Lemax, hrvatska tehnološka kompanija, trenutno je među pet najboljih softwarea za turističke agencije i turoperatore na svijetu, no to im nije dosta pa u sljedećih pet godina planiraju postati sinonim za digitalne sustave u ovoj branši.
Otkad su 2011. godine izašli na svjetsko tržište, posluju s dvjestotinjak klijenata u više od 50 zemalja. Kontinuirano ulažu u razvoj sustava, u idućih pet godina obnovit će i cjelokupni programerski kod na kojem rade 15 godina, a u sve to uložit će između osam i deset milijuna eura.
Njihov sustav klijentima nudi automatski izračun cijene aranžmana, izradu ponude, vaučera, računa, ali i logističko upravljanje i koordiniranje ljudi poput vodiča ili vozača na terenu. Ako ste, pak, osoba koja želi putovati, možda ste se upravo s njihovim programom susreli tijekom pretraživanja aktualnih turističkih ponuda i aranžmana. Uskoro bi, ako završne finese pođu po planu, trebali početi raditi s jednom od najvećih svjetskih aviokompanija. Zbog poštivanja ugovora nisu mogli otkrivati detalje, ali nije zgorega reći da im se ova tvrtka javila po preporuci, a do suradnje su došli pobijedivši dvadesetak konkurenata.
Vrijednost za novac
Pred nekoliko godina su promijenili poslovni model pa od 2015. posluju kao tvrtka koja svoj softver, s odgovarajućim modulima, iznajmljuje klijentima za ugovoreni godišnji iznos.
- Taj nam se model pokazao dosta dobrim. Korektniji je i prema kupcima jer ne moraju odmah isplatiti velike iznose kao kada softver jednokratno kupe. A i nama je dobro jer s klijentima imamo dogovorenu dugoročnu suradnju i znamo da u pravilu svake godine možemo računati na određene prihode - objašnjava Nataša Kapov Kostovski, voditeljica Odjela implementacije.
Ove godine obnavljajući prihodi dosegli su tri milijuna eura čime su ih, u odnosu na lani, utrostručili. Osim toga, ovaj tip poslovanja ‘traži’ da sustav stalno nadograđuju.
- Zamislite da ste unajmili cipele i jedan mjesec shvatite da one nisu za kišu. Idući mjesec ih više nećete unajmiti. Isto tako je i sa softverom. Ako ljudi shvate da nije dovoljno dobar za njihove potrebe, više ga neće plaćati. Klijenti moraju stalno dobivati vrijednost od sustava da bi ga htjeli dalje koristiti - objašnjava Nataša.
U Lemaxovim uredima u blizini Arena centra trenutno radi pedesetak uglavnom mladih stručnjaka u svojim branšama, od programiranja i implementacije do marketinga i ljudskih resursa, a do kraja ove godine tvrtka će narasti za još desetak tehnoloških stručnjaka. Osim ugodne atmosfere i izazovnih zadataka kojih kako nam pričaju zaposlenici ne manjka, developere privlači i prosječna neto plaća od 10 tisuća kuna.
Iako su, barem po broju zaposlenih još uvijek relativno mala kompanija, bez problema konkuriraju u svijetu. Isto tako, kroz razgovor doznajemo i kako se hrvatski IT kadar po kvaliteti može nositi s tehnološki puno razvijenijim zemljama.
Po cijelom svijetu
- Radila sam po cijelom svijetu s ljudima iz cijelog svijeta. Naši se ljudi mogu nositi s bilo kime. Možda su Amerikanci i Indijci nešto bolje teorijski potkovani, ali mi smo odlični u praksi - objašnjava Ana Vuković, koja je prije povratka u Hrvatsku četiri godine u inozemstvu radila za globalnu naftnu kompaniju Honeywell UOP, a danas u Lemaxu radi kao voditeljica projekata.
- Naši ljudi odlaze raditi u industrijske divove kao što su Facebook ili Google i tako nas kao zemlju dobro prezentiraju, iako je šteta da na razini države sustavno ne radimo na tome da te ljude zadržimo kod nas - dodaje Matija Martić čija je karijera u Lemaxu počela još u vrijeme studentskih dana kada je radio kao developer.
S vremenom su, međutim, prepoznali njegov potencijal za rad i komunikaciju s klijentima pa je Matija, nakon više od tri godine programiranja, posljednje dvije zadužen za brigu o kupcima.
- Trebao sam samo pomoći odjelu implementacije oko jednog projekta, ali nakon nekoliko mjeseci nisam htio natrag. Svidjelo mi se, izašao sam iz svoje zone komfora, tražio izazov i dali su mi priliku - zadovoljan je Matija.
Duck debugging teorija ili žute patkice za rješavanje problema
Dok smo s Natašom, Anom i Matijom šetali uredima, u dijelu rezerviranom za developerski tim za oko su nam zapele žute gumene patkice na stolovima pa smo na kraju ipak pitali i o čemu se tu radi.
- Ah, patkice, da. Često se u kodiranju izgubiš i nemaš pojma zašto nešto ne radi i gdje si pogriješio. I onda dok prepričavaš problem upali ti se lampica i sam sebi riješiš problem. Da ne bismo stalno ometali jedni druge, imamo patkice pa onda, umjesto kolegama, problem objašnjavamo njima - ležerno nam objašnjava Matija i aludira na tzv. duck debugging teoriju prema kojoj programeri objašnjavajući problem korak po korak sami dolaze do rješenja. Budući da su se uvukle u programersku kulturu, i u Lemaxu ih se može vidjeti za gotovo svakim stolom.