Niz ostavki u menadžmentu Zagrebačke banke, koji je počeo prije mjesec dana, nastavljen je odlaskom još dvojice članova Uprave: Eugena Paića-Karege zaduženog za maloprodaju i Nikolausa Maximiliana Linarića u čijoj je nadležnosti bilo korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo.
Kao što je to bilo u slučaju odlaska prvog čovjeka banke Miljenka Živaljića, a potom i menadžera zaduženih za reviziju i usklađenost, Zagrebačka ni ovaj put ne navodi razlog ostavki dvojice članova Uprave.
U priopćenju Zagrebačkoj burzi samo navodi da Paić-Karega od 1. ožujka nastavlja karijeru izvan banke, dok će Linarić ostati unutar UniCredit grupe. Do imenovanja novih članova Uprave, dodaju u Zabi, odgovornost za područje maloprodaje i korporativnog, investicijskog i privatnog bankarstva preuzet će član Uprave (general manager) Dalibor Ćubela.
Razlozi odlaska
Kako financijski krugovi već mjesec dana bruje o aferi pranja novca u Zagrebačkoj banci, kao prva pomisao mnogima se neizbježno nametnulo da su s njom povezane i ostavke dvojice menadžera koji su u Upravu imenovani samo prije godinu dana. Međutim, u Zagrebačkoj banci neslužbeno se može saznati da su razlozi njihova odlaska ipak malo dublji i da su svoj odlazak najavili već početkom godine “jer se nisu slagali s načinom upravljanja, kako ljudima tako i poslovnim procesima”.
Talijanski vlasnik Zagrebačke banke proteklih se godina odlučio za vrlo prigušenu komunikacijsku strategiju, kao prema vani, tako i interno. K tome, o svim ključnim odlukama odlučuje matica, odnosno talijanski predstavnici u menadžmentu. Učinkovitost takvog pristupa vođenja banke, čini se, u pitanje je ozbiljno dovela najnovija afera pranja novca o kojoj se počelo govoriti prije mjesec dana, kada je ostavku dao predsjednik Uprave. Tjednik Nacional, među ostalim, jučer je objavio je da je HNB otkrio “goleme propuste u poslovanju, brojne sumnjive transfere ruskog novca i ogromne uplate bez ikakvih provjera”. Pritom u tekstu navodi kako su “sumnjive i neke uplate tvrtkama Ivana Čermaka”.
Prve žrtve
No, iz Croduxa su odmah opovrgnuli te navode, ističući da se tvrtke poduzetnika Čermaka ne bave niti su se ikada bavile nezakonitim oblicima poslovanja, pa tako nisu bile ni uključene “u bilo kakve radnje pranja novca, što se na naslovnici i u tekstu članka insinuira!”.
Taktika “bez komentara” za koju se nije odlučila ne samo Zagrebačka banka, već regulator HNB koji je izdao sporni nalaz o pranju novca u toj banci, očito je, uzima svoje prve žrtve. No, prema neslužbenim informacijama, doista nije posrijedi ruski kapital koji je opran u Zagrebačkoj banci, niti se radi o načinu pranja novca kakav je viđen u baltičkim bankama. Posrijedi su transakcije talijanskih vlasnika koje su se provodile u razdoblju od 2015. do 2018. godine, a veći dio njih realiziran je u Istri. Međutim, dok se službena politika Zabe, odnosno matica u Milanu, odlučila za koncilijarni pristup i bespogovorno prihvaćanje nalaza HNB-a, navodno ispisanog na više stotina stranica, pojedini menadžeri, međutim, s tim se ne slažu. U domaćem timu menadžera Zabe može se čuti kako su zaključci HNB-a nategnuti i da ih je regulator izdao ne razumijevajući kakve bi reperkusije mogli imati.
- Za nalazom kakvog je izdao HNB nije bilo potrebe i to se moglo bolje provesti. Metodološki je za uzorak klijenata uzeta vrlo mala grupa (stotinjak klijenata) za koje se znalo da su bili uključeni u pranje novca i čije su transakcije bile uredno prijavljene Uredu za sprečavanje pranja novca i koji je sporadično reagirao. No, bez obzira na to HNB je donio vrlo nepovoljne zaključke ističući da je banka trebala sporne klijente prepoznati odmah, već od 2015. kada su se pojavili, premda je to teško ostvarivo za bilo koju banku - kaže jedan zaposlenik Zagrebačke banke. Pritom ističe da nisu jasni razlozi promjene stava HNB-a jer je ista kontrola iz 2017. donijela puno bolje zaključke, pa se to povezuje s promjenama u rukovodstvu banke.
Višemilijunska kazna
“Dojam da se pojedini ljudi u HNB-u žele pokazati moćnima ili dokazati se ECB-u, ne razumijevajući koliko je bankarstvo osjetljiv biznis i očekujući da će svi razumjeti kako je sve to manje-više tehnička stvar”, kaže naš sugovornik, prilično nezadovoljan načinom na koji je tome pristupio HNB. Ipak, izvori iz banke ne spore da je banka mogla više učiniti na ranijem otkrivanju spornih transakcija i prepoznati klijente koji su, među ostalim, prali novac.
Premda se neslužbeno mnogo priča o HNB-ovu nalazu, u centralnoj banci ne smatraju da bi javnosti trebalo pojasniti o čemu je riječ. Stoga je vrlo izvjesno da bi moglo biti još, opravdanih ili neopravdanih, prozivanja za pranje novca. U svakom slučaju, izrada samog nalaza je u završnoj fazi, a kada bude dovršen znat će se i razmjeri propusta. Zasad se spominje iznos od 80 milijuna eura spornih transakcija provedenih u Zagrebačkoj banci u razdoblju od 2015. do početka 2019. Kada HNB utvrdi sve činjenice, HNB će Prekršajnom sudu podnijeti prijavu protiv Zabe, koja će morati platiti i višemilijunsku kaznu.