Rast prihoda i dobiti, a time i uplata u državni proračun te u korist društveno korisnih djelatnosti, osnovne su karakteristike poslovanja Hrvatske Lutrije u prošloj godini. Od siječnja prošle godine na čelu HL-a je Mario Musa s kojim smo o stanju na domaćem tržištu igara na sreću i poslovnim planovima državne lutrije razgovarali u tjednu velikih uspjeha nogometne reprezentacije, pa nas je odmah na početku razgovora zanimalo rastu li uplate i optimizam domaćih igrača kako raste i uspjeh izabranika Zlatka Dalića?
- Kada promatramo cjelokupno tržište igara na sreću u razdoblju od početka Svjetskog prvenstva i usporedimo ga s istim razdobljima iz prethodnih godina, nema velike razlike. U segmentu klađenja, međutim, bilježimo rast uplata, a vjerujem da je slično i kod naše konkurencije. Sami prihodi Hrvatske Lutrije u segmentu klađenja ovise o rezultatima utakmica, oscilacije su na dnevnom nivou, nepredvidivost je osnovna karakteristika, to je uvijek tako.
Koliki je bio koeficijent HL-a na uplatu da će Hrvatska biti svjetski prvak?
- Na samom početku Svjetskog prvenstva koeficijent da će Hrvatska biti svjetski prvak bio je dvoznamenkast – 40. Kako se odvija prvenstvo i neki od prvotnih favorita otpadaju, tako se mijenjaju i sami koeficijenti, pa u ovom trenutku koeficijent na pobjedu Hrvatske iznosi 5.
Treba znati da koeficijente na ovako velikim natjecanjima, kao što je Svjetsko prvenstvo određuju svjetski bookmakeri. Riječ je o nekoliko tvrtki koje na globalnoj razini određuju koeficijente i distribuiraju ih ostalima, a mi ih potom korigiramo i prilagođavamo zahtjevima domaćeg tržišta i drugim pokazateljima. To je povezano s rizikom poslovanja koji smanjujemo na način da kroz posebne softvere pratimo koeficijente i rizike te ih korigiramo u najkraćem mogućem roku.
Je li klađenje postalo neprikosnoveno u Hrvatskoj kada su u pitanju igre na sreću?
- Definitivno je tako. Godišnji obujam tržišta klađenja je oko šest milijardi kuna. Ono je dinamično i u stalnom razvoju, a karakteristika našeg tržišta je da postoji jaka konkurencija. Govorimo o šest velikih igrača na tržištu klađenja. Hrvatska Lutrija trenutno je treća po tržišnom udjelu u klađenju, ispred nas su Super Sport d.o.o. kao tržišni lider i Hattrick-PSK d.o.o.
Za HL je vrlo bitno da smo stabilizirali svoj tržišni udio u klađenju nakon što je godinama bio u padu. U 2011. godini, primjerice, imali smo 12,5 posto udjela u tržištu klađenja. Tijekom godina nam je udio u ukupnom tržištu klađenja padao da bi 2016. dosegli najniži postotak i to od 8,6 posto. Negativan trend smo zaustavili u 2017. godini i došli na 8,9 posto, dok smo u 2018. godini ostvarili 10 posto tržišnog udjela.
Prošle godine smo ostvarili rast prihoda od klađenja od 22,57 posto u odnosu na 2016. godinu. Zabilježili smo rast prihoda od casino igara putem interneta, kao i u segmentu igara na sreću na automatima. Sve to dovelo je do toga da smo prošlu godinu završili s ukupnim prihodom od 528 milijuna kuna, što je porast od 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu.
Koliko ste od lanjskog prihoda uplatili u državni proračun?
- Dobit HL za 2017. godinu nakon oporezivanja je iznosila 45 milijuna kuna, što je povećanje od 18 posto u odnosu na 2016. godinu. Ukupni doprinos HL-e u 2017. godini u Državni proračun iznosio je 265 milijuna kuna, i tu bilježimo rast od osam posto u odnosu na 2016. godinu. Sukladno Zakonu o igrama na sreću, osigurali smo 81 milijun kuna u proračun iz kojeg se financiraju društveno korisne, humanitarne, kulturne i sportske udruge i manifestacije. Ove godine obilježavamo 45 godina postojanja HL i raspisali smo javni natječaj za donacije ukupne vrijednosti 450 tisuća kuna. U ovih 45 godina postojanja izdvojili smo 2,5 milijarde kuna za društveno korisne djelatnosti, a igrači su osvojili dobitke ukupne vrijednosti od gotovo devet milijardi kuna.
Zašto je HL zakasnila u zauzimanju kladioničarskog tržišta?
- Kada je tržište klađenja liberalizirano prije 14 godina, HL se uključila zadnja kao 14. po redu priređivač na tržištu. S vremenom se tržište reguliralo i danas imamo samo šest priređivača. Skrenuo bih pozornost na činjenicu da je trenutno velika većina naše konkurencije u segmentu klađenja u inozemnom vlasništvu i to nakon što su počeli kao tvrtke u domaćem vlasništvu. Ovdje nije bitno da li je riječ o domaćem ili inozemnom ulagaču, već želim istaknuti da je konkurencija izuzetno jaka čemu doprinosi i internacionalni segment.
S druge strane, ako pogledate natječaje za davanje prava priređivanja igara na sreću i to klađenja koje država raspisuje, uočit ćete kako se godinama nije javio niti jedan novi priređivač, a to iz razloga jer prihod od klađenja nije toliko značajan kako se kod nas vrlo često misli i procjenjuje.
Mario Musa, predsjednik uprave Hrvatske Lutrije
Porezi su visoki?
- Jesu, prijelomna je točka bilo uvođenje poreza na dobitke igrača prije nekoliko godina. To je izazvalo trenutačan pad tržišta od preko milijardu kuna prometa. Protiv tog poreza su svi priređivači igara na sreću. Uz navedeno, suočeni smo s velikim problemom ilegalnih priređivača na tržištu klađenja.
Kako mislite ilegalnih?
- Na našem tržištu posluju tzv. „web priređivači igara na sreću“ koji u Republici Hrvatskoj nemaju pravo priređivanja klađenja, niti plaćaju državi izuzetno visoke naknade propisane Zakonom o igrama na sreću. Jasno, ne plaćaju niti poreze niti ikakve druge obveze prema državi, a posebice ne zapošljavaju radnike za razliku od domaćih priređivača koji poštuju sve zakonske propise za koje moram napomenuti da su rigorozni. To je nelojalna konkurencija od koje najviše štete ima državni proračun.
Država je uvijek gladna novca, kako je moguće da tolerira kladionice koje rade preko interneta i tako izbjegavaju plaćanje koncesija i poreza?
- Imali smo nekoliko sastanaka na tu temu u Ministarstvu financija, odnosno u Poreznoj upravi. Upozorili smo da samo grube procjene upućuju na oko 1,5 milijarde do dvije milijarde kuna prometa u segmentu klađenja koje putem inozemnih kladionica odlaze izvan Hrvatske, bez ikakvih davanja državi.
Imajući u vidu da smo članica Europske unije, upozoravamo da takve web kladionice ne plaćaju poreze na prihode iz Hrvatske ni u drugim zemljama.
Koje su to globalne tvrtke koje ovdje rade ilegalno?
- Bet 365, primjerice. Znači ovdje je riječ o globalnom priređivaču sa sjedištem u Velikoj Britaniji, gdje plaća 25 posto poreza na prihode od igrača u Velikoj Britaniji. Navedeno im ne predstavlja problem jer nemaju nikakvih davanja u drugim zemljama.
Takvi se priređivači, slobodan sam reći, ponašaju po sistemu dok nas država 'ne stisne' pravimo se da je sve u redu. Kada ih stisnu, onda, ili izađu s tržišta, ili se prilagode lokalnom zakonodavstvu. Tako je bilo u Rumunjskoj i u još nekim zemljama.
Što su im napravili u Rumunjskoj?
- Rumunjska je promijenila Zakon o igrama na sreću u skladu s preporukama Europske komisije i uvela obvezu svim inozemnim priređivačima, koji su prije stupanja zakona na snagu radili ilegalno, retroaktivnog plaćanja poreza. Također, ilegalne kladionice morale su dati sve podatke za sve transakcije koje su ostvarene prije stupanja novog zakona na snagu.
Bet 365 je rumunjskim vlastima platio sve poreze deset godina unatrag i dao sve potrebne podatke, zatim dobio koncesiju i počeo s eksperimentalnim radom. Rumunjska je ustanovila da „Bet 365“ ne poštuje Zakon i oduzela mu prethodno dano pravo priređivanja, odnosno koncesiju. Tako se to radi. To je pokazatelj da država zna i može odraditi svoj posao.
Zašto kod nas država ne odradi svoj posao kad su u pitanju ilegalne kladionice?
- Postoji niz mjera koje se moraju poduzeti prema ilegalnim priređivačima i ne odnose se samo na Ministarstvo financija, odnosno Poreznu upravu. Jedna od takvih mjera, primjerice, je blokiranje IP adresa putem koje se primaju uplate. Kada smo istraživali mogućnost blokiranja takvih IP adrese, Carnet je zauzeo stav da im za takvo nešto treba sudski nalog. Mi, kao priređivači igara na sreću, ne možemo ishoditi takav sudski nalog, već to mogu samo državne institucije poput Državnog odvjetništva.
Nadalje, druga mjera bila bi blokiranje financijskih transakcija s ilegalnim kladionicama, no tu smo dobili odgovor iz Hrvatske narodne banke, nakon što smo pitali može li se izdati takav nalog poslovnim bankama, da to nije u nadležnosti HNB-a.
U svakom slučaju, priređivači koji u Republici Hrvatskoj posluju ilegalno boje se bilo kakvog koraka države i u pravilu se povuku čim nastane mogućnost da se nađu na udaru. Jednostavno se boje problema s reputacijom i ne smiju si dozvoliti negativni publicitet. No, želim istaknuti kako je nužno radi zaštite domaćih priređivača poduzeti te korake od strane države.
Kako HL stoji na tržištima drugih igara na sreću?
- U segmentu lutrijskih igara smo jedini na tržištu, tako da se ne možemo uspoređivati s drugima u Hrvatskoj, već samo s drugim državnim lutrijama u drugim zemljama. U tom segmentu je godišnji promet negdje oko 650 milijuna kuna. Otprilike isti je godišnji promet i u segmentu automat klubova i casina na tržištu RH.
Automat klubovi su u porastu u Republici Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina, te mogu reći da smo i tu zaustavili stagnaciju HL-a i bilježimo rast tržišnog udjela koji je zbog dugogodišnje stagnacije čak pao ispod pet posto.
Hrvatska Lutrija ima samo jedan zemaljski casino, a internet casino nam dobro posluje. U ovom segmentu imamo jaku konkurenciju, a tržišni udio cjelokupnog casino poslovanja HL-e se kreće oko 18 posto, što smatramo zadovoljavajućim.
Casino tržište u republici Hrvatskoj je u padu, odnosno ne postoji velika klijentela za tu vrstu igara na sreću, dok s druge strane postoje zahtjevni uvjeti koje treba zadovoljiti da bi otvorili casino. Tako npr. trebate, između ostalog, educirane radnike s vještinama koje treba svladati i naučiti kako bi dobili licence. Za to vam treba veći broj kvalitetnih radnika jer bilo koji ozbiljan casino ne može funkcionirati na zadovoljavajućoj razini kvalitete bez najmanje 25 radnika.
Na Cipru grade najveći europski casino resort s kapitalom iz Azije. Kakav je uopće utjecaj turizma na domaće tržište igara na sreću?
- Vrlo slab, za to ima više razloga, ali osnovni je što velika većina naših gostiju ne dolazi na Jadran kako bi se zabavili igrama na sreću, već da bi se odmorili. No, pokušavamo ostvariti s našim poslovnim partnerima koji su na ovaj ili onaj način navezani na prihode od turista, bolju suradnju.
Određeni broj stranaca zna za naše proizvode, primjerice, EuroJackpot koji je praktički europska igra i priređuje se u 18 zemalja. Isto tako, prošlog ljeta glavni dobitak na srećki Extra extra lova osvojio je državljanin Poljske, a riječ je o dobitku koji se isplaćuje odnosno donosi 7.000 kn svakog mjeseca čak pet godina.
Kakva je razvojna strategija Hrvatske Lutrije, koji su ciljevi na tržištima poput kladionica?
-Prethodna strategija, prije mog dolaska na mjesto predsjednika Uprave HL, imala je prevelik broj ciljeva, otprilike 12 ciljeva. Poučeni rezultatima te strategije, prošle smo godine definirali novu strategiju za razdoblje od 5 godina koja je usmjerena na manji broj ciljeva, točnije četiri cilja, a to su: modernizacija portfelja igara, upravljanje igračima, prodaja i automat klubovi i razvoj ljudskih potencijala.
Prvi je modernizacija portfelja obzirom da naše igre nismo mijenjali u proteklim godinama. Neke od naših igara mogu se igrati s uplatom od dvije ili tri kune, što nisu iznosi s kojim možete napraviti neki ozbiljni fond dobitaka. U modernizaciju smo već krenuli, do kraja godine krećemo s novim igrama te smo započeli s redizajnom postojećih igara. Ideja je da dobici budu veći i češći.
Idemo snažnije u segment klađenja uživo, gdje smo jedno vrijeme bili u zaostatku za konkurencijom. Uvođenjem 'HL Boxa' s uslugama Lota, Binga i EuroJackpota stekli smo i određenu prednost pred konkurencijom.
Jedan od ciljeva za nastupajuće razdoblje, koji smo već počeli ostvarivati, jest učiniti Hrvatsku Lutriju vidljivijom u našem sportu. Nezamislivo je da u nekim prethodnim godinama HL-e praktički nije bilo kao oglašivača ili sponzora na utakmicama državne nogometne reprezentacije ili nekog drugog vrhunskog sastava iz našeg sporta. Radimo na uvođenju promjena u tom smjeru pa smo, među ostalim, bili jedan od poslovnih partnera Europskog rukometnog prvenstva koje je odigrano u Hrvatskoj.
Je li točno da su Hrvati skloniji 'kocki' i klađenju od drugih Europljana?
- To je jedna od predrasuda o klađenju u Hrvatskoj. Ako pogledate Veliku Britaniju koja je kolijevka klađenja, vidjet ćete da se njihovi igrači klade na gotovo sve. I u ostalim velikim europskim zemljama, poput Francuske, Italije i Njemačke, prihodi od igara na sreću se mjere desecima milijardi eura, što su potpuno neusporedivi iznosi u odnosu na hrvatsko tržište.
Mislim da je predodžba o Hrvatima kao velikim kladioničarima rezultat potrebe naših ljudi da se pripremaju za klađenje, prate sve što se događa i onda o tome vole razmjenjivati informacije s drugim igračima.
Još jedna od predrasuda o klađenju koju sam često čuo je da se ljudi naglašeno vole kladiti kada su u oskudici kako bi se 'izvadili'. Ni to nije točno, klađenje je u padu za vrijeme ekonomskih kriza u zemlji kakvu smo imali nedavno. Tek kada čovjek ima koju kunu više u novčaniku, nešto će i odvojiti za igre na sreću i to u svrhu zabave.