Klijenti dobili obavijest

Gasi se Prva stambena štedionica, presudan je bio pad poticaja na 90 kuna

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.4.2018. u 14:16

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

23.4.2018. u 14:16

zagreb 180207
Zgrada Zagrebacka banka na Trgu bana Josipa Jelacica
foto Boris Kovacev
-novac-
Boris Kovačev / Hanza Media

Zagrebačka banka

Prva stambena štedionica (PSŠ) više neće poslovati kao samostalna kreditna institucija već će od 1. lipnja ove godine biti pripojena svom osnivaču, Zagrebačkoj banci. Klijenti PSŠ-a dobili su obavijest u kojoj stoji da to neće imati posljedice na sklopljene ugovore jer će banka preuzeti sve račune stambene štednje “i voditi ih zasebno od drugih štednih uloga, radi osiguranja stečenih prava stambenih štediša sve do isteka postojećeg razdoblja štednje”.

Za štediše koje imaju ugovoren trajni nalog za prijenos na stambenu štednju, plaćanje će se nastaviti izvršavati automatski, pri čemu će se dvije institucije provesti potrebnu prilagodbu, a oni koji uplaćuju samostalno ubuduće će morati navesti novog primatelja i broj računa koji su im dostavljeni. S obzirom na to da su se proteklih godina kontinuirano smanjivala državna poticajna sredstva (DPS), a upravo su ona stambene štedionice činila atraktivnim za štednju i povoljno stambeno kreditiranje, najava gašenja nije neočekivana. Osim PSŠ-a, na tržištu posluju još četiri štedionice: PBZ, Raiffeisen, Wüstenrot i HPB.

Od 2015. godine kada je uveden promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost, Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Za ovu godinu utvrdila je da će iznositi 1,8 posto, što znači da će za one koji uplate maksimalnih 5.000 kuna poticaj iznositi 90 kuna. Za tu svrhu država će iz proračuna iduće godine izdvojiti 30 milijuna kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj uveden je 1998. godine i u prvim godinama državna poticajna sredstva iznosila su čak 1.250 kuna godišnje, potom su smanjena na 750 kuna, a onda na 500 kuna, pa na 245 kuna, u 2016. godini građani su mogli dobiti najviše 205 kuna, a lani 165 kuna. Uz argument da građani ušteđeni novac koriste za druge svrhe, a ne primarno za realizaciju povoljnih stambenih kredita, tadašnji minister financija Slavko Linić odlučio je 2014. godine ukinuti poticaje za uplate stambene štednje, pa u toj godini nisu ni isplaćeni. Godinu kasnije, nakon velikog negodovanja stambenih štedionica, novi ministar financija Boris Lalovac odlučio je uvesti promjenjivi postotak.

Unatoč smanjenju iznosa DPS-a, stambene štedionice su proteklih godina uspijevale zadržati interes klijenata jer su ipak nudile nešto veće prinose od onih koji se mogu dobiti u bankama. K tome, smanjivale su troškove poslovanja, prilagođavale poslovne modele i na kraju su uspijevale poslovati pozitivno. Ipak, u slučaju vodeće stambene štedionice, koja ima oko 30 zaposlenih, vlasnik je očito odlučio da samostalno poslovanje nema opravdanja.

Osnovni pokazatelji poslovanja PSŠ-a (godišnje izvješće 2016.)

Dobit 24,7 milijuna kuna

Otvoreno: 21.896 novih ugovora

Odobreno: 321 stambeni kredit u iznosu na 163, 4 milijuna kuna

Imovina: 2,55 milijardi kuna (na godišnjoj razini pad od dva posto)

Kamatna stopa, štednja na rok od pet godina: u kunama dva posto, uz valutnu klauzulu 1,4 posto