Otprilike u ovo doba iduće godine, a možda i malo ranije, trebala bi u promet biti puštena 41,5 kilometara dugačka dionica autoceste, prva ikada sagrađena u susjednoj Crnoj Gori. A nakon dovršetka te prve dionice od Podgorice do Kolašina nastavlja se projektiranje i ostalih koje će voditi do krajnjeg sjevera male brdovite države, a potom i onih koje će glavni grad povezati s lukom u Baru. Buduća autocesta od Bara do granice sa Srbijom, dugačka oko 170 kilometara, bit će dio autocestovnog pravca koji će od crnogorske obale voditi do Beograda, što je Crnoj Gori i geografski najkraća veza sa srednjom Europom.
Jedan od već godinama ključnih ljudi u crnogorskoj cestogradnji, direktor Monteputa, državne tvrtke koja upravlja projektom izgradnje autoceste Bar-Boljare Goran Vujović otkriva kako Crnogorci danas kada putuju prema većini europskih zemalja, najčešće biraju cestovni pravac preko Hrvatske pri čemu najviše glavobolje vozačima zadaju loše ceste koje kroz Crnu Goru, bilo uz obalu ili u unutrašnjosti, vode prema Hrvatskoj. U Hrvatskoj je jadranska magistrala od Prevlake preko Dubrovnika do Ploča znatno povoljnija za vožnju, no san svih koji u Crnoj Gori - koja svoju budućnosti vidi u Europskoj uniji - promišljaju o razvoju prometne infrastrukture je tzv. jadransko jonska autocesta koja bi se nastavljala na hrvatski A1 od Zagreba do Ploča te preko Neuma prolazila dubrovačkim zaleđem do Crne Gore i duž cijele njene obale vodila do Albanije pa kroz nju dalje sve do Grčke.
Autocestu u Crnoj Gori gradi kineska tvrtka CRBC (Chinese Road and Bridge Company) koja je dio gigantskog koncerna CCCC koji je u državnom vlasništvu i čiji se godišnji prihodi broje u stotinama milijardi eura te je sagradila polovicu od 30 najdužih mostova na svijetu koji se nalaze u Kini. U želji širenja u Europi poduzetni su se Kinezi prvo odlučili dokazati na Balkanu gdje su crnogorskoj državi pod daleko povoljnijim uvjetima od svih ostalih ponudili aranžman o gradnji i projektiranju prve dionice te su izravnom pogodbom sklopili ugovor vrijedan 809 milijuna eura koje će u konačnici platiti Crna Gora, ali su banke u njemu vidjele svoj interes i pristale ga kreditirati uz dugogodišnji poček i nisku kamatnu stopu od samo dva posto. Sada se ista kineska građevinska kompanija našla i u ulozi glavnog izvođača gradnje Pelješkoga mosta. Taj je posao vrijedan 2,08 milijarde eura dobila na javnom natječaju s time da most samo treba sagraditi, a sredstva su osigurale većim dijelom Europska unija, a manjim hrvatska država.
Prvi čovjek crnogorske cestogradnje ne krije da je zadovoljan svime što su do danas, u protekle tri godine od početka radova, Kinezi napravili i ne sumnja da će i do samog kraja sve teći kao po špagi. Priznaje da je u početku bilo nekih lutanja i nesnalaženja koje se ponajprije odnose na teškoće koje su Kinezi – zbog jezične i kulturne barijere – imali u shvaćanju crnogorskih zakona, koji se ne razlikuju mnogo od hrvatskih, uglavnom što se tiče tehničkih standarda izgradnje kao i poštovanja zakona o radu te strogih ekoloških propisa. Većina tih standarda je, kaže Vujović, u Kini mnogo niža, no kada radi u inozemstvu, CRBC se strogo pridržava lokalnih pravila igre, a sve to nadgledaju i tvrtke zadužene za nadzor projekta koje su došle iz Francuske i drugih europskih zemalja i sasvim sigurno neće ni za najsitniji propust izvođaču gledati kroz prste. A tu je i dodatni nadzor crnogorskog Državnog povjerenstva.
Goran Vujović, direktor Monteputa
Crna Gora je kineskim radnicima, kojih je trenutno oko 2400, izdala radne dozvole. Uglavnom je riječ o mladim muškarcima u dobi između 20 i 30 godina, a Vujović ističe kako nitko od njih još nije izrazio želju da ostane u Crnoj Gori, bilo kroz traženje azila ili ženidbu. Na ulicama crnogorskih gradova rijetko ih se može vidjeti jer se uglavnom drže svojih kampova koji se nalaze duž trase gradilišta.
- U početku je možda bilo nekih bojazni u tom smislu, da će netko od njih htjeti ostati, no oni su organizirali kompletan život u kampovima, pa čak u plastenicima sada povrće koje koriste u svojoj prehrani, a kod nas se ne može nabaviti. Njihove navike i hrana su dosta drukčiji od naših. Ono što je sada najvažnije jest da je kvaliteta izvedenih radova jako dobra - govori Vujović i potvrđuje kako je Kina zahvaljujući ovom projektu trenutno najveći inozemni investitor u Crnoj Gori te je dobrim dijelom zaslužna što Crna Gora u zadnje vrijeme bilježi zavidnu stopu gospodarskog rasta od oko 4 posto. Naime, u skladu s potpisanim ugovorom najmanje 30 posto svih radova na autocesti Kinezi moraju prepustiti domaćim izvođačima što je, otkriva Vujović, posao vrijedan oko 240 milijuna eura.
Kako Crna Gora gleda na to da je CRBC-u sada u Hrvatskoj povjerena gradnja Pelješkoga mosta?
- Drago nam je. Kina je moćna ekonomija. Njihove tvrtke mogu napraviti stvarno mnogo u gradnji infrastrukturnih objekata. Jako su se dobri pokazali u mostogradnji. Imaju veliko iskustvo i važno je da su im inženjeri veoma stručni. Imaju specifičan način poslovanja i za njih zato treba imati mnogo razumijevanja i strpljenja. U razgovoru su nam mnogo puta potvrdili da im je interes ući na europsko tržište posebno u području prometa, a već je sklopljen i memorandum o suradnji kojim i Crna Gora i CRBC izražavaju namjeru o nastavku suradnje - ističe Vujović, kojeg ne bi začudilo da Kinezi iskažu i interes za gradnju jadransko-jonskog autocestovnog pravca.
- Ta bi cesta Crnoj Gori bila prijeko potrebna. Nama je kada putujemo trenutno najveći problem doći do hrvatske autoceste, odnosno do Ploča. Imamo i neka obećanja od Europe da će nam pomoći u realizaciji toga plana o čemu se intenzivno razgovara na najvišoj državnoj razini. Vidjet ćemo. Imamo velike prometne gužve u cijelom primorju pogotovo ljeti kada je turistička sezona i zbog toga mnogi turisti i drugi putnici izbjegavaju Crnu Goru - govori Vujović dodajući kako su iz Podgorice vrlo pozorno pratili kako je Hrvatska gradila svoju autocestovnu mrežu koju smatraju čudom ne samo s obzirom na dužinu autocesta nego i njihovu kvalitetu.
- Dugo smo i jako dobro surađivali s hrvatskim projektantskim tvrtkama, posebno IGH-om. Nažalost, nakon dovršetka gradnje autocesta u Hrvatskoj su zamrle mnoge velike građevinske tvrtke koje su potencijalno mogle graditi u Crnoj Gori, no slično se dogodilo i u Sloveniji i drugim državama. Stoga i te kako podržavamo daljnju suradnju i sve napore da se realizira jadransko-jonska cesta za koju je djelomično već napravljena i projektna dokumentacija, ali i da se kvalitetnije cestovno povežu aerodromi u Dubrovniku i Tivtu jer mnogi turisti koji dođu u Crnu Goru žele posjetiti i Dubrovnik, a vjerojatno i obratno. I u Crnoj Gori se kao i u Hrvatskoj proteklih godina događa značajna turistička ekspanzija, grade se hotelski kompleksi… Tivatski aerodrom, nažalost, još nije osposobljen za noćno slijetanje iako je promet iz godine u godinu sve veći - govori Vujović te dodaje kako će suradnja s Hrvatskom zasigurno dodatno jačati kako se Crna Gora bude približavala ulasku u Europsku uniju koji je prema zadnjim informacijama planiran za 2025. godinu, što će ponajviše ovisiti o dinamici crnogorskog ispunjavanja uvjeta koje s EU dogovara u pretpristupnim pregovorima.