Poznato je kako je infrastruktura temeljni kineski interes kad govorimo o udarnom kineskom projektu Jedan pojas, jedan put. U hrvatskom slučaju to su prije svega lučki kapaciteti, no ova bi godina mogla donijeti i prve opipljivije kineske pokušaje na poslovima u željezničkoj infrastrukturi.
CSEBA kao asocijacija koja već pet godina radi na jačanju kinesko-hrvatske suradnje itekako je primijetila trend intenzivnijih kontakata. Brojne su tvrtke s kineskim kapitalom ove godine otvorene u Hrvatskoj, posebno je taj trend bio prisutan neposredno nakon odluke da posao na Pelješkom mostu pripade CRBC-u. To još uvijek ne mora značiti nešto opipljivo, no svakako je dokaz povećanog interesa Kineza za Hrvatsku.
Premijer Plenković nedavno je prilikom posjeta Pekingu najavio da je plan do 2030. investirati tri milijarde eura u željezničku infrastrukturu.
“Mislimo da bi interes i ekspertiza koju kineske kompanije imaju mogli otvoriti nove stranice suradnje, i to vrlo konkretne, jer svi su izrazito zainteresirani za okvir Kina+16”, naglasio je hrvatski premijer.
Luka Zadar, dosad najvažnija kineska investicija u Hrvatskoj, provela je promjene u svom poslovodstvu. Četiri mjeseca nakon što je Luka Zadar dokapitalizacijom od 44,5 milijuna kuna prešla u većinsko vlasništvo tvrtke Zadar Seaport, koju je osnovao Zhongya Holding sa sjedištem u Hong Kongu, dogodila se promjena i na njezinu čelu. Novi je direktor Luke Zadar Mario Devošić, a njegov prethodnik Nikola Dragičević, koji ju je vodio četiri godine, ostaje u kompaniji na poziciji savjetnika.
Zagrebačka obala
Početkom travnja u Hrvatsku stiže veliko poslovno izaslanstvo koje predvodi grupacija Z-Run, a gdje će, uz kvalitetnu suradnju s kineskim veleposlanstvom u RH, biti investitori zainteresirani za investicije u Krapinske Toplice i Kumrovec. Hrvatsko zagorje uz zadarski bazen ostaje glavna točka interesa kineskih investitora u Hrvatskoj.
Početak godine donio je i ponovno oživljavanje priče o nizinskoj pruzi, no ovaj put u kontekstu zakupa novih lučkih kapaciteta na Zagrebačkoj obali u Rijeci. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković krajem siječnja bio je u posjetu Kini, odakle nam stiže sjajna vijest da je kineski lučki div COSCO zainteresiran za koncesiju na Zagrebačkoj obali.
Brojke COSCO-a su doista impresivne. COSCO Shipping državna je kineska kompanija sa sjedištem u Šangaju, specijalizirana za međunarodni i domaći cargo brodski transport kao i vezane servise. Ukupna flota broji 1118 plovila s ukupnim kapacitetom od 91,77 milijuna tona nosivosti tereta, što je čini trećom flotom po veličini na svijetu. Zahvaljujući kompletnoj globalnoj mreži, COSCO Shipping postao je jedan od vodećih međunarodnih brendova. Korporacija je investirala u 51 terminal, uključujući 47 kontejnerskih terminala diljem svijeta.
Što bi COSCO mogao donijeti riječkoj luci? Povući ćemo jednu paralelu. Nedavno je, primjerice, objavljena informacija kako je Luka Pirej tijekom prošle godine pretovarila 4,409 milijuna TEU-a, točnije kontejnerski promet porastao je 19,4 posto. U luci čiji je vlasnik kineski COSCO imali su sjajan prosinac kad su zabilježili skok kontejnerskog prometa od čak 31,6 posto. Pirej je najbrže rastuća kontejnerska luka na svijetu. Kineski analitičari kažu kako je Pirej “glava kineskog zmaja” u Europi - opisujući time važnost luke.
Relativno skroman kapacitet terminala, od oko 600 tisuća TEU-a godišnje, ne mora biti problem, odluče li kineski brodari da im Rijeka postane glavni ulaz za srednju Europu. Zagrebačka obala mogla bi biti prijelazno rješenje do izgradnje novog, velikog kontejnerskog terminala na Krku o kojem se sve glasnije govori.
Spojene posude
Na neki način Zagrebačka obala, Krk i nizinska pruga spojene su posude. Odluče li Kinezi ući u lučku infrastrukturu, svakako će biti zainteresirani za izgradnju nizinske pruge. Jer, najvažnije je osigurati teret za Luku Rijeka i tek u tom slučaju imaju smisla izgradnja nizinske pruge, kao i izgradnja nove teretne luke na Krku.
Butković ističe kako je razvoj željezničke infrastrukture sada primarna zadaća. Ministar je nedavno najavio da bi pruga do Mađarske trebala biti rekonstruirana i obnovljena do 2022. godine, a nizinska pruga Rijeka-Zagreb bi trebala proraditi do 2030. Kako bi se u idućim godinama ubrzala obnova i izgradnja željezničke mreže, prije svega na koridorima transeuropske prometne mreže (TEN-T), resorno ministarstvo razmišlja i da se otvori mogućnost koncesija.
Jedan od prioriteta u Strategiji prometnog razvoja 2017. - 2030., koju je Vlada usvojila u kolovozu 2017. godine, jest izgradnja nizinske pruge. Nizinska pruga ključni je projekt za željeznički promet koji će omogućiti uvjete za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti. Pruga od državne granice s Mađarskom do Luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te povezuje pruge na području riječkoga željezničkog čvorišta s unutrašnjosti Republike Hrvatske, odnosno s drugim prugama na području Europske unije. Ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,1-2,6 milijardi eura, a izvor financiranja velikih projekata su fondovi EU.
Prva dionica nizinske pruge od Zagreba do Rijeke u dužini od 45 kilometara proteže se od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka procjenjuje se na 300 milijuna eura, a 85 posto sredstava je osigurano iz EU fondova. Prema dostupnim informacijama, sljedeće godine bi trebao krenuti natječaj za izvođača radova. I taj projekt prezentiran je kineskim investitorima te im je poručeno da se jave na natječaj.
Modernizacija
Cijela nizinska pruga uskoro će biti u nekoj fazi modernizacije: za dionicu Oštarije - Škrljevo lani je raspisan tender za izradu studijske dokumentacije te će kroz mjesec dana biti odabran izvođač, a za dionicu Škrljevo - Rijeka - Jurdani, potpisan je ugovor za projektiranje.
Iako Hrvatska ima iznimno povoljnu geoprometnu poziciju, zasad je, nažalost, nije iskoristila na pravi način. Dapače, uzmemo li u obzir da Slovenija uskoro počinje graditi drugi kolosijek pruge Divača - Koper, a da su Mađarska i Srbija potpisale s Kinom sporazum o izgradnji pruge Beograd - Budimpešta kojom bi Pirej bio povezan sa srednjom i zapadnom Europom, dobivamo vrlo neugodnu sliku Hrvatske koju zaobilaze budući prometno-trgovinskih koridori i logistički centri nužni za spajanje ekonomija Azije i Europe. (Siniša Malus)