Ekskluzivni intervju

Gospođa Yu: 'U Hrvatskoj vidim velik potencijal, a Kumrovec je turistički atraktivan'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2019. u 9:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2019. u 9:22

Zagreb, 170419.
Kineska poduzetnica Jiang Yu, predsjednica pekinske kompanije Z-Run Well Ton Industry, koja zeli investirati u Kumrovec.
Na fotografiji: Jiang Yu pokraj biste Marsala Tita. Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Kineska poduzetnica Jiang Yu, šefica kompanije Z-Run Well Ton Industry

Gospođa Jiang Yu kaže da je poduzetnica još od 1980-ih, što znači gotovo od samih početaka reformi i otvaranja NR Kine koje je započeo Deng Xiaoping u posebno odabranim ekonomskim zonama, što je potom dobilo naziv “socijalistička tržišna ekonomija”. Međutim, o tim svojim iskustvima, privatnom životu, kao i kapitalu kojim raspolaže, nije nam željela govoriti. Danas vodi kompaniju Z-Run Well Ton Industry Co. sa sjedištem u Pekingu, koja intenzivno istražuje investicijske prilike u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu.

Najviše je pozornosti izazvala nedavnim posjetom Kumrovcu, gdje je zanima razvijanje turističkog biznisa na temeljima bivše partijske škole koju država prodaje za 12 milijuna kuna, a medijski je hit bila i vijest da bi u Velikoj Gorici mogla graditi nogometni stadion. Samo se kratko nasmijala na našu primjedbu da kad je se oslovljava s gospođa Yu, kako se uvriježilo u hrvatskim medijima, to zvuči kao skraćenica od Jugoslavija. U pitanju je njezino ime, napominje, a znači “dragocjeni dijamant”, dok joj prezime stranci teško točno izgovaraju.

Svakako, poslovni interesi šefice Z-Runa daleko su širi od okolice Zagreba i Zagorja; proputovala je Hrvatsku uzduž i poprijeko te poznaje zavidan broj načelnika hrvatskih općina, gdje razmatra zasad nedefiniran portfelj ulaganja. Oni pak računaju da je gospođa Jiang dobro pozicionirana u kineskoj poslovno-političkoj hijerarhiji te da će uskoro krenuti s poslovima. Djeluje prilično tajanstveno, ne zna se koga ni čiji sve novac predstavlja, a nerado se i fotografirala pokraj Titove biste izložene u prostorijama CSEBA-e (Chinese Southeast European Business Association), kineskog poslovnog udruženja u Zagrebu koje pokriva cijelu regiju, odvagujući bi li to moglo imati negativne odjeke u javnosti i za projekte u koje inicijalno kani uložiti 300 milijuna kuna.

Predsjednik CSEBA-e Mario Rendulić organizira joj posjete i pomaže u hrvatskim aktivnostima, a oko mogućih turističkih projekata kao savjetnik se u udruženju angažirao i nekadašnji ministar turizma Ivan Herak. Na prvi intervju za hrvatske medije Jiang Yu je pristala uz njihovo posredovanje, a predstavlja se, osim kao poduzetnica, i kao počasna predsjednica ili direktorica različitih kineskih udruženja i društava, od financija do urbanog razvoja. Elegantna i decentna u crnoj baršunastoj haljini i strmoglavim potpeticama, govori vrlo tiho, brzo i isključivo na kineskom, tako da je intervju organiziran uz prevođenje na engleski, a prevoditeljica je, činilo nam se, njezine odgovore znatno kratila.

O kompaniji Z-Run nema javnih podataka, a u službenim se brošurama navodi da ju je osnovala 2007. godine te da je to i svojevrsni investicijski konzorcij. Snalažljiva gospođa Jiang Yu od tada je, tvrdi, razvila partnerstva s oko 20 tisuća kineskih i međunarodnih privatnih kompanija, banaka i vladinih institucija. To zvuči kao teško provjerljiv, ali impresivan labirint, kao i to da je službeni promotor politike 16+1 (inicijative preko koje Kina surađuje sa zemljama srednje i istočne Europe) te njen “praktičar”. Budući da je Kina strogo organizirana zemlja u kojoj Komunistička partija i dalje nadzire ekonomiju, gospođa Jiang u brošuri navodi i da djeluje uz odobrenje Državne administracije za industriju i gospodarstvo, a višekratno se poziva i na inicijativu miljenicu predsjednika države Xi Jinpinga i KP Kine, “Jedan pojas, jedan put”, kao smjer koji slijedi. Jedini pak financijski pokazatelj koji ističe jest da je do kraja 2018. godine Z-Run na neki način sudjelovao u operacijama preuzimanja i spajanja kompanija čija ukupna vrijednost kapitala premašuje 576 milijuna dolara, a njezin je tim savjetovao 37 kompanija u izlistavanju na burzama u Sidneyju, Singapuru i Hong Kongu.

Znamo da ste posjetili Kumrovec jer vas zanima kupnja zgrade stare političke škole Saveza komunista i gradnja hotela, a u Velikoj Gorici ste razgovarali o podizanju nogometnog stadiona. Što ste još obišli u Hrvatskoj? Koja ulaganja razmatrate?

Bila sam u Krapinskim Toplicama, Istri, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Osijeku, Iloku te na Bjelolasici, u olimpijskom centru. U Hrvatskoj vidim velik potencijal. Z-Run Well Ton Industries nije samo tvrtka nego i investicijski klub u kojem sudjeluju brojne kineske kompanije, a zanimaju ih projekti u nekoliko različitih područja, od turizma, posebno zdravstvenog, preko kulture, sporta i obrazovanja, do visoke tehnologije.

Što vam je od svega što ste obišli zapelo za oko, najizglednije za skoru investiciju? Jeste li se odlučili, primjerice, javiti na natječaj za kupnju kumrovečke političke škole koji traje do 7. svibnja?

Potencijalni projekti upravo su u procesu evaluacije, pa ne mogu još govoriti o tome. Za Kumrovec se radi studija izvodljivosti, a procjenjujemo i projekte za gospodarsku zonu u Zadru, gradnju objekata doma za starije u Krapinskim Toplicama, nacionalni stadion u Velikoj Gorici i preuzimanje Iločkih podruma. Tražimo i lokalnog partnera za novi komunikacijski sustav velike brzine koji je razvila jedna kineska kompanija, a može se primijeniti u telekomunikacijama i industriji. Z-Run je ovlašten da ih zastupa na europskom tržištu, a u pitanju je 5G tehnologija.

Što vi znate o Josipu Brozu Titu, u čijem rodnom mjestu razmatrate ulaganje i vidite ga kao brend? Hrvatski mediji su o tome naveliko pisali. Znate li da ga mnogi smatraju diktatorom, a neki i zločincem?

Nismo senzibilizirani za politički dio koji se veže uz mjesto Kumrovec, ali cijenimo povijest. Tito je u svoje doba imao vrlo velika postignuća i mislimo, nadamo se, da bi ga svijet trebao pamtiti po tome što je postigao. Taj tip kulturne ponude imamo i mi u Kini, dakle slične projekte vezane uz rodne kuće naših bivših političara koji su nešto postigli. Mislimo da je to važno radi edukacije novih generacija, da uče i poštuju povijest.

A računate i da će Tito kao brend privući kineske turiste?

Nećemo posebno promovirati Tita kao ličnost kroz svoje kulturne i turističke projekte, ali činjenica jest da je on vrlo poznat u Kini, posebno među generacijama rođenim prije 1950. godine. Nama je u investicijskom smislu Kumrovec ponajprije atraktivan zbog prirode i okoliša, za turizam.

Što je Z-Run Well Ton Industries? Predstavite nam kakva je to vrsta kompanije i koja je vaša uloga.

Ja sam osnivačica Z-Runa, ali imam i druge uloge u različitim udruženjima. Sama kompanija je vrlo široko postavljena, a tim koji je vodi je izrazito je međunarodno orijentiran. To su pioniri koji traže međunarodne investicijske prilike, proučavaju ih i procjenjuju, a kad se pokaže da je neka od njih realna, dovode u zemlju mnoge ulagače ili industrijske lidere. Mi smo one-stop-service kompanija za svoje članove i ulagače, u Kini i inozemstvu. Za njih tražimo i dogovaramo prilike, a onda investitori pregovaraju o politikama i poticajima.

Koliki je iznos kapitala koji na taj način predstavljate? Možete li iznijeti procjenu?

Teško je to egzaktno reći. Dat ću vam primjer na kojem ćete razumjeti zašto. Među vodećim sam ljudima u udruženju kineskih luka, a u njemu su i velike kineske državne kompanije, primjerice, Cosco, koji je broj jedan u brodarskoj industriji Kine i golema je tvrtka. Zato je teško govoriti o iznosu kapitala koji predstavljam. Sve ovisi o prilikama koje pronađemo.

Recimo da razumijem, radi se o mogućim investitorima iz različitih kineskih udruženja i sektora. A hoćete li vi osobno investirati?

Naravno. Uobičajeno je da je Z-Run inicijator, da investira prvi. Ako sama ne uložim, posebno u prilike koje vidim u zemljama srednje i istočne Europe, kako mogu očekivati da će mi drugi vjerovati? To je jako važno. Ako mislimo da je nešto dobro, moramo biti prvi, a onda će doći i drugi.

Koliko ste novca spremni angažirati u projektima o kojima sada pregovarate u Hrvatskoj?

Inicijalno se radi o 300 milijuna kuna, a plan osnovnih ulaganja je oko 750 milijuna kuna, odnosno 100 milijuna eura. Već smo investirali određen iznos jer smatramo da je u pitanju dobar biznis. Uskoro će sve biti poznato.

Ovdje ste već četvrti put. Što mislite o Hrvatskoj?

Ima velike potencijale. U političkom je smislu ovo najbolje vrijeme. Lani je hrvatski premijer posjetio Kinu i susreo se s našim premijerom, potom je održan Shanghai Import Expo, a sada i vrlo uspješan sastanak 16+1. Vidimo da su vrata za Kinu u Hrvatskoj otvorena. Iz sastanaka s nekim od ovdašnjih vođa vidimo da je sadašnja vlada vrlo pozitivna oko suradnje s Kinom. Još važnije je što smo u posljednje dvije godine, posjećujući razna mjesta u Hrvatskoj, vidjeli da i javnost dijeli takvo mišljenje. Za to moramo zahvaliti i CSEBA-i i njezinu timu jer su odradili veliki posao. Objavljeno je mnogo pozitivnih članaka i informacija o Kini u Hrvatskoj.

Jeste li već ulagali u Europi?

Nisam. Moj tim je proučavao svih 16 zemalja istočne i srednje Europe, a Hrvatska će biti prva. No, kako je mala, trenutno radimo procjene prilika i u zemljama u njezinoj blizini.

Ovog je proljeća u Europi bio predsjednik Kine Xi Jinping, u Rimu i Parizu, a potom je stigao i premijer Li Keqiang. Što vam govore njihovi posjeti?

Nisam političarka, ali iz mog kuta gledanja kineska diplomacija radi na tome da budemo prijatelji sa svima i uspostavimo win-win odnos s partnerima. Iz tih se posjeta vidi da odnos Kine i Europe postaje bolji. Za poslovne ljude, to je vrlo očita i snažna uputa gdje da investiraju.

Kina je danas druga po veličini ekonomska sila, postaje i tehnološki lider. Taj je proces počeo prije 40-ak godina kao eksperiment. Zahvaljujući čemu je uspio?

Četiri su ključne stvari, smatram, bile presudne. Prvo, dobar smjer vodstva, potom povjerenje javnosti u vođe, ali i težak rad kineskog naroda. Kineski narod stvarno teško radi. Vi to ne možete niti zamisliti jer je vaš život prelagan. (Smije se.) Četvrto je prilagođavanje i poboljšavanje politika.

Kada ste vi ušli u biznis, kada ste osnovali prvu kompaniju?

Počela sam rano, još 1980-ih.

Dakle, dio ste državnog eksperimenta praktički otpočetka?

Da, jesam. Imamo za to dvije riječi: svjedok i praktičar. Bila sam i svjedok promjena i ona koja ih u praksi primjenjuje.