Novi rast građevinskih radova

Građevina u srpnju porasla 7,2 posto, ali i dalje nedostaju infrastrukturni projekti

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2018. u 16:06

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2018. u 16:06

Marko Todorov / CROPIX

Ilustracija: Gradilište u Svetoj Klari

Rast obujma građevinskih radova u Hrvatskoj nastavljen je i u srpnju. Prema podacima državne statistike, obujam građevinskih radova u srpnju je bio čak 7,2 posto veći nego u srpnju prošle godine, što je njihov najviši rast još od prosinca 2016. godine, dok je u odnosu na lipanj obujam građevinskih radova u srpnju porastao 3,3 posto.

Građevinski 'boom' uglavnom je rezultat radova na zgradama: u odnosu na isti lanjski mjesec, radovi na zgradama u srpnju su bili 15,7 posto veći, dok su u odnosu na lipanj porasli 4,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. S druge strane, radovi na ostalim građevinama kaskaju za onima na zgradama, o čemu svjedoči i podatak da su u srpnju na mjesečnoj razini bili veći 2,7 posto, dok su na godišnjoj razini pali 3,1 posto. Taj podatak ukazuje i na nedostatak većih infrastrukturnih projekata.

"Rast građevinske aktivnosti postupno se dinamizira pod utjecajem zadržavanja visoke razine obujma radova na zgradama, te ubrzavanja pada radova na ostalim građevinama. Stoga i nadalje rast građevinske aktivnosti podupiru radovi na zgradama, koji na godišnjoj razini uzastopno rastu u posljednja 33 mjeseca, a sputavaju ga nedostatni radovi na infrastrukturnim projektima, koji bilježe kontinuitet međugodišnjeg pada u posljednjih 15 mjeseci", komentiraju u HGK.

Dodaju kako je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci zabilježen međugodišnji rast obujma građevinskih radova od 4,1 posto. Pritom je rast na zgradama iznosio 11,7 posto, dok je na ostalim građevinama zabilježen pad od šest posto.

Unatoč tome, građevinska aktivnost u Hrvatskoj i dalje je jača od prosjeka na razini EU-a. Naime, u Uniji je rast građevinske aktivnosti u srpnju iznosio 3,9 posto na godišnjoj razini, pri čemu je rast radova na zgradama iznosio 4,3 posto, a na ostalim građevinama 2,1 posto.

"Ohrabruje činjenica što u posljednjih pet mjeseci rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU, ali pritom treba imati na umu i činjenicu da dio sličnih zemalja ostvaruje znatno viši rast od Hrvatske i istodobno najviši rast u okviru EU", zaključuju u HGK, navodeći kao primjere Sloveniju, Mađarsku, Češku i Poljsku.