvu postupno povećavati (biomasa, solar, geotermalna) uz uvođenje hibridnih sustava i dizalica topline te akumulatora topline.

Također, napominju kako će raditi i na revitalizaciji zastarjele vrelovodne mreže te su radi smanjenja distribucijskih gubitaka u HEP Toplinarstvu planirali pomoću sredstava iz fondova EU u periodu 2019.-2023. zamijeniti najstarije dijelove mreže. Radit će se i na integriranju daljinskog grijanja i OIE te povećanju učinkovitosti centralnih toplinskih sustava i zgradarstva.

Naime, ključne smjernice za energetsku učinkovitost već su poznate te je na razini EU usvojen klimatsko-energetski okvir do 2030., koji za cilj ima smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030., čime se dodatno postavlja cilj udjela OIE do 32 posto i indikativni cilj smanjenja potrošnje energije za 32 posto. Europska komisija dala je prijedlog energetskog paketa “Čista energija za sve Europljane”, koji kao primarne aktivnosti postavlja energetsku učinkovitost i OIE te uvođenje naprednih tehnologija. Nadalje, definira i niz aktivnosti u sektorima industrije, zgradarstva, prometa i energetike u kojima se mogu postići značajne uštede.

 

Distribuirana energija

- Sveobuhvatna provedba mjera energetske učinkovitosti pokazuje kako u sektorima zgradarstva, industrije, prometa, ali i u energetskom sektoru dodatno može smanjiti intenzitet potrošnje energije i potrebu za opskrbom energije te omogućiti transformaciju društva prema niskougljičnoj ekonomiji - smatraju u HEP-u.

Posebno napominju da je potrebno poticati distribuiranu energiju na mjestu potrošnje, kao i da je kroz strateško uključenje energetskih dionika u ostvarenju ciljeva za energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji moguće pridonijeti smanjenju potrošnje energije i manjoj ovisnosti o uvozu energije.

- Jedan od bitnih preduvjeta za održiviji energetski sustav je i povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnim energetskim postrojenjima, kako u sustavima proizvodnje električne energije, tako i u sustavima proizvodnje toplinske energije. Potrebno je i smanjenje gubitaka u sustavima distribucije i prijenosa električne energije - naglašavaju u HEP-u, koji je izradio i ključne smjernice za daljnji razvoj distribucijske mreže, koje se odnose na implementaciju koncepta napredne distribucijske mreže.

U tom smislu, napominju kako je potrebno intenzivirati aktivnosti implementacije funkcionalnosti napredne mreže s naglaskom na bržu lokaciju kvarova, automatizaciju mreže, napredno upravljanje i mjerenje itd.

- Očekuje se da će distribucijski sustav u budućnosti biti interaktivan s korisnicima mreže i subjektima na tržištu, prilagodljiv promjenama, optimiran tako da se resursi i oprema koriste na najbolji način, sposoban sprječavati krizne događaje više predviđajući nego reagirajući, integriran, spajajući nadzor, upravljanje, zaštitu, održavanje i dr. - nabrajaju u HEP-u.

 

Napredna mjerila

U mreži HEP ODS-a nalazi se oko 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta, od kojih se 91 posto odnosi na kupce kategorije kućanstvo. Kako bi se testirale tehničke karakteristike, sagledale mogućnosti korištenja i troškovi uvođenja naprednih mjernih uređaja i sustava za njihovo umrežavanje, tijekom 2016. i 2017. provedeni su manji pilot-projekti koji su obuhvatili 0,1 posto ukupnog broja obračunskih mjernih mjesta. Kroz ove pilot-projekte ugrađeno je ukupno 2343 brojila te su izgrađena i testirana dva različita sustava za njihovo umrežavanje. HEP ODS je 2016. godine donio Provedbeni plan zamjene postojećih brojila brojilima s daljinskim očitanjem u razdoblju od 2016. do 2030. godine.

Pred operatrima distribucijskih mreža su veliki izazovi u razvoju, kao što je, primjerice, priprema distribucijske mreže za znatno povećanje broja distribuiranih izvora energije. U svakom slučaju, zelena budućnost dolazi. Ne sutra, ali dolazi, i zbog toga zahtijeva transformaciju energetskih kompanija, a to nosi i visoka ulaganja. No, na kraju krajeva, bolje biti spreman prije nego što ta budućnost ozbiljno pokuca na vrata.