Eurostat o cijenama nekretnina

Cijene nekretnina u EU rasle u trećem tromjesječju 2018., Hrvatska u vrhu poskupljenja

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

18.1.2019. u 17:25

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

18.1.2019. u 17:25

Zagreb, 300118.
Stambena izgradnja, zgrade koje se grade.
Na fotografiji: Precko, Jarnoviceva ulica.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / Hanza Media

Ilustracija

Hrvatska je među tri članice Europske unije s najvećim rastom cijena stanova i kuća u trećem tromjesečju prošle godine, objavio je Eurostat. Prenoseći najnoviji podatak našeg Državnog zavoda za statistiku (DZS) o rastu cijena stanova i kuća u trećem, u odnosu na drugo tromjesečje 2018. za 2,8 posto, Eurostat navodi kako su veći međukvartalni rast u Uniji imale samo Nizozemska (3,3 posto) i Malta, od 3,1 posto.

Cijene stambenog prostora u promatranim razdobljima, prema Eurostatu, rasle su i na razini Europske unije (1,5 posto) i na razini eurozone, 1,6 posto. Od općeg trenda odudaraju, među ostalima, Italija, u kojoj je zabilježen pad spomenutog pokazatelja za 0,8 posto i Rumunjska, gdje su cijene stanova i kuća pale za 0,7 posto.

Eurostat je porast cijena stanova i kuća utvrdio i u slučaju kada se cijene iz trećeg tromjesečja prošle, usporede s trećim tromjesečjem 2017.godine. Tu je rast cijena i na razini EU, i na razini eurozone bio 4,3 posto.

U međugodišnjoj usporedbi cijena stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine najviši rast zabilježen je u Sloveniji, od 15,1 posto, opet je u vrhu Nizozemska (10,2 posto), a slijedi je Irska s rastom od 9,1 posto. U Hrvatskoj je međugodišnji rast cijena stanova i kuća u trećem kvartalu iznosio 6,8 posto, a u najjačoj ekonomiji Unije, Njemačkoj, 5,4 posto.

Prema podacima DZS-a, međukvartalni rast cijena stanova i kuća u trećem tromjesečju prošle godine u Zagrebu je bio veći nego na državnoj razini, i to za 1,1 posto. U istome razdoblju, na državnoj razini, više su rasle cijene 'starih' (2,9 posto) nego novih nekretnina, koje su poskupile za 2,3 posto.

Međugodišnji rast cijena stambenog prostora u Zagrebu, izračunao je DZS, iznosi za treći kvartal prošle godine 11,8 posto. Isti pokazatelj za Jadran iznosi 6,4 posto.

U izvješću o cijenama nekretnina DZS-a koje je prethodilo najnovijem, a odnosi se na drugi kvartal 2018., navodi se kako je prosječna cijena 'kvadrata' prodanog novog stana u Hrvatskoj dosegla 10 829 kuna. Zavod pritom iznosi i podatak prosječne cijene prodanog stana bez ugovora iz državne poticane stanogradnje (POS od 11 301 kune.

U svakom slučaju, prosječne cijene prodane novogradnje u drugom kvartalu prošle godine rasle su u odnosu na prvo polugodište 2017. i s POS-om (0,9 posto), i bez njega, za 1,5 posto.