Vedrana Jelušić Kašić

Europska banka za obnovu i razvoj: 'Do ljeta ćemo imati ugovor s HEP-om'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.5.2018. u 15:27

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.5.2018. u 15:27

Zagreb, 170418.
Konferencija HUPa Ukljucivanje osoba s invaliditetom na trziste rada.
Na fotografiji: Vedrana Jelusic Kasic.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Željko Puhovski / Hanza Media

Vedrana Jelušić Kašić

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošle je godine u Hrvatskoj investirala 124 milijuna eura, manje nego što je u prosjeku godišnje ulagala u različite projekte.

Na ovogodišnjoj skupštini dioničara u Jordanu samo je potvrđeno da je ta međunarodna institucija, koja se identificirala s tranzicijskim zemljama, danas više fokusirana na nova tržišta, poput zemalja istočnog i južnog Mediterana. Kakvi su planovi EBRD-a za Hrvatsku, za Jutarnji list govori Vedrana Jelušić Kašić, direktorica te banke za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, koja se za boravka u Jordanu susrela s brojnim klijentima banke.

Aktualna strategija EBRD-a sugerira da su joj danas razvijenije ‘tranzicijske’ zemlje manje u fokusu. S obzirom na razinu investicija u prošloj godini moglo bi se reći da se to svakako odnosi i na Hrvatsku?

- Točno je da EBRD ulaže značajnije napore u manje razvijena gospodarstva koja su suočena s većim tranzicijskim izazovima, poput niske konkurentnosti, slabije kvalitete upravljanja ili promicanja zelene ekonomije. To, međutim, ne znači smanjenje investicija u razvijenije tranzicijske zemlje, gdje ti izazovi i dalje postoje. Zapravo, očekujemo da ove godine investicije u Hrvatsku budu znatno veće nego prošle, kada smo u 13 projekata uložili oko 125 milijuna eura. Podsjetila bih također da je EBRD lani usvojio novu strategiju za Hrvatsku, u kojoj su kao prioriteti određeni potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskih tržišta i promicanje komercijalizacije javnih poduzeća. Vjerujemo da u Hrvatskoj ima prostora za nove kvalitetne investicije.

Jedna od njih vjerojatno je ulaganje u HEP, s kojim je već davno najavljeno potpisivanje ugovora. Zašto se na njemu tako dugo radi?

- Projekt EL-TO trenutno je prioritet HEP-a i jedan od najvećih pojedinačnih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici u posljednjem desetljeću. Očekuje se da će se ugovor s HEP-om potpisati do ljeta, nakon što kompanija izabere izvođača radova, finalizira ugovor o kreditu te dobije sva potrebna korporativna odobrenja, kao i odobrenje Vlade. Radi se o tehnički i financijski izrazito složenom projektu koji je trebalo dobro pripremiti. Osim toga, HEP je u suradnji s tehničkim stručnjacima EBRD-a pokrenuo proces javne nabave za izvođača radova po sistemu ključ u ruke prema pravilima javne nabave Europske banke za obnovu i razvoj. Riječ je o vrlo zahtjevnom postupku jer je riječ o tzv. dvostupanjskom procesu nabave, koji bi trebao rezultirati optimalnim tehničkim rješenjem koje je za HEP troškovno prihvatljivo.

Što će ta investicija značiti za hrvatsku energetiku?

- Implementacijom ovog projekta HEP će dobiti stabilan, fleksibilan i siguran izvor električne energije, ali možda još i važnije, stabilan i siguran izvor toplinske energije za gotovo polovicu njezinih potrošača u gradu Zagrebu. Uvjereni smo da će se, zahvaljujući dugoj i kvalitetnoj pripremi, realizacija projekta maksimalno ubrzati te da će HEP uskoro dobiti jednu od najmodernijih kogeneracija u Europi.

Koji su još programi u pripremi? O kolikim je investicijama riječ?

- Više novih investicijskih projekata je u pripremi, a neki su nedavno potpisani, poput kreditne linije s Addiko Bankom u iznosu od 20 milijuna eura, namijenjene kreditiranju malih i srednjih poduzeća. Sredstva su namijenjena olakšavanju pristupa financiranju malim poduzećima iz cijele Hrvatske.

Nadalje, EBRD-ov Odbor direktora odobrio je sudjelovanje u sindiciranom kreditu od 93 milijuna eura namijenjenom dioničkom društvu Sunce koncern d.d. za turizam i ugostiteljstvo u hotelima. Projekt je dio našeg novog Programa za uključivi turizam s posebnim naglaskom na zapošljavanju mladih u perspektivnom sektoru turizma. Također, u sklopu istog programa naš Odbor direktora odobrio je novo ulaganje u vlasnički kapital s turskom Doğuş grupom, povezano s preuzimanjem manjinskog udjela u kompaniji D-Marinas BV, koja upravlja marinama u Turskoj, Grčkoj i Hrvatskoj. Osnovni cilj ove investicije, vrijedne 70 milijuna eura, jest poduprijeti daljnji razvoj poslovanja marina kroz nove investicije i unapređenje poslovanja.

U kojim područjima u budućnosti vidite veći prostor za angažman EBRD-a u Hrvatskoj?

- Najveći prostor vidimo upravo u području podizanja konkurentnosti privatnog sektora kroz razvoj tržišta kapitala, kao i financiranje naših kompanija, uključujući i ulaganja u kapital društava.

Možemo reći da su investicije u kapital društava jedan od glavnih diferencirajućih faktora u odnosu na komercijalne banke i kroz takve instrumente EBRD nastoji podržati daljnji rast društava bez dodatnog opterećivanja novčanog tijeka. Osnovni kriterij za ulaganje u vlasnički kapital jest dobra poslovna priča, upravljački tim u kombinaciji s tranzicijskim elementom na koji EBRD stavlja značajan naglasak.

Drugim riječima, kompanija mora pokazati da će sredstva biti iskorištena za stvaranje dodatne vrijednosti kroz, primjerice, investiranje u novi proizvod ili unapređenje postojećeg proizvodnog procesa te da će istodobno otvoriti nova radna mjesta ili biti energetski učinkovitija. Ulažemo u manjinske udjele, do 35 posto vlasništva, uglavnom kao ulagač bez uloge direktnog upravljanja kompanijom, uz horizont ulaganja od pet do sedam godina te očekivane povrate u skladu s rizicima. Bez obzira na veličinu investicije, kompanije koje se odluče za ovaj instrument obično u EBRD-u vide pouzdanog partnera koji može pridonijeti njihovu rastu.